Prije više od tri milijarde godina površina Marsa se okrenula oko svoje jezgre pomaknuvši rijeke, ledene kape i vulkane, čime se mogu rasvijetliti neke velike tajne Crvenog planeta.
"Da se takav zaokret dogodi na Zemlji, Pariz bi se našao u polarnom krugu", rekao je za AFP Sylvain Bouley, geomorfolog na Sveučilištu Južni Pariz i jedan od autora studije.
Za taj veliki pomak od 20 do 25 stupnjeva odgovorna je orijaška vulkanska kupola Tharsis, koja je više od deset tisuća puta veća od najvećeg vulkana na Zemlji (Mauna Loa na Havajima), velika gotovo kao Francuska. A obim Marsa je osam puta manji od Zemljina.
Kako se navodi u studiji, svojom neobičnom masom vulkanska kupola je prouzročila vrtnju površinskih omotača Marsa (kore i plašta) oko njegove jezgre, što je kao da okrenemo usplođe marelice oko koštice.
"Taj se fenomen protegnuo kroz desetke milijuna godina", dodao je Bouley.
"Mislimo da se slično dogodilo i na Zemlji, ali to još treba dokazati", napomenuo je.
