Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, izgubila je velik broj, mahom mladih i obrazovanih, stanovnika. Dovoljan je pokazatelj i to što je prošlogodišnji popis stanovništva pokazao da nas ima svega 3,88 milijuna, a donedavno smo se hvalili kako smo država od četiri ili 4,5 milijuna stanovnika.
Ipak, treba govoriti o razlozima tog negativnog trenda, a oni se dijelom ogledaju u istraživanju zapošljivosti diplomiranih studenata koji su na hrvatskim visokim učilištima diplomirali u akademskoj godini 2018./2019., što ga je tijekom 2020. godine provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). U istraživanju je sudjelovalo 16,5 posto od oko 33.500 studenata koji su diplomirali 2019.
Poražavajuće je da se 5,4 posto ispitanih studenata iselilo čim je dobilo diplomu u ruke. To znači da svake godine zemlju napusti oko 1500 svježe obrazovanih mladih ljudi, piše Novi list. Uz to, tek se svaki drugi student uspije zaposliti unutar godine dana od diplomiranja. U prosjeku, svaki četvrti dobije posao u struci na neodređeno vrijeme i s punom satnicom.
Polovina studenata se zaposli u državnom ili javnom sektoru, a svaki peti posao nađe preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U struci radi nešto manje od 64 posto diplomaca, a plaće im se uglavnom kreću od pet do sedam tisuća kuna. Nešto bolje po pitanju plaća i pronalaženja posla prolaze oni koji su završili fakultete tehničkih i prirodnih znanosti. Pritom se to osobito odnosi na muškarce.
Tko se i kako zapošljava
U godini dana nakon diplome zaposlilo se 86,9 posto onih koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski studij. Diplomski studij i posao dobilo je 74,5 posto studenata, a 75,8 posto diplomaca specijalistički diplomskih stručnih studija dobilo je posao unutar godine dana od završetka obrazovanja.
S druge strane, polaznici preddiplomskih studija nastavljaju studirati. Tek ih je 29,3 posto zaposleno s tim stupnjem obrazovanja. Oni koji završe preddiplomski stručni studij uglavnom odlaze na burzu rada, jer ih studiji k tome i usmjeravaju. No, posao dobije tek svaki drugi, što znači da tržište rada ne prepoznaje ovaj oblik obrazovanja.
Oko 42 posto studenata je nakon diplome posao pronašlo u javnom ili državnom sektoru. To je svojevrsno povećanje u odnosu na posljednje slično istraživanje, provedeno 2017. godine, ali se u svojoj struci zapošljava sve manje diplomaca. Tako ih se 2020. zaposlilo tek 64 posto dok je 2017. taj udio bio 78 posto.
Preko HZZ-a se zaposli svega 18 posto diplomiranih osoba, a isti je postotak onih koji su se zaposlili preko obitelji i prijatelja. Direktnim javljanjem poslodavcu posao dobije 32 posto visokoobrazovanih Hrvata.
Lošije prolaze žene i doktori znanosti
No, kako god dobili posao, njihov radno-pravni status je ispodprosječan. Čak 12 posto zaposlenih diplomaca ima plaću manju od 3500 kuna, dok je svega šest posto onih koji imaju plaću veću od 10.000 kuna. To djelomično ovisi i o ocjenama, jer one izvrsne poslodavci otkriju još za vrijeme studija. No, na prvom poslu nakon diplome, mladi u 40 posto slučajeva uglavnom dobiju između pet i sedam tisuća kuna, no svaki četvrti radi za plaću između od 3500 i 5000 kuna. Stoga ne čudi da je manje od 30 posto diplomaca u potpunosti zadovoljno svojom plaćom, a njih 15 posto nije zadovoljno ni plaćom, ni poslom.
Posebno loše nakon završetka studija prolaze žene. Iako na fakultete i stručne studije dolaze s boljim ocjenama, a i završavaju ih s većim uspjehom, teže se zapošljavaju. Nešto više prostora otvara im se u državnom ili javnom sektoru, ali plaće su im niže, zbog čega su i manje zadovoljne poslom. Statistički gledano dvostruko više žena ima plaću do 3500 kuna u usporedbi s muškim kolegama, dok ih je među onima s primanjima većima od 10.000 kuna čak četiri puta manje od muških kolega.
Frustrirani mogu biti i oni koji završe diplomski studij. Istraživanje je pokazalo da oni s najvišom razinom obrazovanja najčešće imaju najnižu plaću. Svaki treći radi za manje od 3500 kuna, a tek manje od pet posto ih se može pohvaliti plaćom većom 10.000 kuna. Mnogi među njima su, doduše, postdoktorandi ili znanstveni novaci ili čekaju bolje radno mjesto.
Kao razloge svoje nezaposlenosti, mladi diplomci navode nedovoljnu ponudu poslova u struci, neprihvatljive uvjete zaposlenja i nedovoljnu pripremu za tržište rada na fakultetima. Ima i onih koji navode korupciju i namještanje natječaja za posao, probleme s pandemijom, nedostatak radnog iskustva ili osobne razloge.
