DOBRE I LOŠE STRANE

GUVERNER VUJČIĆ OTKRIO DETALJE VEZANE UZ UVOĐENJE EURA: ‘Strah građana od porasta cijena sasvim je opravdan’

Guverner HNB-a Boris Vujčić gostujući u Dnevniku Nove TV objasnio je, dođe li do uvođenja eura,  kako će se to odraziti na građane ali i poduzetnike. Kometirao je i zahtjeve MMFA- kao i situaciju s Agrokorom.

Boris Vujčić, Guverner HNB-a, objasnio je što bi konkretno značilo uvođenje eura za građane, poduzetnike i gospodarstvo u cjelini naglasivši kako bi u samom startu to značilo nestanak tečajnog rizika koji je u Hrvatskoj jako velik.

‘Većinom se u Hrvatskoj štedi u eurima. Preko 70 posto štednje je u euru pa je i velik dio duga građana, poduzeća i države vezan uz euro. Oko 500 milijardi kuna je vezano uz euro. Ako tečaj deprecira 10 posto, dug raste za 50 milijardi kuna. To se eliminira i to znaju onda i građani i poduzeća i investitori’, kazao je guverner Vujčić te dodao kako u tom slučaju padaju i kamatne stope jer više nema rizika koji predstavlja tečaj.

PLENKOVIĆ U INTERVJUU ZA FRANCE 24 NAJAVIO ULAZAK U SCHENGEN I UVOĐENJE EURA: Ako ispunimo kriterije, evo kada bi se to dogodilo

O konkretnim brojkama nije želio govoriti rekavši kako je takvo što teško nagađati s obzirom na do da je tu mnogo faktora koji ovise jadn o drugima.

Na pitanje hoće li euro u Hrvatskoj biti uveden do 2022. godine, kako se to moglo čuti iz redova vladajućih, guverner Vujčić napomenuo je kako je još uvijek prerano govoriti o datumima.

‘Ovo vrijeme se treba iskoristiti za raspravu o tome što Hrvatska treba napraviti kako bi uvela euro, a onda ćemo s našim europskim partnerima morati razgovarati o datumu ulaska u eurozonu. Moram upozoriti da od 2005. nijedna zemlja nije ušla u tečajni mehanizam koji je čekaonica za uvođenje eura. To je period u kojem se trebaju ispuniti uvjeti za uvođenje eura. Prvi korak će biti ulazak u tečajni mehanizam’, naglasio je guverner.

Hoće li porasti cijene?

Velik broj žitelja naše zemlje strahuje da bi uvođenjem eura moglo doći do drastičnog rasta cijena na svim područjima dok plaće, s druge strane, i kako to obično biva u Hrvatskoj, neće rasti. Guverner Vujčić napominje kako je takav strah građana sasvim opravdan.

‘Nitko ne voli vidjeti takav rast cijena. Inflacija je u zadnjim zemljama koje su uvele euro bila povećana za 0,2 do 0,3 posto, što nije puno. Za neke proizvode je ona bila veća. Ono što se pokazalo efikasnim u sprečavanju da do toga dođe je zahtijevanje od svih da cijene 6 mjeseci prije i nakon uvođenja eura iskazuju i u kunama i u eurima’, rekao je.

Dodao je i kako će se izdati uputa prema kojoj će cijene neko vrijeme morati biti izražene i u kunama i u eurima kako građane nitko ne bi mogao zeznuti na način da zaokruži cijenu na više.

EKONOMSKI STRUČNJACI ZABRINUTI ZBOG UVOĐENJA EURA: ‘Novac je oružje snažnije od vatrenog, prelako se odričemo kune’

Kamatne stope nastavit će padati

Na pitanje što s uvođenje eura mogu očekivati oni s kreditima u kunama guverner napominje da se ove godine očekuje nastavak pada kamatnih stopa dok bi iduće godine kamatne stope na međunarodnim tržištima mogle početi rasti.

‘Američka centralna banka je već počela dizati kamatne stope. Europska središnja banka je najavila smanjenje svojeg programa otkupa obveznica što će utjecati na rast kamatnih stopa. Hrvatska još uvijek ima prostora da smanjuje premiju rizika i tako kompenzira rast kamatnih stopa na međunarodnim tržištima. To se trenutno i događa. Kamatne stope su u Hrvatskoj na povijesno niskim razinama’, napomenuo je guverner.

Preporuke MMF-a

Komentirajući preporuke MMF-a koji je Hrvatskuk upozorio da kasni s reformama, Vujčić je kazao kako je Vlada u posljednje vrijeme izuzetno zaokupljena događanjima u Agrokoru te kako vjeruje da će upravi 2018. godina biti godina reformi koje su važne i za ulazak Hrvatske u tečajni mehanizam za eurozonu.

Što s Agrokorom?

Guverner Vujčić, koji je u jednom medijskom istupu kazao kako je znao sve vezano uz Agrokor sada je kazao kako se, prije izbijanja krize u ovom koncernu, znalo za mjenice te se znalo da se Agrokor financirao preko faktoringa. Dodao je kako je HNB reagirao na izloženost banaka prema Agrokoru jer to je ono čime se HNB bavi.

‘HNB je radila svoj posao izvrsna i za to imamo priznanja izvana i iz Hrvatske od svih koji razumiju što treba raditi središnja banka. Onime što smo mi radili smo de facto sačuvali financijsku sigurnost u Hrvatskoj te sačuvali da dio banaka ne propadne, što i jest uloga HNB-a. Ako netko misli da je trebalo napraviti nešto drugo, onda mora reći što točno, a ne samo da netko nešto nije radio. To pokazuje ili skrivene namjere ili potpuno neznanje’, rekao je Vujčić u Dnevniku Nove TV komentirajući prozivke ministra Marića koji je kazao da su HNB i HANFA dio Vijeća za financijsku stabilnost te da su pogriješili.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr