SDP-ov zastupnik Branko Grčić napomenuo je kako je do uvođenja eura u Hrvatskoj još dugi put te kako je prije same odluke o njegovom uvođenju potrebno osvijestiti i javnost i građane, te kako oni koji odlučuju moraju na odgovoran način donijeti odluku kada je za to najbolje vrijeme.
'Građani su sigurno zainteresirani za tu temu, jer najave su oko uvođenja eura različite. Ono što bi mogla biti prava korist je uklanjanje valutnog rizika, što bi bilo dobro s obzirom na veliku zaduženost naših ljudi. S druge strane, postoji objektivni strah od rasta cijena u trenutku uvođenja eura, što se događalo i u nekim drugim zemljama. No, u najmanju ruku postoji ono što se zove zaokruživanje cijena i toga će biti, ali ne očekujem nekakve bitne poraste cijena koji bi bitno ugrozio standard naših građana', rekao je Grčić novinarima.
Dodao je kako je ključno imati dobre temelje gospodarstva i gospodarskog rasta.
'Potencijal Hrvatske u ovom trenutku usporedivo i na neke druge zemlje je slabiji i o tome se malo govori, potrebne su i strukturne reforme kojih uopće nema, jer su neke druge teme, poput Agrokora ili Ine, 'zauzele' javnost', kazao je te dodao da je jako teško reći kada će doći do uvođenja eura i kada će Hrvatska biti spremna.
Velika prilagodba za izvoznike
'Za hrvatske izvoznike ulazak u eurozonu je iznimno važan i koristan te smatraju da bi to trebalo biti što brže, pri čemu im je jako važno pitanje tečaja koji će biti u trenutku tog ulaska', izjavio je Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika (HIZ).
Dodao je da izvoznici pozdravljaju ulazak u eurozonu, no boje se da će to biti izlika HNB-u da ne poduzima značajnije korake za pomoć izvoznicima.
'Svakako bi bilo važno da rok za taj ulazak bude što kraći i da se cijela javnost, političari i gospodarstvo slože oko toga da ako ulazimo, a očito ulazimo, to bude što brže', kazao je Bago novinarima.
Istaknuo je da izvoznici nisu za deprecijaciju kune, ali i da postoji niz mjera koje HNB ima, a neke je počela i primjenjivati u zadnje vrijeme, da bi se olakšao izvoz i pozicija izvoznika.
'Jasno nam je da ne može doći do deprecijacije, ali ima i drugih mjera i nadam se da će HNB imati snage i mjere za pomoć izvoznicima. Oko toga ćemo 20. studenoga organizirati i panel, a moram reći da je HNB već uvažila neke naše prijedloge i sugestije, iako ne sve', dodao je Bago.
Jednostavnija proizvodnja
Na pitanje oko cijene rada s ulaskom u eurozonu, odgovorio je da je to teško prognozirati, jer će proces uvođenja eura sigurno trajati četiri do pet godina, tijekom kojih će se i mijenjati struktura izvoza.
'Nadam se da će time doći i do rasta plaća, ali to traži i restrukturiranje hrvatskog gospodarstva i izvoza proizvoda te očekujemo da ćemo i izvoziti više. Važno je u tom i pitanje na kojim ćemo osnovama ući u eurozonu i što će biti temelj ulaska, visoko kvalitetna područja s dodanom vrijednošću, poput ICT industrije, ili niže kvalitetna područja, jer o tome će ovisiti hoće li rast plaća biti veći, odnosno manji', kazao je Bago.
Ocijenio je i da uvođenjem eura za oko 2/3 hrvatskih izvoznika, koji izvoze u zemlje EU-a, nestaje problem tečaja i konverzije, te da se smanjuje cijena i rizik kapitala, kao i kamate za 2 do 2,5 posto, a i cijeli niz proizvoda će biti jednostavnije složiti u izvoznim kalkulativnim elementima.
Očekuju se veće plaće
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever, komentirajući izjavu premijera Plenkovića da s uvođenjem eura neće doći do porasta cijena uz očuvanje hrvatskih plaća, izrazio je očekivanje da će plaće rasti puno prije ulaska u eurozonu, jer su stvoreni svi preduvjeti da plaće rastu već ove, a i slijedećih godina. Sever ne očekuje ni značajan rast cijena, jer su u Hrvatskoj cijene već porasle kada se iz njemačke marke prelazilo na euro, kada se i dogodio skok cijena.
'S obzirom da već sada imamo cijene koje su unutar prosjeka Europske unije, ne očekujem da bi se ulaskom u eurozonu moglo dogoditi značajno povećanje cijena', rekao je Sever za HRT.
