Govoreći na početku konferencije "Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj", koju zajednički organiziraju Vlada i Hrvatska narodna banka (HNB), Plenković je istaknuo da ova Vlada ima iskustva s procesom pristupanja EU-u i kako je "osjećaj identifikacije i vlasništva ovog procesa duboko ukorijenjen u ključnim ljudima koji su sada nalaze na odgovornim dužnostima u Vladi, pa i na čelu HNB-a".
"Hrvatska kao najrecentnija članica EU-a ima dva politički ključna cilja – postati dio Schengenskog prostora, odnosno da budemo spremni za političku odluku o tome tijekom 2019. godine, a drugi je cilj pristupanje eurozoni", kazao je Plenković.
"Ne želim danas licitirati s datumom kada bismo to htjeli. Ono što mislim da je realno i na čemu ćemo raditi je da godina 2020., kao godina predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a, bude godina u kojoj će Hrvatska prema našem planu, namjerama i intencijama biti dio onoga što se naziva ERM II (tečajni mehanizam)“, naglasio je premijer.
Plenković: Neće biti straha od valutnog rizika, bit će manji troškovi kredita
Premijer je potom objasnio što Hrvatskoj donosi uvođenje eura.
"Globalni, politički i ekonomski kredibilitet. Euro vidim kao instrument koji je koristan za povećanje gospodarskog rasta. To je prilika koju moramo iskoristiti i za nju se dobro pripremiti. Građani će ga osjetiti na vrlo konkretan način. Prema mom sudu, nećemo osjetiti oscilacije tečaja. Jedna od glavnih prednosti su i niži transakcijski troškovi. Time će Hrvatska postati privlačnija ulagačima i time ćemo povećati vrijednost", rekao je premijer.
"Euro je prilika koju trebamo iskoristiti, i za koju se trebamo dobro pripremiti. Građani će uvođenje eura osjetiti na konkretan i opipljiv način", rekao je.
"Neće biti straha od valutnog rizika, bit će manji troškovi kredita i manji troškovi za transakcije. Bit ćemo konkurentniji i privlačniji stranim investitorima. Postoji pogrešna percepcija o rastu inflacije. U eurozoni rast cijena proteklih godina bio je manji nego u Hrvatskoj, a plaće su rasle više nego kod nas. Ne stoje slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Taj mit treba otkloniti", pojasnio je premijer.
Podsjetio je i da je Hrvatska u svom ugovoru o pristupanju, što se tiče volje građana, već rekla "da" i eurozoni, a da u njoj još nismo jer nismo ispunili sve kriterije, a ne jer politički to trebamo odlučiti.
Dodao je i da ovom konferencijom započinje široka javna rasprava o uvođenju eura koja će poslužiti da u tom procesu zemlja ide obazrivo, odlučno, otvoreno i transparentno te da se uklone svi strahovi i nedoumice o toj temi.
"Ispunjavajući Nacionalni program reformi, preuzimajući novu pravnu stečevinu, bolje apsorbirajući EU-ova sredstva, učinit ćemo napore da Hrvatska postane, rekao bih, u jednom dvomandatnom razdoblju Vlade i Sabora i članica eurozone", istaknuo je Plenković, dodajući da već gotovo i ispunjavamo kriterije za to.
Guverner Vujčić: Naš cilj je 2020. godina
Guverner HNB-a Boris Vujčić predstavio je dokument Strategija uvođenja eura o kojoj od danas počinje javna rasprava.
"Ona ne određuje ciljani datum, ali naš cilj kao zemlje je da napravimo prvi korak, ulaska u tečajni mehanizam, do 2020. godine. Nadam se da nećemo imati problema sa zadovoljavanjem kriterija", rekao je Vujčić te je pojasnio troškove i koristi od uvođenja eura.
"Najveća korist bila bi ukidanje valutnog rizika, onda je tu smanjene kamatnih stopa, niži transakcijski troškovi, poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima. Troškovi bi mogli biti gubitak samostalne monetarne politike, rizik rasta cijena prilikom konverzije, troškovi same konverzije, uplata naknade za sudjelovanje u europskim monetarnim mehanizmima", pojasnio je Vujčić, piše N1.
Javno savjetovanje o prijedlogu Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj nalazi se na OVOJ POVEZNICI, a otvoreno je do 30. studenoga ove godine.
