Dio građana u opravdanom je strahu - hoće li euro ljudima donijeti još veće probleme pri preživljavanju ili neće? Premijer Plenković i guverner Vujčić tvrde kako će zemlja profitirati. Plenković je kazao kako smatra da bi se Hrvatska eurozoni pridružila u dvomandatnom razdoblju Vlade i Sabora, navodeći kako su već ispunjena dva od tri uvjeta.
Plenković je komentirao strah da ćemo dobiti europske cijene, a zadržati hrvatske plaće.
'To je samo mit'
'Ne stoje slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Taj mit treba otkloniti i o njemu temeljito razgovarati', rekao je Plenković te izjavu argumentirao tvrdnjom da su posljednjih 12 godina cijene u eurozoni rasle manje nego u Hratskoj, no i da su u istom razdoblju plaće rasle mnogo brže nego kod nas.
No, ekonomist Ljubo Jurčić ne slaže se s tom tvrdnjom. Hrvatska nije spremna za euro, a pitanje je hoće li i postati u razdoblju koje je Vlada odredila, smatra Jurčić. Dodaje kako je rok od osam godina moguć uz uvjet da gospodarstvo u tom razdoblju raste prema godišnjoj stopi od sedam posto.
'To bi bili realni uvjeti za euro jer bi to značilo da bismo udvostručili proizvodnju, a dohodak bi nam skočio s 10.000 na 20.000 eura po glavi stanovnika. I to je onda zona u kojoj bi euro mogao imati pozitivne efekte', rekao je Jurčić za 24sata. Naglašava kako euro odgovara zemljama s višim dohotkom, dok zemljama s nižim, među koje spada i Hrvatska, uvođenje eura niti najmanje ne odgovara.
'Hrvatska bi mogla završiti kao Grčka'
'Hrvatska ima najniži dohodak, najmanju socijalnu pomoć, a najveću nezaposlenost i aktivno iseljavanje ljudi. Mi nemamo niti jednu realnu komponentu koju zadovoljavamo da bismo imali koristi od eura', rekao je Jurčić. Upozorava kako bi Hrvatska nepripremljenim ulaskom u eurozonu mogla završiti kao Grčka.
Ekonomski analitičari Damir Novotny i Velimir Šonje smatraju suprotno te navode niz prednosti za koje smatraju da će euro donijeti Hrvatskoj - uštede na troškovima konverzije valuta, niže kamatne stope, ukidanje europske valutne klauzule i prestanak straha dužnika od promjena tečaja.
Novotny je za Net.hr kazao kako građani nemaju razloga za strah od eura, upravo suprotno.
Šonje navodi kako se neće uvoditi europske cijene jer smo integrirani s europskim tržištem. Ipak, ne odbacuje mogućnost da će trgovci zaokružiti cijene, primjerice cijenu kave sa sedam kuna na jedan euro.
'To je mali dio potrošačke košarice, brojne druge cijene ostaju stabilne, a neke se i smanjuju', kaže Šonje.
Iskustva Slovenije
Prošlo je deset godina otkako je Slovenija uvela euro. Statistika pokazuje kako su u tom razdoblju troškovi života u toj zemlji povećani za 20,2 posto, trećinu od prosječnog porasta inflacije u eurozoni. No, znatnije su porasle i prosječne plaće, za gotovo 30 posto.
U trenutku kad je Slovenija uvela euro prosječna plaća iznosila je 810, dok je danas malo iznad tisuću eura. Cijena šalice kave u kafiću porasla je za 48 posto, a primjerice pivo i usluge frizera za 42 posto. No, pojeftinilo je dosta artikala, što se odnosi i na hranu, dok su cijene nekretnina i usluga većinom rasle.
