Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, izgubila je velik broj, mahom mladih i obrazovanih, stanovnika. Dovoljan je pokazatelj i to što je prošlogodišnji popis stanovništva pokazao da nas ima svega 3,88 milijuna, a donedavno smo se hvalili kako smo država od četiri ili 4,5 milijuna stanovnika. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, treba govoriti o razlozima tog negativnog trenda, a oni se dijelom ogledaju u istraživanju zapošljivosti diplomiranih studenata koji su na hrvatskim visokim učilištima diplomirali u akademskoj godini 2018./2019., što ga je tijekom 2020. godine provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). U istraživanju je sudjelovalo 16,5 posto od oko 33.500 studenata koji su diplomirali 2019. </para><hmn:article id="64ccd518-356d-11ec-826c-96fd1f7475c1" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poražavajuće je da se 5,4 posto ispitanih studenata iselilo čim je dobilo diplomu u ruke. To znači da svake godine zemlju napusti oko 1500 svježe obrazovanih mladih ljudi, piše <ulink url="https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/svi-oni-nakon-diplome-napustaju-hrvatsku-ovo-istrazivanje-pokazuje-zasto/?meta_refresh=true">Novi list</ulink>. Uz to, tek se svaki drugi student uspije zaposliti unutar godine dana od diplomiranja. U prosjeku, svaki četvrti dobije posao u struci na neodređeno vrijeme i s punom satnicom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Polovina studenata se zaposli u državnom ili javnom sektoru, a svaki peti posao nađe preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U struci radi nešto manje od 64 posto diplomaca, a plaće im se uglavnom kreću od pet do sedam tisuća kuna. Nešto bolje po pitanju plaća i pronalaženja posla prolaze oni koji su završili fakultete tehničkih i prirodnih znanosti. Pritom se to osobito odnosi na muškarce. </para><heading2>Tko se i kako zapošljava</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U godini dana nakon diplome zaposlilo se 86,9 posto onih koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski studij. Diplomski studij i posao dobilo je 74,5 posto studenata, a 75,8 posto diplomaca specijalistički diplomskih stručnih studija dobilo je posao unutar godine dana od završetka obrazovanja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S druge strane, polaznici preddiplomskih studija nastavljaju studirati. Tek ih je 29,3 posto zaposleno s tim stupnjem obrazovanja. Oni koji završe preddiplomski stručni studij uglavnom odlaze na burzu rada, jer ih studiji k tome i usmjeravaju. No, posao dobije tek svaki drugi, što znači da tržište rada ne prepoznaje ovaj oblik obrazovanja. </para><hmn:article id="0a0fa012-6bad-11ec-91a3-eed9f6710056" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Oko 42 posto studenata je nakon diplome posao pronašlo u javnom ili državnom sektoru. To je svojevrsno povećanje u odnosu na posljednje slično istraživanje, provedeno 2017. godine, ali se u svojoj struci zapošljava sve manje diplomaca. Tako ih se 2020. zaposlilo tek 64 posto dok je 2017. taj udio bio 78 posto. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Preko HZZ-a se zaposli svega 18 posto diplomiranih osoba, a isti je postotak onih koji su se zaposlili preko obitelji i prijatelja. Direktnim javljanjem poslodavcu posao dobije 32 posto visokoobrazovanih Hrvata. </para><heading2>Lošije prolaze žene i doktori znanosti</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, kako god dobili posao, njihov radno-pravni status je ispodprosječan. Čak 12 posto zaposlenih diplomaca ima plaću manju od 3500 kuna, dok je svega šest posto onih koji imaju plaću veću od 10.000 kuna. To djelomično ovisi i o ocjenama, jer one izvrsne poslodavci otkriju još za vrijeme studija. No, na prvom poslu nakon diplome, mladi u 40 posto slučajeva uglavnom dobiju između pet i sedam tisuća kuna, no svaki četvrti radi za plaću između od 3500 i 5000 kuna. Stoga ne čudi da je manje od 30 posto diplomaca u potpunosti zadovoljno svojom plaćom, a njih 15 posto nije zadovoljno ni plaćom, ni poslom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posebno loše nakon završetka studija prolaze žene. Iako na fakultete i stručne studije dolaze s boljim ocjenama, a i završavaju ih s većim uspjehom, teže se zapošljavaju. Nešto više prostora otvara im se u državnom ili javnom sektoru, ali plaće su im niže, zbog čega su i manje zadovoljne poslom. Statistički gledano dvostruko više žena ima plaću do 3500 kuna u usporedbi s muškim kolegama, dok ih je među onima s primanjima većima od 10.000 kuna čak četiri puta manje od muških kolega. </para><hmn:article id="fedfa808-1586-11ec-aefa-ded60fff9c1f" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Frustrirani mogu biti i oni koji završe diplomski studij. Istraživanje je pokazalo da oni s najvišom razinom obrazovanja najčešće imaju najnižu plaću. Svaki treći radi za manje od 3500 kuna, a tek manje od pet posto ih se može pohvaliti plaćom većom 10.000 kuna. Mnogi među njima su, doduše, postdoktorandi ili znanstveni novaci ili čekaju bolje radno mjesto. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kao razloge svoje nezaposlenosti, mladi diplomci navode nedovoljnu ponudu poslova u struci, neprihvatljive uvjete zaposlenja i nedovoljnu pripremu za tržište rada na fakultetima. Ima i onih koji navode korupciju i namještanje natječaja za posao, probleme s pandemijom, nedostatak radnog iskustva ili osobne razloge. </para>

