"Bili izbori u lipnju, srpnju, kolovozu ili rujnu, to su male nijanse", izjavio je jučer predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković. Odgovorio je tako na pitanje o tome kada bi hrvatski građani mogli na izbore.
Zadnjih nekoliko dana pojavile su se informacije kako bi na parlamentarne izbore mogli u srpnju ove godine, naravno, ako to dopusti epidemiološka situacija.
- Krajnji rok je prosinac, a hoćemo li na izbore u srpnju? 'Možda Stožer predloži dopisno glasanje...'
A baš zbog epidemiološke situacije pitanje je kako će to sve skupa izgledati. Posebice kampanja u kojoj, prema svemu sudeći, neće biti ništa od javnih skupova na kakve smo naviknuli gledati u svim kampanjama do sada.
Što znači da će se veliki dio kampanje i borba za glasove birača preseliti na televiziju, ali i na društvene mreže koje bi mogle odigrati bitnu ulogu na izborima 2020. godine. Kako smo doznali, većina političkih stranaka već se ozbiljno priprema za taj scenarij.
Novi način komunikacije
Komunikacijski stručnjak Petar Tanta kaže da će nadolazeći parlamentarni izbori zasigurno natjerati političku scenu na nužno prilagođavanje aktualnoj situaciji.
"Već sada možemo reći kako će predizborni skupovi najvjerojatnije biti zabranjeni, pa će stranke morati naći novi način komunikacije sa simpatizerima. Naime politički skupovi nisu samo elementi dvosmjerne komunikacije već i vizualni prikaz „moći“ (više ljudi-bolja slika za javnost)", kaže Tanta i dodaje:
"Teško je u ovom trenutku predvidjeti kako će izgledati elementi kampanje, no vjerojatno će doći do preraspodjele budžeta unutar stranaka pa će više sredstava otići na medijsku kampanju putem TV-a i digitalnih medija, a manje na ostale elemente kao što su promotivni materijali i sl.", ističe Tanta dodajući da u takvoj preraspodjeli nije samo ključna količina novaca utrošenih u kampanju već i ciljana skupina, kreativnost i ono najvažnije: dobro definirana poruka.
Krešimir Macan. FOTO: Marko Lukunić/PIXSELL
Komunikacijski stručnjak i politički analitičar Krešimir Macan kaže da prvo moramo riješiti jednu dilemu.
"Hoće li se izbori održati pod protuepidemijskim mjerama ili u uvjetima novog normalnog u kojem ćemo živjeti. SDP je iznio stav da izbora ne treba biti dok nema slobode kretanja i slobode okupljanja jer to drastično utječe na mogućnost vođenja kampanje. Tako da procjenjujem da izbora neće biti pod takvim uvjetima, jer za to treba mijenjati zakonodavni okvir. Državno izborno povjerenstvo je lijepo upozorilo da se može prilagođavati samo u okviru postojećeg zakonodavnog okvira - ako on kaže da su izbori u nedjelju, onda ne mogu biti dva ili tri dana", ističe Macan.
Stranački Andrija
Kaže da je stoga logično da će se izbori raspisati nakon što se objavi kakva-takva pobjeda nad virusom i vratimo se u novu normalu, gdje ćemo i dalje voditi brigu o razmaku, higijeni i po potrebi nositi maske.
"Tada će kampanja izgledati slično prethodnima, možda s manjim skupovima ako i dalje budu vrijedila pravila o ograničavanju broja sudionika. Ako ne mogu koncerti, zašto bi predizborni skupovi. Društvene mreže će postati jedan od ključnih elemenata, prije svega oglašavanje na istim i vidjeli smo da su neke stranke poput Mosta i HDZ-a već u to krenule kroz promoviranje vlasititih aktivnosti", dodaje Macan naglašujući da će biti manje lažnih vijesti jer su se platforme za to pobrinule.
"Trump je još 2016. promovirao Facebook live prijenose sa skupova i to bi sada samo moglo zaživjeti još bolje u ovim novim okolnostima - da kandidati imaju neku vrstu razgovora s nacijom. Jer su i oni sada prošli brzu edukaciju oko novih tehnologija i vide sve njihove prednosti. Mislim da će razne Viber ili Whatsapp grupe ili zajednice biti jako popularne, a mogli bi dobiti i nekog stranačkog Andriju, umjetnu inteligenciju koja će odgovarati biračima na najčešća pitanja", zaključuje Krešimir Macan.
Komunikacijski stručnjak Gordan Turković kaže da, u slučaju da ostanu ovakve mjere oko javnog okupljanja kakve su sada, skupova neće moći biti.
"Isto tako neće biti ni preporučljivo voditi kampanju "od vrata do vrata", odnosno dolaska stranačkih aktivista na kućne adrese potencijanih birača kako bi im predstavili izborni program i ostalo. Neovisno o tome ostaje još puno alata koji nisu ustvari nikada ni bili napušteni. Primjerice, pozivanje potencijalnih birača iz stranačkih pozivnih centara. U sklopu istih uvijek se može telefonski organizirati tzv. Town Hall Meeting, odnosno uz pomoć softwarea pozvati i nekoliko tisuća ljudi odjednom koji će slušati uživo što kandidat želi reći te ih se može uključiti da postavljaju pitanja i sl. Takvo rješenje danas se može integrirati i sa Zoomom i ostalim digitalnim platformama", ističe Turković
Rast broja ispitivanja javnog mnijenja?
Podsjeća da od „tradicionalnijih“ alata također još uvijek imamo i direkt mailing putem kojeg se mogu slati personalizirana pisma i promidžbeni materijali na kućne adrese potencijalnih birača.
Turković kaže da je digitalni ekvivalent ovome e-mail marketing.
"Slanje sadržajno dobro koncipiranih i vizualno atraktivnih newslettera može biti jako koristan alat u komunikaciji političkih poruka prema biračima. S druge strane, aktivisti uvijek mogu ubacivati letke u sandučiće, ali njima bi nas vjerojatno obasuli i neovisno o koronavirusu", ističe naš sugovornik.
HDZ već debelo u kampanji: Zabrana rada nedjeljom i dozvola za vjerska okupljanja od 2. sprnja
Smatra da bi se mogli dogoditi i povećanje broja SMS poruka koje stranke šalju ususret i tijekom izborna kampanje, a, ističe, ne bi vas trebalo iznenaditi ako vas neki prijatelj „iznebuha“ pozove u neku Whatsapp ili Facebook grupu s političkim sadržajem.
"Politička komunikacija sa širom javnosti u ovakvim grupama doživjela je na ovim prostorima svoj rast prije nekih desetak godina kada su se još uvijek osviještavale mogućnosti društvenih mreža u kampanjama. Sada bi mogle ponovno dobiti na većoj važnosti, posebno u želji da se što više organski dođe do krajnjeg birača. Povezano s tim, za očekivati je da će porasti i plaćeno oglašavanje na društvenim mrežama, ali ni to neće biti bez svojih izazova. Naime, znatno su se postrožila pravila za političko oglašavanje, dok će za pojedine oglase odobrenje trajati duže nego inače. Trebat će puno strpljenja i računice kada točno lansirati svoj oglas kako bi se postignuli željeni efekti i ono najbitnije u političkoj komunikaciji, pravi tajming za tu poruku. Više nego ikad bit će potrebno izrađivati kvalitetne videe te se nadam da će naše stranke konačno naučiti kako sve udarne poruke uglaviti u materijal u maksimalnom trajanju do jedne minute", nabraja Turković.
Podsjeća da putem, recimo, Facebook Livea i YouTube kanala možete stvoriti vlastite pandane televiziji i kombinacijom interesantnog sadržaja i dobro usmjerenog oglašavanja doći do dodatne publike.
"Sve ovo može se integrirati i u sklopu stranačke web stranice čiji će sadržaj, naravno, trebati dobro optimizirati kako bi se organski biračima pojavljivao u tražilicama. Inače se u kampanjama nijedan digitalni kanal ne smije zanemariti, a posebno u periodu kada se ne preporučuje bliski kontakt. Uz sve ove, određeni budžet će se svakako morati izdvojiti i na TV oglašavanje", kaže i dodaje da očekuje da će, u slučaju da se i tijekom i nakon ljeta zadrži preporuka o ostanku kod kuće, porasti i broj ispitivanja javnog mnijenja i političkih preferencija putem telefona i online panela kao ključnih alata za praćenje stranačkih rejting.
Božo Skoko
Božo Skoko. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL
Komunikacijski analitičar Božo Skoko slaže se da će, bude li se održavala u vrijeme ove pandemije, kampanja nedvojbeno biti drukčija i zahtjevnija, ali da mi birači nećemo biti kvalitativno zakinuti.
"Daleko veći izazov će biti strankama i kandidatima, posebno novim opcijama koje se tek trebaju afirmirati u javnosti. Naime, većinu kandidata i njihovih programa smo imali priliku upoznati i otprilike znamo što od njih možemo očekivati. Ova pandemija nas je prisilila da daleko više pratimo medije i informiramo se na taj način, pa ćemo se moći informirati i u kampanji putem medija. To će pak iziskivati od stranačkih opcija i kandidata da budu inovativniji i kreativniji, da osmišljavaju vlastite kanale i medije kako bi došli do svojih birača te da povedu računa o kvaliteti svojih poruka i javnih nastupa", poručuje Skoko.
Predizborni skupovi precijenjeni
Kaže da su predizborni skupovi po terenu ionako precijenjeni i oni ne služe pretjerano za osvajanje novih birača, već za motiviranje i mobilizaciju vlastitih stranačkih ljudi.
"To bi mogao biti problem velikim strankama, koje su naviknule na takav način rada i mobilizacije. Zato će i na tom području morati pokazati više kreativnosti. Ali uz malo truda i to se može nadomjestiti mnoštvom komunikacijskih platformi, koje smo uspješno koristili tijekom ove krize", naposljetku će Božo Skoko.
