Kad bi zlatna ribica ispunjavala želje Hrvatima, zaželjeli bi da nemaju kredite, ali i da im ljubavnici budu mlađi. Pokazalo je to istraživanje o sreći Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar.
Nismo najsretniji na svijetu, ali daleko smo od najtužnijih. U Hrvatskoj je za sreću definitvno potrebno dvoje.
Koliko smo zapravo sretni? Pitanje je kojim se već četiri godine bave stručnjaci Instituta Ivo Pilar.
"Hrvati su inače kada se gleda općenito sreća na polovici ljestvice u svjetskim razmjerima", govori za RTL Direkt Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta.
Kod nas definitivno nije u šoldima sve. Jer građani Hrvatske najsretniji su dok je ljubavi, romantike i obitelji.
"Kad smo relativno okej, sigurni i ne trese nam se pod nogama što se tiče financija, daljnje neko obogaćivanje, najčešće istraživanja pokazuju da ne prouzrokuje neke ekstra benefite", kaže Maja Tadić Vujčić, psihologinja s Instituta društvenih znanosti.
Finci na vrhu, a mi na dnu
Finci su najsretniji Europljani, a mi smo na toj europskoj ljestvici - pri samome dnu. Glavni razlog: nepovjerenje u državne institucije.
"Ako budem nezaposlena, ako mi se nešto desi, ako imam problema pravnih ili zdravstvenih, onda ljudi najčešće nemaju opvjerenja da će biti zaštićeni i podržani", govori Tadić Vujčić.
Stoga ne čudi da su najnesretniji Hrvati - srednjih godina. Opterećeni su kreditima, stambenim pitanjem i poslom. A najmlađima i najstarijima razloga za sreću - ne nedostaje.
Najzadovoljniji svojim životom su Zagrepčani i Dalmatinci. Rođenje djeteta, vjenčanje, zaruke i školovanje - opisuju kao najsretnije događaje.
Biti sretan je važno. Jer tada smo zdraviji. A čini se da je za sreću uvijek potrebno dvoje.
Zapamtite: sreća privlači još sreće. Zato, nađite što prije - svoju sreću.
