Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kao i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić zasad umiruju javnost tvrdeći da uvođenje eura neće rezultirati divljanjem cijena niti utjecati na pad životnog standarda. Strepnje građana najjednostavnije sažete glase da bi uvođenjem eura "dobili europske cijene, a zadržali hrvatske plaće".
"Većina štednje je u eurima, krediti, transakcije..."
Ekonomski analitičar i konzultant Damir Novotny za naš je portal prokomentirao sve izvjesnije uvođenje eura također otklonivši tvrdnje da bi građani trebali strahovati od posljedičnog rasta cijena i kamatnih stopa.
"Upravo suprotno! Budući da su unutrašnje cijene i kamatne stope kod nas vrlo visoke, uvođenje eura ili, bolje rečeno, priznavanje postojećeg stanja u kojem se velika većina transakcija, a i štednje kod nas odvija u eurima, zapravo će donijeti snižavanje kamatnih stopa. Doći će, naime, do konvergencije kamatnih stopa sa susjednim zemljama poput Slovenije ili Austrije gdje su kamatne stope znatno niže. Što se tiče unutrašnjih cijena, na njih veći utjecaj ima stopa PDV-a nego sam euro. Nadajmo se da će se stopa PDV-a snižavati i da će na taj način snižavati se i cijene, naročito prehrambenim proizvodima. Opet navodim primjer Slovenije gdje je stopa na prehrambene proizvode 9 posto, pa su samim time niže i cijene", kazao je Novotny dodajući da građani Hrvatske definitivno ne bi trebali strahovati od uvođenja eura.
Da je Hrvatska već sada visokoeurizirana zemlja govori - ističe Novotny - podatak da je više od 70 posto ovdašnje štednje građana u eurima te da se sve veće transakcije, poput kupoprodaje automobila ili stanova, u pravilu obavljaju u eurima kao i činjenica da je većina kredita također u eurima.
"Najrealniji rok za uvođenje je 2021. ili 2022. godina"
Uvođenjem eura, kaže, rizik tečajnih razlika bio bi eliminiran. Dao je i jedan prozaičan primjer visoke euriziranosti Hrvatske.
"Čak su kazne za prometne prekršaje kod nas izražene u eurima, pa se pretvaraju u kune po tečaju 7,5. Vidimo, dakle, kako već i u javnom sektoru postoji osjećaj da je euro valuta u kojoj se obavljaju transakcije", kazao nam je Novotny.
Na pitanje kada je realno očekivati ispunjavanje potrebnih kriterija i samo uvođenje eura, naglasio je da Hrvatska već ispunjava dva od tri glavna uvjeta.
"Inflacija nije iznad dva posto, deficit nije iznad tri posto, jedino je javni dug iznad 60 posto, ali ima tendenciju pada što se u Europskoj središnjoj banci tumači kao značajan napredak. Postupak uvođenja eura pokreće se tako da se najprije uđe u pripremno razdoblje u kojemu se primjenjuje tečajni mehanizam broj 2, a koji najmanje dvije godine veže sve cijene s fiksnim tečajem. To će trajati najmanje dvije, ako ne i tri godine, pa s obzirom na to najrealnija je procjena da bi euro mogao biti uveden 2021. ili 2022. godine", kazao je Novotny za Net.hr.