Svake godine 1500 Hrvata nakon diplome iseli u inozemstvo: A većina onih koji ostanu radi, ali plaćom se ne hvale... Prema istraživanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje, nakon diplome najteže posao pronalaze žene i doktori znanosti, koji su ujedno i najslabije plaćeni Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, izgubila je velik broj, mahom mladih i obrazovanih, stanovnika. Dovoljan je pokazatelj i to što je prošlogodišnji popis stanovništva pokazao da nas ima svega 3,88 milijuna, a donedavno smo se hvalili kako smo država od četiri ili 4,5 milijuna stanovnika. Ipak, treba govoriti o razlozima tog negativnog trenda, a oni se dijelom ogledaju u istraživanju zapošljivosti diplomiranih studenata koji su na hrvatskim visokim učilištima diplomirali u akademskoj godini 2018./2019., što ga je tijekom 2020. godine provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). U istraživanju je sudjelovalo 16,5 posto od oko 33.500 studenata koji su diplomirali 2019. Poražavajuće je da se 5,4 posto ispitanih studenata iselilo čim je dobilo diplomu u ruke. To znači da svake godine zemlju napusti oko 1500 svježe obrazovanih mladih ljudi, piše Novi list. Uz to, tek se svaki drugi student uspije zaposliti unutar godine dana od diplomiranja. U prosjeku, svaki četvrti dobije posao u struci na neodređeno vrijeme i s punom satnicom. Polovina studenata se zaposli u državnom ili javnom sektoru, a svaki peti posao nađe preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U struci radi nešto manje od 64 posto diplomaca, a plaće im se uglavnom kreću od pet do sedam tisuća kuna. Nešto bolje po pitanju plaća i pronalaženja posla prolaze oni koji su završili fakultete tehničkih i prirodnih znanosti. Pritom se to osobito odnosi na muškarce. Tko se i kako zapošljavaU godini dana nakon diplome zaposlilo se 86,9 posto onih koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski studij. Diplomski studij i posao dobilo je 74,5 posto studenata, a 75,8 posto diplomaca specijalistički diplomskih stručnih studija dobilo je posao unutar godine dana od završetka obrazovanja. S druge strane, polaznici preddiplomskih studija nastavljaju studirati. Tek ih je 29,3 posto zaposleno s tim stupnjem obrazovanja. Oni koji završe preddiplomski stručni studij uglavnom odlaze na burzu rada, jer ih studiji k tome i usmjeravaju. No, posao dobije tek svaki drugi, što znači da tržište rada ne prepoznaje ovaj oblik obrazovanja. Oko 42 posto studenata je nakon diplome posao pronašlo u javnom ili državnom sektoru. To je svojevrsno povećanje u odnosu na posljednje slično istraživanje, provedeno 2017. godine, ali se u svojoj struci zapošljava sve manje diplomaca. Tako ih se 2020. zaposlilo tek 64 posto dok je 2017. taj udio bio 78 posto. Preko HZZ-a se zaposli svega 18 posto diplomiranih osoba, a isti je postotak onih koji su se zaposlili preko obitelji i prijatelja. Direktnim javljanjem poslodavcu posao dobije 32 posto visokoobrazovanih Hrvata. Lošije prolaze žene i doktori znanostiNo, kako god dobili posao, njihov radno-pravni status je ispodprosječan. Čak 12 posto zaposlenih diplomaca ima plaću manju od 3500 kuna, dok je svega šest posto onih koji imaju plaću veću od 10.000 kuna. To djelomično ovisi i o ocjenama, jer one izvrsne poslodavci otkriju još za vrijeme studija. No, na prvom poslu nakon diplome, mladi u 40 posto slučajeva uglavnom dobiju između pet i sedam tisuća kuna, no svaki četvrti radi za plaću između od 3500 i 5000 kuna. Stoga ne čudi da je manje od 30 posto diplomaca u potpunosti zadovoljno svojom plaćom, a njih 15 posto nije zadovoljno ni plaćom, ni poslom. Posebno loše nakon završetka studija prolaze žene. Iako na fakultete i stručne studije dolaze s boljim ocjenama, a i završavaju ih s većim uspjehom, teže se zapošljavaju. Nešto više prostora otvara im se u državnom ili javnom sektoru, ali plaće su im niže, zbog čega su i manje zadovoljne poslom. Statistički gledano dvostruko više žena ima plaću do 3500 kuna u usporedbi s muškim kolegama, dok ih je među onima s primanjima većima od 10.000 kuna čak četiri puta manje od muških kolega. Frustrirani mogu biti i oni koji završe diplomski studij. Istraživanje je pokazalo da oni s najvišom razinom obrazovanja najčešće imaju najnižu plaću. Svaki treći radi za manje od 3500 kuna, a tek manje od pet posto ih se može pohvaliti plaćom većom 10.000 kuna. Mnogi među njima su, doduše, postdoktorandi ili znanstveni novaci ili čekaju bolje radno mjesto. Kao razloge svoje nezaposlenosti, mladi diplomci navode nedovoljnu ponudu poslova u struci, neprihvatljive uvjete zaposlenja i nedovoljnu pripremu za tržište rada na fakultetima. Ima i onih koji navode korupciju i namještanje natječaja za posao, probleme s pandemijom, nedostatak radnog iskustva ili osobne razloge.  ZBOGOM MLADOSTI 

