Izvršni direktor CME-a Sam Barnett: 'Fokus konferencije je važnost lokalnog sadržaja'

U Dubrovniku se održava najvažniji četverodnevni događaj u regiji srednje i istočne Europe usmjeren na TV industriju. NEM Dubrovnik okuplja vrhunske profesionalce iz cijelog svijeta kako bi saznali više o najnovijim poslovnim trendovima i kako bi podijelili svoje formule za uspjeh.

Događaj je namijenjen nekomercijalnim telekomunikacijskim tvrtkama (FTA), pay-TV kanalima, kabelskim i satelitskim operaterima, streamerima, IPTV-u, produkcijskim, distribucijskim i tehnološkim tvrtkama, medijskim i marketinškim agencijama te drugim stručnjacima povezanim s TV industrijom. 

Na ovogodišnjem NEM Dubrovnik sudjelovao je i Sam Barnett, glavni izvršni direktor CME Grupe sa sjedištem u Pragu. Govorio je na panelu o tome kako lokalni sadržaj pobjeđuje na globalnom tržištu i što čini regiju srednje i istočne Europe posebnom.

Barnett se CME-u pridružio u svibnju 2025., a iza sebe ima više od 25 godina međunarodnog liderskog iskustva u televizijskom emitiranju, digitalnim medijima i streamingu.

Prije dolaska u CME, Sam je bio izvršni direktor MBC Grupe, vodećeg emitera i platforme za video na zahtjev u arapskom svijetu. Pridružio se MBC-u 2002., a izvršnim direktorom imenovan je 2011., nadgledajući razdoblje transformacijskog rasta. Tijekom njegovog mandata, MBC se proširio na portfelj od 15 pan-arapskih televizijskih kanala, ojačao svoju prisutnost na lokalnom tržištu, pokrenuo streaming platformu Shahid - sada najveću u regiji - i uspješno dovršio inicijalnu javnu ponudu tvrtke 2024.

Ovaj vrhunski stručnjak ranije je radio i u menadžment savjetovanju u Velikoj Britaniji i Istočnoj Africi, a u Dubrovniku je za RTL Danas u intervjuu s Marijom Juričem komentirao budućnost lokalnih televizija, američku konkurenciju i predstavlja li umjetna inteligencija (AI) opasnost ili priliku za tehnološki razvoj u TV industriji. 

Stručnjaci iz medijske industrije okupili su se u Dubrovniku - što mogu odavde ponijeti svojim zemljama i svojim tvrtkama? 

Ono o čemu sam danas govorio, na čemu je fokus ove konferencije, jest važnost lokalnog sadržaja - siguran sam da i vaši gledatelji to razumiju. Ono što je sada zanimljivo je da američke streaming platforme - kao što su Netflix, Disney i ostali - ulažu milijarde dolara pokušavajući proširiti svoje pretplate diljem svijeta. U konačnici, preuzimaju medijsku scenu i dominiraju njome dok linearna televizija počinje propadati.

Ono što je stvarno važno jest to da lokalni emiteri iskoriste priliku za povećanje kvalitete lokalnog sadržaja kako bi mogli doći do gledatelja s prijedlogom koji kaže - ne morate ići na međunarodno tržište, možete dobiti cijeli niz vijesti o lokalnom sadržaju na Voyo ili na TV-u. Dakle, fokus ove konferencije je na povećanju kvalitete lokalnog sadržaja.

Kada govorimo o lokalnom i sadržaju općenito, koja je najveća prednost RTL-a Hrvatska?

RTL Hrvatska je fantastična tvrtka i ima sjajan tim. S velikim ponosom pratimo vaš uspjeh i čestitamo vam na gledanosti vijesti. Moja je poanta malo općenitija: bez obzira je li netko lokalni igrač ili konkurent, moramo ulagati više novca u ovdašnji ekosustav kako bismo poboljšali kvalitetu lokalnog sadržaja.

