VELIKA ANALIZA /

Imamo 151.000 vatrogasaca, ali jedan DVD nema ni za registraciju cisterne? 'Nismo primili ni cent'

Veliki požari su krenuli uz prvi toplinski val, a mi u RTL Detektoru provjeravamo koliko imamo vatrogasaca, koliko su dobro opremljeni i gdje je sustav slab

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Dajte joj 100 metara ulice i u njoj će naći heroja ili skandal. Novinarstvo joj je strast, ne posao

Svi članci autora >

3.7.2026.

14:34

Milan Sabic/PIXSELL

Sezona velikih požara ove godine krenula je rano, prvi toplinski udar donio je velike požare na Čiovu, Visu, na području Orebića, Hvara...

Samo na području Komiže opožareno je oko 350 hektara površine, no i prije ovog niza u posljednja dva tjedna, brojevi su bili zabrinjavajući - do tog trenutka već je bilo izgorjelo čak 5700 hektara, što odgovara površini od gotovo 8000 nogometnih igrališta.

Slike premorenih vatrogasaca na Komiži, koji su od umora popadali na pod, govore više od tisuću riječi: kad krene buktinja, potrebni su i nadljudski napori da se obrane mjesta, zaštiti imovina, spase ljudi.

RTL Detektor provjerio je koliko smo doista spremni za ovu ljetnu protupožarnu sezonu, koliko imamo vatrogasaca i je li to dovoljno, kako su opremljeni te – hoće li to biti dovoljno. U razgovoru s relevantnim sugovornicima otkrivamo što je u sustavu dobro, a gdje sustav "klima" pa otkrivamo i priču o DVD-u koji nakon 135 godina rada javno otkriva da su financijski iscrpljeni pa nemaju ni za registraciju cisterne za vodu.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković otkrio je 18. lipnja na konferenciji da je ove godine zabilježeno 24 posto više požara na otvorenom nego u istom razdoblju lani.

"Požara raslinja više je za čak 40 posto, a opožarena površina veća je za 74 posto", upozorio je. Podsjetimo, to je bilo prije ovog zadnjeg niza velikih požara što znači da su brojevi sad i veći.

Ipak, istaknuo je da je sustav domovinske sigurnosti spreman te da su na raspolaganju sve letjelice za gašenje požara iz zraka – šest kanadera, šest Air Tractora i jedan helikopter.

"Prošle godine imali smo 14 zahtjeva za letovima i oko stotinu naleta. Ove godine već smo zaprimili 30 zahtjeva s oko 500 naleta. Već sada se vidi da bi ova godina, ne daj Bože, mogla biti puno kompliciranija", rekao je na istoj konferenciji brigadni general Željko Ljubas.

Letjelice stigle na vrijeme za sezonu

Iako je ranijih godina bilo problema zbog kašnjenja isporuke letjelica za protupožarnu sezonu, ove godine sve su iz Zrakoplovno-tehničkog centra (ZTC) stigle na vrijeme, servisirane su i spremne pomoći. To su nam za RTL Detektor potvrdili i iz ZTC-a, a potvrdio je to i glavni zapovjednik Tucaković.

Iz ZTC-a rekli su nam da su na svim zrakoplovima obavljeni godišnji pregledi, na pojedinim letjelicama provedeni su dodatni korektivni zahvati i planirane modifikacije, a cijela flota Air Tractora isporučena je i prije predviđenih rokova.

Osvrnuli su se i na problematičnu 2022. godinu kada se kasnilo i kažu da je danas situacija znatno bolja.

"Prošle godine Hrvatsko ratno zrakoplovstvo prvi je put nakon dugo godina imalo u sezoni na raspolaganju svih 12 protupožarnih zrakoplova. Posljednji je predan 25. lipnja", poručili su.

Posade ne lete noću, tad vatrogasci ostaju sami

No, ni protupožarni zrakoplovi nisu svemogući.

"Posade ne lete noću ni u teškim vremenskim uvjetima, a nakon određenog broja sati leta svaki zrakoplov mora proći redovito održavanje", ističu iz Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ). Tada ostaju samo snage na zemlji.

Koliko je važno dobro se pripremiti za vatrogasnu sezonu podsjećaju i velike tragedije. U katastrofalnom nizu šumskih požara 2018. u Grčkoj poginulo je 104 ljudi. Bio je to najsmrtonosniji šumski požar u 2021. koji je krenuo za vrijeme toplinskog vala.

PUNE RUKE POSLA /

Nema predaha za vatrogasce: Požari kod Senja i na Čiovu aktivni, evo gdje je još gorjelo

Razgovarajući s ljudima iz vatrogasne zajednice, takvog se scenarija boje i u Hrvatskoj, a riječ je o fenomenu poznatom kao Wildland–Urban Interface (WUI). Situacija je to kada se naseljena područja isprepliću sa šumama i raslinjem, pa se požari vrlo brzo mogu proširiti na kuće i druge objekte.

Zato je važno da vatrogasna zajednica bude jaka.

Koliko imamo vatrogasaca?

A u njoj je, prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice koje su nam dali, sveukupno 151.013 članova. U taj broj ulaze profesionalni i dobrovoljni vatrogasci, ali i vatrogasna mladež, pomladak, izvršni i pričuvni članovi te veterani.

Hrvatska ima čak 74 javne vatrogasne postrojbe s 3735 profesionalnih vatrogasaca, dok je dodatnih 465 profesionalaca zaposleno u dobrovoljnim vatrogasnim društvima (DVD). Uz njih, još oko 700 radi u vatrogasnim postrojbama u gospodarstvu.

Posebnu snagu sustava čine i dobrovoljna vatrogasna društva, u kojima je 34.830 dobrovoljnih vatrogasaca s važećim liječničkim pregledom i najmanje završenim temeljnim osposobljavanjem za vatrogasca.

Više detalja o raspodjeli vatrogasnih snaga pogledajte u grafici.

'Profesionalnih vatrogasaca je dovoljno'

Iz HVZ-a tvrde da je trenutačni broj vatrogasaca dovoljan.

Brojevi izgledaju "moćno", ali što nam oni zapravo govore?

Razgovarajući s ljudima iz vatrogasnog sustava, stječe se dojam da Hrvatska po brojnosti i opremljenosti vatrogasaca stoji bolje od susjeda, ponajprije istočno od Hrvatske.

Ali jasnija slika ipak se dobiva kada se usporedimo sa zapadnim susjedima – Slovenijom i Austrijom.

Susjedna Slovenija ima oko 2,1 milijun stanovnika, površinom je gotovo tri puta manja od Hrvatske i ima 12 profesionalnih vatrogasnih postrojbi raspoređenih u 13 gradova, detalje pogledajte OVDJE. Podsjetimo, Hrvatska ima 74 JVP-a.

Još je zanimljiviji primjer Austrije.

Iako ima oko devet milijuna stanovnika i površinom je približno 50 posto veća od Hrvatske, Austrija ima samo šest profesionalnih vatrogasnih brigada – u Beču, Linzu, Grazu, Innsbrucku, Salzburgu i Klagenfurtu. Više pogledajte OVDJE.

Prema službenim podacima, ondje djeluje 2653 profesionalna vatrogasca (Hrvatska ih ima 3735).

Dodatno, Austrija ima čak 351.371 člana vatrogasne zajednice koji nisu profesionalci.

Ako usporedimo, Hrvatska ima više profesionalnih vatrogasaca od Austrije, ali Autrija više ljudi u dobrovoljnoj mreži vatrogasaca. Uz ovu usporedbu, čini se da se hrvatski model nalazi između slovenskog i austrijskog – s velikim brojem profesionalnih postrojbi, ali i razvijenom mrežom dobrovoljnih vatrogasaca.

Puno javnih vatrogasnih postrojbi – bolja zaštita?

Naši sugovornici iz vatrogasne zajednice kažu da veći broj JVP-a ne mora značiti i veću snagu na terenu.

Kao argument navode da u pojedinim smjenama dežura tek dvoje do šest vatrogasaca, dok je - primjerice - za gašenje požara obiteljske kuće potrebno najmanje devet ljudi.

Otkrivaju i kako je tijekom godina došlo do osnivanja velikog broja JVP-ova.

Prema njihovim riječima, za osnivanje JVP-a dobivaju se veća sredstva iz Državnog proračuna te zato, tvrde naši sugovornici, postoji i financijski motiv za njihovo osnivanje. Dodatno, ljudi u DVD-u rade uglavnom volonterski, dok u JVP-u primaju plaću, pa je i to jedan od odgovora otkud toliko JVP-a, ukazuju nam sugovornici.

Problem DVD-ova je i što uglavnom ovise o budžetima lokalne zajednice pa vrijedi logika - mala zajednica, mali lokalni proračun, mala sredstva za DVD-e, pa čak i hodanje na rubu egzistencije. O tome će biti riječ kasnije.

Kako se postaje vatrogasac?

Iz Hrvatske vatrogasne zajednice objašnjavaju da se profesionalni vatrogasci najčešće regrutiraju iz DVD-ova pa se obično mladež odlučuje za profesionalnu karijeru i upisuje Državnu vatrogasnu školu.

Koji su uvjeti za profesionalce?

"Mjesta profesionalnih vatrogasaca popunjavaju se putem natječaja, a kandidat mora imati završenu Državnu vatrogasnu školu. Programi za zanimanje vatrogasac i vatrogasni tehničar traju godinu dana i provode se u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Kandidati za pohađanje Državne vatrogasne škole moraju imati završenu srednju školu, biti punoljetni, zdravstveno sposobni i plivači", odgovorili su iz Hrvatske vatrogasne zajednice.

Kolike su plaće vatrogasaca?

Početna bruto plaća u javnim vatrogasnim postrojbama iznosi oko 1300 eura, a uz dodatke i radno iskustvo može biti znatno viša, odgovaraju nam iz HVZ-a.

U praksi vatrogasac početnik najčešće prima između 1000 i 1200 eura neto, iskusni vatrogasac između 1200 i 1500 eura, voditelji smjena i operativni dežurni između 1400 i 1800 eura, dok zapovjedni kadar može zarađivati i više od 1800 eura neto, potvrđuju nam.

Plaća profesionalnog vatrogasca ovisi o radnom mjestu, vatrogasnom zvanju, godinama staža, kategoriji postrojbe te dodacima za smjenski i noćni rad, rad blagdanima i prekovremene sate.

Javne vatrogasne postrojbe osnivaju gradovi i općine, a financiraju se iz lokalnih proračuna i državnih sredstava. Zato se plaće razlikuju od postrojbe do postrojbe, ovisno o kolektivnim ugovorima i odlukama poslodavca, potvrđuju nam iz HVZ-a.

Država je propisala minimalna prava i najniže standarde koje svi profesionalni vatrogasci moraju imati, no pojedine postrojbe svojim zaposlenicima mogu osigurati i veće plaće te dodatne pogodnosti. Tako dva vatrogasca s istim zvanjem i jednakim stažem mogu imati različita primanja u različitim javnim vatrogasnim postrojbama.

Kakva je mehanizacija?

Stanje s vozilima i opremom kroz godine se poboljšava. Hrvatski vatrogasci trenutačno raspolažu s više od 5200 vozila, prosječno starih gotovo 15 godina, odgovaraju nam iz HVZ-a.

U voznom parku ima svega – od onih namijenjenih gašenju požara na otvorenom do specijaliziranih vozila za spašavanje s visina. Imaju i 102 plovila te 46 dronova.