ZBOGOM MLADOSTI

Svake godine 1500 Hrvata nakon diplome iseli u inozemstvo: A većina onih koji ostanu radi, ali plaćom se ne hvale...

10 lukavih pitanja na razgovoru za posao koja mogu zbuniti čak i najpametnije kandidate Mnogi se na razgovoru osjećaju zbunjeno jer nije lako dobiti prestižan posao s dobrom plaćom. Pogotovo uzimajući u obzir činjenicu da poslodavci znaju biti jako izbirljivi i koristiti se različitim trikovima kako bi otkrili kakav tip osobe sjedi ispred njih. 

<para>Mnogi se na razgovoru osjećaju zbunjeno jer nije lako dobiti prestižan posao s dobrom plaćom. Pogotovo uzimajući u obzir činjenicu da poslodavci znaju biti jako izbirljivi i koristiti se različitim trikovima kako bi otkrili kakav tip osobe sjedi ispred njih.</para>

10 lukavih pitanja na razgovoru za posao koja mogu zbuniti čak i najpametnije kandidate


<para>
Kažu da imaju kamiona i robe za prevesti, ali vozača na tržištu rada ne mogu naći. "Mi već mjesecima tražimo, i na internetu stoji, i na svim burzama stoji, da tražimo tri vozača. Ne javlja nam se nitko. Svi pričaju idemo u Njemačku, idemo u Njemačku", požalio se za <ulink url="http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-realnost-od-250-tisuca-nezaposlenih-posao-placen-15000-kuna-nitko-ne-zeli---399308.html">Dnevnik Nove TV</ulink> prijevoznik <strong>Radovan Ljubek</strong>.</para>
<para>Prijevoznici su se i obratili i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na kojem je oko 2.700 nezaposlenih vozača. Radovan ih putem varaždinskog zavoda nije uspio naći.</para>
<para>"To su vozači koji tu doma voze neke kipere, bez iskustva u međunarodnom prijevozu i to je jako teško. Mlada djeca ne žele ići u vozače, zašto, ne znam. Svi su oni dobro plaćeni, tu od 10, 12 do 15 tisuća kuna", tvrdi.
</para>
<heading2>Loši uvjeti rada</heading2>
<para>
Sindikat vozača ima drugačiju priču zašto prijevoznici ne mogu naći radnike i zašto bježe u inozemstvo. Kažu, loši su uvjeti rada.</para>
<para>"Prijavljeni su na minimalac ili nešto više od minimalca, a ostatak im se isplaćuje u gotovini. U praksi onaj dio koji dobiju na račun dolazi na vrijeme no međutim ovu gotovinu uvijek morate tražiti, pitati i čekati. Danas vozači imaju izbor i otišli su tamo gdje je stanje uređeno", rekao je za <emphasis>Novu TV</emphasis>
   <strong>Miljenko Gočin</strong>, predsjednik Sindikata hrvatskih vozača.</para>
<para>Nova TV/Danas.hr</para>
<para> </para>

