Govoriti o plaćama u Hrvatskoj i može li se s njima (pre)živjeti uvijek se čini nezahvalnom temom, jer u obzir treba uzeti prosjek, a statistika je, kako se voli reći, netočan zbroj točnih podataka i građanima u stvarnosti ne znači mnogo. Uostalom, to je još davnih dana u pjesmi "Po glavi stanovnika" duhovito sažeo Arsen Dedić: "Ti nemaš kola, on ima dvoja, jedna su onda prosječno tvoja“.
Prema zadnjem dostupnom priopćenju Državnog zavoda za statistiku (DZS), od 19. siječnja ove godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u studenome 2020. iznosila je 6.863 kune, dok je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome iznosila 9.386 kuna.
Medijalna plaća 1064 kune niža od prosječne
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih za obavljene poslove na osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenoga, naknadu za topli obrok i primitke na osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi.
No, više bi nas trebala zanimati medijalna plaća, jer ona daje realniju sliku. Za razliku od prosječne plaće koja se dobije tako da se plaće svih zaposlenih zbroje i zatim podijele s brojem zaposlenih, iznos medijalne plaće dobije se drugim putem: sve plaće zaposlenih poredaju se od najniže do najviše (ili obrnuto), a iznos one koja je u samoj sredini jest medijalna plaća. To, pak, znači da polovica zaposlenih ima manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.
Prema podacima DZS-a, medijalna neto plaća u Hrvatskoj u studenome 2020. iznosila je 5.799 kuna, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7.566 kuna. Dakle, medijalna neto plaća za 1.064 kune niža je od prosječne neto plaće, a medijalna bruto plaća niža je za 1.820 kuna.
Mjesečni troškovi prosječnog Hrvata veći od plaće
Kako onda prosječni zaposleni građanin s tih 5.799 kuna ili 773 eura uspijeva iz mjeseca u mjesec skrpati kraj s krajem? Posegnemo li sada za statistikom Europske unije, točnije posljednjim dostupnim izvješćem Eurostata o troškovima života, onim iz 2019. godine, vidimo da je prosječna godišnja potrošnja u Hrvatskoj po stanovniku 9.730 eura, odnosno 810 eura mjesečno. Ako je medijalna plaća 773 eura, ispada da više od polovice zaposlenih građana Hrvatske svakoga mjeseca ostaje "prekratko" za tridesetak eura u namirivanju troškova.
Odavno je poznato da najviše trošimo na prehranu. Prema Eurostatu, svatko do nas na prehranu godišnje potroši u prosjeku 1780 eura ili 148,3 eura mjesečno. To je oko 1.100 kuna ili gotovo petina od ukupne plaće. Na režije i stanovanje potroši godišnje daljnjih 1580 eura ili 131,6 eura (987,5 kuna) mjesečno. Ostali troškovi su 75 eura (570 kuna) mjesečno za prijevoz, 35,8 eura (268 kuna) za zdravlje, 35 eura za odjeću i obuću (262 kune) te 32,5 eura (243 kune) za komunikacije.
U Zagrebu četveročlanoj obitelji treba 14.600 kuna mjesečno
U Zagrebu je, primjerice, prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u studenome prošle iznosila je 7.961 kunu, ali nema podatka o medijalnoj plaći u glavnome gradu. Prema procjeni portala Numbeo, mjesečni troškovi za jednu osobu iznose 4.300 kuna, dok je četveročlanoj obitelji u Zagrebu mjesečno potrebno za život 14.600 kuna - gotovo dvije prosječne neto plaće. I to bez stanarine koja za trosobni stan u centru grada iznosi oko 5.000 kuna, a izvan centra oko 3.600 kuna.
Prema toj 'potrošačkoj košarici' Numbea, Zagreb ipak nije najskuplji za život u Hrvatskoj, nego Split. Ondje mjesečni troškovi jedne osobe iznose 4.190 kuna, a četveročlanoj obitelji potrebno je 14.470 kuna na mjesec bez troškova stanarine, s tim da je ondje prosječna neto plaća niža nego u Zagrebu - oko 4.750 kuna. U Rijeci je četveročlanoj obitelji za troškove života (bez stanarine) mjesečno potrebno 14.130 kuna, a u Osijeku 11.483 kune.