Detaljniji pregled vatrogasne opreme pogledajte u infografici:

'Muzejski' primjerci koji i dalje rade

A kad smo kod voznog parka, još prije dvije godine na Net.hr-u objavili smo priču DVD-a Donje Poljane na varaždinskom području. Oni su dobili muzejski primjerak vatrogasnog vozila iz Velike Britanije koji je bio nakon 21 godine rada za "otpis". Ali uz malo prijeđenih kilometara i kao dobro očuvan, ovom DVD-u bio je ravan jackpotu.

"Zove se Dennis, a mi se sad pravimo Englezi", kroz smijeh nam je tada rekao Mario Katalenić, tadašnji predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Donjim poljanama i tadašnji potpredsjednik Vatrogasne zajednice Grada Varaždinske Toplice. Inače, volan je na ovom vozilu na desnoj strani (jer tako to rade Englezi), vozilo su dobili nakon 50 godina i bio je to dobar povod za seosko slavlje.

Zazvali smo ga i ovog puta, Dennis i dalje vozi.

"Takva vozila većinom stoje u garažama i prolaze relativno malo kilometara. Kad je stigao iz Velike Britanije imao je oko 120 do 130 tisuća kilometara, što je praktički ništa", rekao nam je Katalinić, sad već bivši predsjednik DVD-a Donja Poljana koji je i dalje aktivan.

Muzejsko vozilo i dalje radi

Na vozilu nisu imali ozbiljnijih kvarova, tek nekoliko "sitnica". Vozilo je i dalje ispravno, i njima zlata vrijedi. Ipak, kaže da su mnoga vozila koje imaju vatrogasci po DVD-ima stara.

"Kad imate vozilo staro 20 godina, još ste u neku ruku zadovoljni. Ali nova vatrogasna vozila, poput MAN-a ili Mercedesa, stoje nekoliko milijuna eura. Teško koja lokalna samouprava može izdvojiti takav novac", otkriva nam pozadinu problema. Zato male zajednice teško mogu same od sebe kupiti nešto novo i skupo, pogotovo kad je to mali seoski DVD.

Opet, oni su desna ruka profesionalcima, često prvi koji stanu na prvu liniju kad buktinja krene i nezamjenjivi dio vatrogasne zajednice.

Gašenje u Dalmaciji zahtjevnije

No priznaje da nije isto gasiti požar na sjeveru Hrvatske i u Dalmaciji. "Kad 'dolje' krene požar to je strahota. Nema puteva, nema cisterni, to je teško. Kod nas na sjeveru svako naselje ima hidrantsku mrežu, na svakih nekoliko stotina metara je hidrant, imaju ih čak i u vinogradima ponegdje. Na kršu je potpuno druga priča. Teren je nepristupačan, vode nema i zato su tamo intervencije puno zahtjevnije", priznaje Katalenić.

No priča o starom vozilu iz Donjih Poljana nije jedina, svako toliko pojavi se još neki DVD koji ispriča svoju priču o oldtimeru.

No iz Hrvatske vatrogasne zajednice kažu nam da se stanje i oko voznog parka popravlja.

Vatrogascima stižu 78 nova vozila za šume

"Veseli nas što se na intervencijama sve rjeđe mogu vidjeti stari TAM-ovi i FAP-ovi, kao i Mercedesi iz donacija, no jasno je da moramo nastaviti s nabavom novih vatrogasnih vozila", poručuju iz HVZ-a.

Dobra je vijest da vatrogasci ove godine dobivaju 78 novih vozila za gašenje šumskih požara, a prvih 11 već je isporučeno.

U sklopu projekta "Jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskim i potpomognutim područjima" planirana je nabava još 149 lakih vozila za gašenje šumskih požara te 34 vatrogasne autocisterne za postrojbe na tim područjima.

Na vatrogasna vježbališta stići će i dva specijalna teška vozila opremljena hidrauličnom dizalicom, priključnim alatima i kontejnerom za intervencije na šumskim požarima.

Ulaže se i u zaštitu vatrogasaca.