Poslodavci se žale, no je li to baš tako? Više od 250 tisuća nezaposlenih, a poslodavci ne mogu naći radnike. Nakon građevinara na ovaj su se problem požalili i prijevoznici. 

Kažu da imaju kamiona i robe za prevesti, ali vozača na tržištu rada ne mogu naći. "Mi već mjesecima tražimo, i na internetu stoji, i na svim burzama stoji, da tražimo tri vozača. Ne javlja nam se nitko. Svi pričaju idemo u Njemačku, idemo u Njemačku", požalio se za Dnevnik Nove TV prijevoznik Radovan Ljubek.
Prijevoznici su se i obratili i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na kojem je oko 2.700 nezaposlenih vozača. Radovan ih putem varaždinskog zavoda nije uspio naći.
"To su vozači koji tu doma voze neke kipere, bez iskustva u međunarodnom prijevozu i to je jako teško. Mlada djeca ne žele ići u vozače, zašto, ne znam. Svi su oni dobro plaćeni, tu od 10, 12 do 15 tisuća kuna", tvrdi.

Loši uvjeti rada

Sindikat vozača ima drugačiju priču zašto prijevoznici ne mogu naći radnike i zašto bježe u inozemstvo. Kažu, loši su uvjeti rada.
"Prijavljeni su na minimalac ili nešto više od minimalca, a ostatak im se isplaćuje u gotovini. U praksi onaj dio koji dobiju na račun dolazi na vrijeme no međutim ovu gotovinu uvijek morate tražiti, pitati i čekati. Danas vozači imaju izbor i otišli su tamo gdje je stanje uređeno", rekao je za Novu TV
   Miljenko Gočin, predsjednik Sindikata hrvatskih vozača.
Nova TV/Danas.hr
  PLAĆA 15.000 A NITKO SE NE JAVLJA: 

PLAĆA 15.000 A NITKO SE NE JAVLJA:

Poslodavci se žale, no je li to baš tako?


<para>Mladi u Hrvatskoj nisu samostalni u pronalasku posla, pokazala je, među ostalim, komparacijska analiza koju su proveli stručnjaci London School of Economics and Political Science (LSE) u sedam zemalja jugoistočne Europe te Turskoj i Izraelu.</para>
<para>Tek tri posto maturanata u Hrvatskoj samostalno traži posao. U 70 posto slučajeva snažnu potporu daju im roditelji, a u čak 85 posto roditelji to čine 'jako' i 'vrlo jako', piše <ulink url="http://www.jutarnji.hr/mladi-hrvati-nisu-samostalni-cak-85--mladih-ne-moze-do-posla-bez-roditelja/1198227/">Jutarnji list.</ulink> Hrvatska se zbog tog podatka svrstala na prvo mjesto ljestvice obiteljske pomoći.</para>
<para>U Srbiji roditelji intenzivno pomažu djeci u pronalasku posla u 65 posto slučajeva, na Kosovu 60 posto, u Bosni 40, a otprilike svakoj drugoj mladoj osobi od pomoći u zaposlenju su roditelji u Makedoniji, Turskoj, Crnoj Gori, Albaniji, Turskoj i Izraelu.
http://www.jutarnji.hr/mladi-hrvati-nisu-samostalni-cak-85--mladih-ne-moze-do-posla-bez-roditelja/1198227/</para>

Tek tri posto maturanata u Hrvatskoj samostalno traži posao 
Mladi u Hrvatskoj nisu samostalni u pronalasku posla, pokazala je, među ostalim, komparacijska analiza koju su proveli stručnjaci London School of Economics and Political Science (LSE) u sedam zemalja jugoistočne Europe te Turskoj i Izraelu.
Tek tri posto maturanata u Hrvatskoj samostalno traži posao. U 70 posto slučajeva snažnu potporu daju im roditelji, a u čak 85 posto roditelji to čine 'jako' i 'vrlo jako', piše Jutarnji list. Hrvatska se zbog tog podatka svrstala na prvo mjesto ljestvice obiteljske pomoći.
U Srbiji roditelji intenzivno pomažu djeci u pronalasku posla u 65 posto slučajeva, na Kosovu 60 posto, u Bosni 40, a otprilike svakoj drugoj mladoj osobi od pomoći u zaposlenju su roditelji u Makedoniji, Turskoj, Crnoj Gori, Albaniji, Turskoj i Izraelu.
http://www.jutarnji.hr/mladi-hrvati-nisu-samostalni-cak-85--mladih-ne-moze-do-posla-bez-roditelja/1198227/ 

Tek tri posto maturanata u Hrvatskoj samostalno traži posao


<para>Zaposlenim ispitanicima drugo mjesto dijele poboljšanje poslovanja tvrtke u kojoj rade (20 posto) i napredovanje (20 posto), dok nezaposleni osim posla priželjkuju usavršavanje (9 posto).</para>
<heading2>Nitko nije za promjene</heading2>
<para>
Dok zaposleni ispitanici nisu skloni promjenama u profesionalnom dijelu života te im je na dnu popisa želja promjena karijere (4 posto), nezaposleni ispitanici najmanje žele pokretati vlastiti posao (3 posto).</para>
<para>Zanimljivo je da podjednaki udio žena (39 posto) i muškaraca (40 posto) želi (novi) posao, dok muškarci u većoj mjeri priželjkuju napredovanje – skoro trećina (29 posto) muškaraca navodi kao blagdansku želju napredovanje, dok istu želju navodi tek 14  posto žena.</para>
<heading2>40 posto ispitanika ostvarilo je lanjsku novogodišnju odluku </heading2>
<para>
Polovica ispitanika prošle godine nije donijela nikakvu novogodišnju odluku (51 posto), dok ih se 49 posto ipak 'odvažilo' na taj korak. Ispitanici koji nisu donijeli novogodišnju odluku to nisu učinili prvenstveno zato jer smatraju da se odluke moraju donositi tijekom cijele godine stoga ne vide razloga da donose odluke isključivo na određeni datum.</para>
<para>Od ispitanika koji su prošle godine donijeli novogodišnju odluku, njih više od polovice (57 posto) izjavilo je da je ta odluka bila vezana za posao i karijeru, dok ih je 43 posto donijelo odluke vezano za privatni život.</para>
<para>Profesionalna novogodišnja odluka najviše se odnosila na pronalazak (novog) posla (54 posto), zatim na uspostavljanje novih poslovnih kontakata (18 posto) i na pronalazak (boljeg) posla (14 posto). Ispitanici su se najmanje 'obvezali' na bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života (1 posto) i na promjenu dosadašnjeg ponašanja na radnom mjestu (1 posto).</para>
<heading2>Bez interesa za dodatni posao</heading2>
<para>
Kada su u pitanju odluke za 2014. godinu, polovica ispitanika (51 posto) će se 'odvažiti' na donošenje novogodišnje odluke, dok ih 25 posto ne namjerava to učiniti, a 24 posto ispitanika još ne zna.</para>
<para>Nezaposleni ispitanici (60 posto) će u većoj mjeri ove godine donijeti novogodišnju odluku nego što će to učiniti zaposleni ispitanici (45 posto).</para>
<para>Od ispitanika koji će donijeti novogodišnju odluku vezano za profesionalni život, najviše će ih se odlučiti pronaći (bolji) posao (45 posto). U  2014. fokus na usavršavanje i edukaciju imat će 15 posto ispitanika, dok će ih 13 posto 'raditi' na većoj zaradi. Najmanje ispitanika (2 posto) odlučilo je u 2014. pronaći dodatni posao.</para>
<para>Nezaposleni ispitanici u 2014. za cilj si postavljaju pronalazak posla (73 posto), usavršavanje i edukaciju (12 posto) te veću zaradu (8 posto). Iste ambicije imaju i zaposleni ispitanici.</para>
<para>http://www.moj-posao.net/Vijest/73630/Novogodisnje-odluke-bolji-posao-edukacija-i-veca-zarada/30/</para>

Istraživanje otkrilo koja je najčešća novogodišnja želja Hrvata Bilo da su zaposleni ili nezaposleni, najveća blagdanska želja većine hrvatskih građana je pronalazak (novog) posla. 
Zaposlenim ispitanicima drugo mjesto dijele poboljšanje poslovanja tvrtke u kojoj rade (20 posto) i napredovanje (20 posto), dok nezaposleni osim posla priželjkuju usavršavanje (9 posto).
Nitko nije za promjene

Dok zaposleni ispitanici nisu skloni promjenama u profesionalnom dijelu života te im je na dnu popisa želja promjena karijere (4 posto), nezaposleni ispitanici najmanje žele pokretati vlastiti posao (3 posto).
Zanimljivo je da podjednaki udio žena (39 posto) i muškaraca (40 posto) želi (novi) posao, dok muškarci u većoj mjeri priželjkuju napredovanje – skoro trećina (29 posto) muškaraca navodi kao blagdansku želju napredovanje, dok istu želju navodi tek 14  posto žena.
40 posto ispitanika ostvarilo je lanjsku novogodišnju odluku 

Polovica ispitanika prošle godine nije donijela nikakvu novogodišnju odluku (51 posto), dok ih se 49 posto ipak 'odvažilo' na taj korak. Ispitanici koji nisu donijeli novogodišnju odluku to nisu učinili prvenstveno zato jer smatraju da se odluke moraju donositi tijekom cijele godine stoga ne vide razloga da donose odluke isključivo na određeni datum.
Od ispitanika koji su prošle godine donijeli novogodišnju odluku, njih više od polovice (57 posto) izjavilo je da je ta odluka bila vezana za posao i karijeru, dok ih je 43 posto donijelo odluke vezano za privatni život.
Profesionalna novogodišnja odluka najviše se odnosila na pronalazak (novog) posla (54 posto), zatim na uspostavljanje novih poslovnih kontakata (18 posto) i na pronalazak (boljeg) posla (14 posto). Ispitanici su se najmanje 'obvezali' na bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života (1 posto) i na promjenu dosadašnjeg ponašanja na radnom mjestu (1 posto).
Bez interesa za dodatni posao

Kada su u pitanju odluke za 2014. godinu, polovica ispitanika (51 posto) će se 'odvažiti' na donošenje novogodišnje odluke, dok ih 25 posto ne namjerava to učiniti, a 24 posto ispitanika još ne zna.
Nezaposleni ispitanici (60 posto) će u većoj mjeri ove godine donijeti novogodišnju odluku nego što će to učiniti zaposleni ispitanici (45 posto).
Od ispitanika koji će donijeti novogodišnju odluku vezano za profesionalni život, najviše će ih se odlučiti pronaći (bolji) posao (45 posto). U  2014. fokus na usavršavanje i edukaciju imat će 15 posto ispitanika, dok će ih 13 posto 'raditi' na većoj zaradi. Najmanje ispitanika (2 posto) odlučilo je u 2014. pronaći dodatni posao.
Nezaposleni ispitanici u 2014. za cilj si postavljaju pronalazak posla (73 posto), usavršavanje i edukaciju (12 posto) te veću zaradu (8 posto). Iste ambicije imaju i zaposleni ispitanici.
http://www.moj-posao.net/Vijest/73630/Novogodisnje-odluke-bolji-posao-edukacija-i-veca-zarada/30/ 

Istraživanje otkrilo koja je najčešća novogodišnja želja Hrvata

Postroll

Preroll

Svake godine 1500 Hrvata nakon diplome odmah iseli u inozemstvo, a većina onih koji ostanu radi za 5000 do 7000 kn

Iseljavanje

Hrvatska

Članak

Danas.hr

TRIKOVI POSLODAVACA

<para>Postoji nekoliko trikova i savjeta koji će vam pomoći da na pravi način protumačite pitanja koja postavlja osoba koja vas intervjuira te da na taj način izbjegnete sve zamke na tom putu.</para>

#pronalazak posla

Svake godine 1500 Hrvata nakon diplome iseli u inozemstvo: A većina onih koji ostanu radi, ali plaćom se ne hvale...

Svake godine 1500 Hrvata nakon diplome iseli u inozemstvo: A većina onih koji ostanu radi, ali plaćom se ne hvale...

10 lukavih pitanja na razgovoru za posao koja mogu zbuniti čak i najpametnije kandidate

10 lukavih pitanja na razgovoru za posao koja mogu zbuniti čak i najpametnije kandidate

Poslodavci se žale, no je li to baš tako?

Poslodavci se žale, no je li to baš tako?

Tek tri posto maturanata u Hrvatskoj samostalno traži posao

Tek tri posto maturanata u Hrvatskoj samostalno traži posao

Istraživanje otkrilo koja je najčešća novogodišnja želja Hrvata

Istraživanje otkrilo koja je najčešća novogodišnja želja Hrvata