Imamo vrlo dobre emisije, radimo scenarističke formate, reality i zabavu, ulažemo u lokalni sport - sve to kako bismo osigurali paket koji će privući publiku. Vijesti su također vrlo važne i oduševljeni smo načinom na koji se ovdje promijenio pristup unazad otprilike godinu dana. 

Vidimo ogroman utjecaj sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Kako vidite budućnost - hoće li umjetna inteligencija uništiti novinarstvo i linearnu televiziju? Što će se dogoditi u budućnosti?

Mislim da je umjetna inteligencija tehnologija koju ćemo koristiti. Što je u srži zabave? Možete li ispričati dobru priču. To radite svake večeri - pričate vijesti, a u zabavi pričamo dramske priče. Možemo li napisati dobar scenarij. Od tuda morate krenuti i producirati ga. Mislim da će u konačnici utjecaj umjetne inteligencije biti smanjenje nekih poteškoća koje postoje u produkciji.

Trenutačno umjetnu inteligenciju koristimo u CME tvrtkama kako bismo povećali razinu specijalnih efekata koje možemo napraviti. Prilično je teško imati zvijezdu koja juri na motoru kroz centar Bukurešta, ali uz pomoć umjetne inteligencije to možemo učiniti. Možemo snimati helikopterske snimke, raditi različite vrste stvari koje prije nismo mogli. I to je samo početak.

Mislim da ćemo proširiti ambicije - kada pišemo lokalni scenarij, za isti euro možemo u njega staviti više stvari nego što smo mogli prije. Ne mislim da će to preuzeti kontrolu, srušiti ili uništiti industriju. Mislim da će poboljšati ono što možemo učiniti. Problem je u onome što trenutačno promatramo - na engleskom to zovemo "AI slop" - kada pogledate jeftine stvari generirane umjetnom inteligencijom, to izgleda pomalo amaterski i ne izgleda stvarno.

Trebamo li se bojati umjetne inteligencije?

Ne ustajem ujutro s osjećajem da se bojim stvari. Gledamo kako ih možemo koristiti. Koristit ćemo umjetnu inteligenciju, a na kraju će je koristiti i drugi kako bi povećali i poboljšali ono što rade. Poanta je da će priča, koja jest u srži onoga što jesmo kao ljudska bića, i dalje biti važna. Ako možemo pronaći pametne ljude koji mogu napisati dobru priču o vašem životu i Hrvatskoj, onda će to i dalje biti bit razloga zašto će RTL ovdje biti uspješan.

Za dobru gledanost potrebne su dobre priče, ali i ljudi koji će ih gledati. Kako možemo potaknuti ljude da više gledaju televiziju?

Ne možemo nikoga natjerati da nešto učini, ali ono što možemo je predstaviti dobar raspon drame, stvarnosti i vijesti u formatu u kojem ljudi to žele. Ljudi su u prošlosti puno gledali linearnu televiziju i nastavljaju to činiti. Ali ako to žele gledati na digitalnoj platformi poput Voyo, to je i tamo dostupno. A novi formati i novi mehanizmi isporuke stići će u budućnosti.

Jedna od stvari na kojoj također radimo je naše brendiranje jer postoji vrlo malo načina na koje možemo konkurirati međunarodnim igračima. Jedan od njih je lokalni brend. Želimo da ljudi - kada se povežu s Voyom i s RTL-om - osjećaju da je to njihovo, jer i jest.

Sredstva koja ulažemo u stvaranje lokalnih priča, to radimo za lokalnu hrvatsku publiku - naš brending, poruke, način na koji razgovaramo s publikom bilo putem pozivnih centara na digitalnoj platformi bilo na otvorenom u intervjuima poput ovog, sve to mora naglašavati da je ovo hrvatski brend: nešto što publika ovdje posjeduje i iz čega zaista može izvući vrijednost.

Ljepota toga je što, ako u tome uspijemo, Netflix i druge američke tvrtke to ne mogu. Oni mogu napraviti puno toga, mogu potrošiti svojih 18 milijardi dolara ili iskoristiti svojih 3500 softverskih inženjera da kreiraju najbolju platformu. Ali ne mogu reći - mi smo Hrvati. I to je važno.