Nabavlja se više od 10.000 kompleta osobne zaštitne opreme za gašenje šumskih požara, koji uključuju kacigu, kombinezon, rukavice, obuću i dvije majice. Većina kaciga i rukavica već je isporučena na teren, potvrdili su nam iz Hrvatske vatrogasne zajednice.

Kako stoje s novcem?

Proračun za vatrogastvo raste. Ove godine dosegnuo je rekordnu razinu i premašuje 79 milijuna eura. Za usporedbu, 2020. godine iznosio je manje od 41 milijun eura, dok je 2024. bio nešto veći od 55 milijuna eura.

"U odnosu na početak rada Hrvatske vatrogasne zajednice kao središnjeg državnog ureda, proračun za vatrogastvo povećan je za gotovo 95 posto, dok su u odnosu na 2016. godinu proračunska sredstva porasla gotovo 400 posto", ističu iz HVZ-a.

Osim sredstava iz državnog proračuna, vatrogasci koriste i europske fondove za obnovu opreme, izgradnju vatrogasnih domova i provedbu različitih projekata.

No razgovarajući s Katalenićem doznajemo da je ponekad teško pokriti sve troškove, naročito DVD-a. Oni se ne žale, kaže da je njihova lokalna zajednica šire ruke nego neke druge lokalne zajednice koje prema zakonu moraju izdvajati najmanje pet posto svog proračuna za vatrogastvo.

A ako je lokalna zajednica mala, mali su i proračuni, pa je onda i ovih pet posto iz proračuna - malo. Baš takva situacija je s DVD-om na Komiži koji se još do prije neki dan borio s golemim požarom zbog kojeg su povučene i snage s kopna.

Na Komiži je bilo ekstremno

Milutin Mardešić, zapovjednik DVD-a Komiža, potvrđuje da su i u petak još budnim okom gledali na požarište.

Borili su se nadljudskim snagama, bio je to jedan od najvećih požara na Visu, u razgovoru nam potvrđuje da je bilo i opasnih situacija.

"Dovoljna vam je ova vrućina što nas je pogodila, a kamoli još tamo gdje je vatra. To su ekstremne vrućine", daje nam djelić onoga što prolaze vatrogasci.

No, na pitanje što čovjeka tjera da ide ravno prema zidu vatre, odgovor je jednostavan i duboko ljudski: "Ideš, ideš. Strašno je to gledati, ali čovjek prođe neki dio toga i onda ti je to već neka rutina. Moraš. Ovako veliki požari su rijetki pa tu imaš i neki mali strah, ali prevladava jače srce".

DVD Komiža danas ima 180 članova, uključujući djecu i mladež, od kojih je 55 operativaca spremnih u svakom trenutku uskočiti u kamion.

"Mladi žele biti vatrogasci. Imamo i pomladak i mladež", s ponosom ističe. Oni u starijim kolegama vide uzore, heroje koji brane njihove domove. Za zapovjednika u takvim trenucima sna gotovo i nema. Dok drugi rade u smjenama kako bi uhvatili barem malo odmora, netko mora rukovoditi operacijom. Odgovornost je prevelika da bi se oči sklopile.

Bitka za opstanak

Ono što javnost ne vidi jest svakodnevna bitka za opstanak.

DVD Komiža je isključivo dobrovoljno društvo, bez profesionalaca, a njihovo financiranje ovisi o proračunu malog otočkog grada. "Od lokalne samouprave dobivamo pet posto od gradskog proračuna. Naš gradski proračun je mali pa i mi imamo malo", otkriva. Sve što im fali, "nekako" namaknu.

"Snalazimo se. Imamo jedan prostor koji smo iznajmili, ali to su sve sitni novci. Onda kupuješ manje. Kad kupiš nešto veće, onda pitaš za donacije", govori Mardešić. No priznaje da ni donacija, zapravo, nema. Donacije naiđu kad nekoga zamole.

A što sve oni moraju? To su liječnički pregledi, održavanje opreme, pa i registracija vozila, govori nam sugovornik. Priznaje da ponekad za sitnice posegnu u vlastiti džep.

DVD Varaždinske Toplice bez novaca

A upravo se na problemu budžeta slomila i priča DVD-a Varaždinske Toplice koji ima tradiciju dulju od 130 godina i koji proživljava krizu.

Na svojoj su Facebook stranici prije nekoliko dana objavili prilično dramatično priopćenje u kojem objašnjavaju problem.

Navode da su oni jedno od sedam dobrovoljnih vatrogasnih društava na svom području, a da "kao središnja vatrogasna postrojba s zakonskom odgovornošću izlaze na intervencije na cijelom području Grada."

'Ozbiljni problemi posljednjih godina'

"Ta odgovornost podrazumijeva održavanje operativne spremnosti 24 sata dnevno, brigu o interventnim vozilima i opremi te spremnost za intervencije u svim vrstama nesreća. Posljednjih nekoliko godina suočavamo se s ozbiljnim problemima u financiranju redovnog rada društva kroz sustav Vatrogasne zajednice Grada Varaždinskih Toplica, što se u najvećoj mjeri odražava upravo na središnju vatrogasnu postrojbu", stoji u objavi.

Vrlo detaljno iznose koliki su im troškovi, a da sredstva koja dobivaju nisu dovoljna.

Dodaju i ovo: "Posebno zabrinjava činjenica da ne postoji plan obnove voznog parka, iako su vozila stara više od dvadeset godina, niti postoji plan nabave suvremene vatrogasne opreme koja bi pratila stvarne opasnosti na području Grada. U međuvremenu je otvoren Nacionalni rehabilitacijski spinalni centar, izgrađen je novi hotelski kompleks, povećan je promet na autocesti A4 s tunelima te su rizici iz godine u godinu sve veći, dok se mogućnosti središnje vatrogasne postrojbe ne razvijaju istim tempom."

DVD tvrdi da je mjesecima pokušavao riješiti probleme kroz razgovore s nadležnima, ali je na kraju došao u situaciju da zbog neispravnih i neregistriranih vozila više nije mogao odgovorno izlaziti na požarne intervencije. Naglašavaju da im cilj nije politički sukob niti osobni interes, već sigurnost građana.

'I dalje spremni za tehničke intervencije'

Poručuju da nisu prestali pomagati građanima te će, dok se ne otkloni kvar na navalnom vozilu i ne uspostavi puna operativna spremnost za gašenje požara, i dalje izlaziti na tehničke intervencije koje mogu sigurno obavljati. Ističu da će nastaviti pomagati svim građanima, unatoč kritikama kojima su posljednjih dana izloženi.

Razgovarali smo s dugogodišnjim predsjednikom ovog DVD-a Darkom Belavićem, koji prije nekoliko godina izabran u Upravni odbor DVD-a. On nam kaže da je problem nastao kad se DVD-ovi nisu mogli dogovoriti tko će biti čelnik.

"Problemi su nastali još od osnivanja Vatrogasne zajednice 1993. godine. Danas ona ima sedam članica na području Varaždinskih Toplica koje same imaju oko dvije tisuće stanovnika, ali oko nas su još 24 sela u kojima djeluju sedam DVD-ova koji su osnivani nakon Drugog svjetskog rata.

Kad se osnivala Vatrogasna zajednica Grada, bilo je dogovoreno da središnje društvo, DVD Varaždinske Toplice, bude nositelj protupožarne zaštite. Međutim, s vremenom su neka manja društva počela smatrati da nije u redu da upravo DVD Varaždinske Toplice bude nositelj svega", tvrdi Belavić.

Kaže, otud i sadašnje neslaganje oko odabira čelnika, a bez čelnika nema ni dodjele sredstava za njihov rad. Tako je nastala i financijska kriza.

"Četiri društva bila su za jednu stranu, tri za drugu (kandidata op.a), pa odluka nije donesena. O tome smo obavijestili Grad i Županiju jer zbog toga zajednica ne može normalno poslovati.

Grad financira Vatrogasnu zajednicu, a ona sredstva raspoređuje društvima. Sada je to obustavljeno. Od travnja nismo dobili ni cent", tvrdi naš sugovornik.

Cisterna za vodu bez registracije

Zato nisu mogli registrirati jedino vozilo za vodu, cisternu za vodu, a registracija je istekla 29. lipnja.

"Zbog toga smo upozorili da ne možemo biti spremni za intervencije ako nam vozilo nije registrirano. Nije problem samo registracija, nego smo mjesecima upozoravali, odlazili u Grad, obraćali se Županiji i slali apele da se problem riješi, ali bez uspjeha", tvrdi naš sugovornik.

Kaže da Grad smatra da su oni krivi za zastoj rada vatrogasne zajednice, oni vide problem drugačije. Napominje da je njihov DVD ove godine imao 37 intervencija, od uklanjanja stabala nakon nevremena do intervencija u prometnim nesrećama.

Kaže da ne zna koje je rješenje, ali otvoreno navodi da nemaju podršku Grada Varaždinske Toplice.

O svemu smo pitali i Grad Varaždinske Toplice te Varaždinsku županiju, odgovor ćemo objaviti kad ih dobijemo.

U međuvremenu od upućenih ipak doznajemo, da je problem u Varaždinskim Toplicama možda nastalo zbog ljudskog faktora pa i svojevrsna paraliza DVD-a, a da bi se sve moguće trebalo riješiti na novoj izbornoj skupštini ove nedjelje.

Iduće nedjelje ponovno pokušaj biranja čelništva

Doznajemo i da su okolna društva već dobila naputak da interveniraju u slučaju ugroze na ovom području dok se stvar u Varaždinskim Toplicama ne riješi, a rješenje će se možda naći već ove nedjelje kada bi ponovno trebali pokušati izabrati čelništvo tog DVD-a te bi se i financijske odluke mogle donositi.

Uz ovaj vjerojatno slučaj, koji je vjerojatno iznimka, sustav vatrogastva u Hrvatskoj čini se kao jedan od najbolje organiziranih i ovakvi slučajevi vjerojatno su tek pojedinačni incidenti.

Odavno su vatrogasci dokazali da u ovom poslu pobjeđuje čovjek i ona snaga heroja, kad niti jedan novac ne može platiti pojedincu da ide prema vatrenoj buktinji i da gasi.

Tu je mjera za rad herojstvo.

I baš kao svake godine, profesionalni vatrogasci s kopna odlaze kolegama u priobalje pomoći. Teško da se to može platiti dnevnicama. Ove godine bit će raspoređeni na 22 lokacije, od Brijuna do Mljeta i Dubrovnika (vidi grafiku), zajedno s vozilima i drugom potrebnom opremom.

Ove godine uvedena je i jedna nova dislokacijska lokacija – Kula Norinska. Ukupno će po smjeni biti angažirana 94 vatrogasca s 26 vozila, sve nam to potvrđuju iz HVZ-a.

"Ako dođe do velikih požara, postoji plan za izvanredne dislokacije - slanje dodatnih vozila za gašenje šumskih požara, autocisterni te vozila za prijevoz vatrogasaca i opreme iz drugih županija prema požarištima na priobalju. Prošle godine nije bilo potrebe za takvim angažmanom, no spremni smo i za takav scenarij", poručili su iz Hrvatske vatrogasne zajednice.

Naime, kada krene buktinja, presudna je dobra koordinacija vatrogasaca, policije, Hrvatske vojske, hitne medicinske službe, HGSS-a i drugih operativnih snaga.

Pojednostavljeno rečeno – cilj je spriječiti kaos.

Hrvatska službeno ulazi u protupožarnu sezonu s porukom potpune spremnosti. Statistike o broju ljudi i tehnike zvuče ohrabrujuće. Imamo snažan sustav, rastu ulaganja, profesionalaca ima dovoljno, ali postoje i slabosti sustava u kojima pojedini DVD-ovi nemaju ni za registraciju.

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.