Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
U odnosu na prosinac prošle godine, ovogodišnji je siječanj donio poskupljenja. Naročito se to odnosi na hranu i bezalkoholna pića, od kojih, kako piše <ulink url="https://sib.net.hr/vijesti/ostalo-vijesti/3988096/u-sijecnju-skok-cijena-hrane-poskupjelo-sve-osim-ribe/">SiB</ulink>, jedino riba nije poskupjela. Povrće je skuplje za 4,7 posto, šećeri i slatkiši za 3,4, ulja i masti za 2,8, voće za 2,4, kava za 1,8, bezalkoholna pića za 1,4, mineralna voda i sokovi za 1,1, kruh i žitarice za jedan, mlijeko, sir i jaja za 0,8, a meso za 0,7 posto. Jeftinija je jedino riba i to za neznatnih 0,6 posto.</para>
<para>Iako je to poskupljenje od prosječno 1,5 posto, treba reći da su ukupne cijene na mjesečnoj razini bile više za svega 0,1 posto, dok su na godišnjoj razini niže za 0,3 posto. Stagnacija cijena odnosi se na zbirne brojke, dok, pojedinačno gledajući cijene, ponegdje i podosta, variraju.</para>
<para>Godišnjem pojeftinjenju su kumovala sezonska sniženja odjeće i obuće, koja su u prosjeku spustila cijene za 10,4 posto. Državni zavod za statistiku zabilježio je i 0,1 posto jeftinije komunikacije te razna dobra i usluge. S druge strane, osim 1,5 posto skuplje hrane i nealkoholnih pića, prijevoz je skuplji za 1,1 posto, gorivo za 2,7, stanovanje za 0,6, pokućstvo i održavanje kućanstva za 0,4, restorani i hoteli za 0,2 te rekreacija i kultura za 0,1 posto.</para>

Objavili koliko je prosječni Hrvat morao u siječnju dublje gurnuti ruku u džep Iako su ukupne cijene na mjesečnoj razini bile više za svega 0,1 posto, dok su na godišnjoj razini niže za 0,3 posto, u siječnju su najviše poskupjeli hrana i gorivo 

U odnosu na prosinac prošle godine, ovogodišnji je siječanj donio poskupljenja. Naročito se to odnosi na hranu i bezalkoholna pića, od kojih, kako piše SiB, jedino riba nije poskupjela. Povrće je skuplje za 4,7 posto, šećeri i slatkiši za 3,4, ulja i masti za 2,8, voće za 2,4, kava za 1,8, bezalkoholna pića za 1,4, mineralna voda i sokovi za 1,1, kruh i žitarice za jedan, mlijeko, sir i jaja za 0,8, a meso za 0,7 posto. Jeftinija je jedino riba i to za neznatnih 0,6 posto.
Iako je to poskupljenje od prosječno 1,5 posto, treba reći da su ukupne cijene na mjesečnoj razini bile više za svega 0,1 posto, dok su na godišnjoj razini niže za 0,3 posto. Stagnacija cijena odnosi se na zbirne brojke, dok, pojedinačno gledajući cijene, ponegdje i podosta, variraju.
Godišnjem pojeftinjenju su kumovala sezonska sniženja odjeće i obuće, koja su u prosjeku spustila cijene za 10,4 posto. Državni zavod za statistiku zabilježio je i 0,1 posto jeftinije komunikacije te razna dobra i usluge. S druge strane, osim 1,5 posto skuplje hrane i nealkoholnih pića, prijevoz je skuplji za 1,1 posto, gorivo za 2,7, stanovanje za 0,6, pokućstvo i održavanje kućanstva za 0,4, restorani i hoteli za 0,2 te rekreacija i kultura za 0,1 posto. NEKE CIJENE SU PALE, ALI JE HRANA POSKUPJELA: 

NEKE CIJENE SU PALE, ALI JE HRANA POSKUPJELA:

Objavili koliko je prosječni Hrvat morao u siječnju dublje gurnuti ruku u džep

<para>
Govoriti o plaćama u Hrvatskoj i može li se s njima (pre)živjeti uvijek se čini nezahvalnom temom, jer u obzir treba uzeti prosjek, a statistika je, kako se voli reći, netočan zbroj točnih podataka i građanima u stvarnosti ne znači mnogo. Uostalom, to je još davnih dana u pjesmi "Po glavi stanovnika" duhovito sažeo Arsen Dedić: "Ti nemaš kola, on ima dvoja, jedna su onda prosječno tvoja“.</para>
<para>Prema zadnjem dostupnom <ulink url="https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/09-01-01_11_2020.htm">priopćenju Državnog zavoda za statistiku</ulink> (DZS), od 19. siječnja ove godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u studenome 2020. iznosila je 6.863 kune, dok je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome iznosila 9.386 kuna.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="383dca1c-b1c3-11eb-9aca-0242ac140026"/>
<heading2>Medijalna plaća 1064 kune niža od prosječne</heading2>
<para>
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih za obavljene poslove na osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenoga, naknadu za topli obrok i primitke na osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi.</para>
<para>No, više bi nas trebala zanimati medijalna plaća, jer ona daje realniju sliku. Za razliku od prosječne plaće koja se dobije tako da se plaće svih zaposlenih zbroje i zatim podijele s brojem zaposlenih, iznos medijalne plaće dobije se drugim putem: sve plaće zaposlenih poredaju se od najniže do najviše (ili obrnuto), a iznos one koja je u samoj sredini jest medijalna plaća. To, pak, znači da polovica zaposlenih ima manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.</para>
<para>Prema podacima DZS-a, medijalna neto plaća u Hrvatskoj u studenome 2020. iznosila je 5.799 kuna, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7.566 kuna. Dakle, medijalna neto plaća za 1.064 kune niža je od prosječne neto plaće, a medijalna bruto plaća niža je za 1.820 kuna.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6e4ab018-b1c6-11eb-b828-0242ac130060"/>
<heading2>Mjesečni troškovi prosječnog Hrvata veći od plaće</heading2>
<para>
Kako onda prosječni zaposleni građanin s tih 5.799 kuna ili 773 eura uspijeva iz mjeseca u mjesec skrpati kraj s krajem? Posegnemo li sada za statistikom Europske unije, točnije posljednjim dostupnim i<ulink url="https://ec.europa.eu/international-partnerships/news/annual-report-2019_hr">zvješćem Eurostata</ulink> o troškovima života, onim iz 2019. godine, vidimo da je prosječna godišnja potrošnja u Hrvatskoj po stanovniku 9.730 eura, odnosno 810 eura mjesečno. Ako je medijalna plaća 773 eura, ispada da više od polovice zaposlenih građana Hrvatske svakoga mjeseca ostaje "prekratko" za tridesetak eura u namirivanju troškova.</para>
<para>Odavno je poznato da najviše trošimo na prehranu. Prema Eurostatu, svatko do nas na prehranu godišnje potroši u prosjeku 1780 eura ili 148,3 eura mjesečno. To je oko 1.100 kuna ili gotovo petina od ukupne plaće. Na režije i stanovanje potroši godišnje daljnjih 1580 eura ili 131,6 eura (987,5 kuna) mjesečno. Ostali troškovi su 75 eura (570 kuna) mjesečno za prijevoz, 35,8 eura (268 kuna) za zdravlje, 35 eura za odjeću i obuću (262 kune) te 32,5 eura (243 kune) za komunikacije.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2b7ce0ea-b1c5-11eb-ab0d-0242ac13005a"/>
<heading2>U Zagrebu četveročlanoj obitelji treba 14.600 kuna mjesečno</heading2>
<para>
U Zagrebu je, primjerice, prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u studenome prošle iznosila je 7.961 kunu, ali nema podatka o medijalnoj plaći u glavnome gradu. Prema procjeni portala <ulink url="https://www.numbeo.com/cost-of-living/">Numbeo</ulink>, mjesečni troškovi za jednu osobu iznose 4.300 kuna, dok je četveročlanoj obitelji u Zagrebu mjesečno potrebno za život 14.600 kuna - gotovo dvije prosječne neto plaće. I to bez stanarine koja za trosobni stan u centru grada iznosi oko 5.000 kuna, a izvan centra oko 3.600 kuna.</para>
<para>Prema toj 'potrošačkoj košarici' Numbea, Zagreb ipak nije najskuplji za život u Hrvatskoj, nego Split. Ondje mjesečni troškovi jedne osobe iznose 4.190 kuna, a četveročlanoj obitelji potrebno je 14.470 kuna na mjesec bez troškova stanarine, s tim da je ondje prosječna neto plaća niža nego u Zagrebu - oko 4.750 kuna. U Rijeci je četveročlanoj obitelji za troškove života (bez stanarine) mjesečno potrebno 14.130 kuna, a u Osijeku 11.483 kune.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3635298c-b1c7-11eb-9c76-0242ac130040"/>

Prosječan Hrvat na kraju mjeseca potroši 200 kuna više nego što zaradi Medijalna neto plaća, koja se smatra realnijim pokazateljem, u Hrvatskoj je u studenome 2020. godine iznosila je 5.799 kuna i bila je za čak 1.064 kune niža od prosječne neto plaće 

Govoriti o plaćama u Hrvatskoj i može li se s njima (pre)živjeti uvijek se čini nezahvalnom temom, jer u obzir treba uzeti prosjek, a statistika je, kako se voli reći, netočan zbroj točnih podataka i građanima u stvarnosti ne znači mnogo. Uostalom, to je još davnih dana u pjesmi "Po glavi stanovnika" duhovito sažeo Arsen Dedić: "Ti nemaš kola, on ima dvoja, jedna su onda prosječno tvoja“.
Prema zadnjem dostupnom priopćenju Državnog zavoda za statistiku (DZS), od 19. siječnja ove godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u studenome 2020. iznosila je 6.863 kune, dok je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome iznosila 9.386 kuna.


Medijalna plaća 1064 kune niža od prosječne

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih za obavljene poslove na osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenoga, naknadu za topli obrok i primitke na osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi.
No, više bi nas trebala zanimati medijalna plaća, jer ona daje realniju sliku. Za razliku od prosječne plaće koja se dobije tako da se plaće svih zaposlenih zbroje i zatim podijele s brojem zaposlenih, iznos medijalne plaće dobije se drugim putem: sve plaće zaposlenih poredaju se od najniže do najviše (ili obrnuto), a iznos one koja je u samoj sredini jest medijalna plaća. To, pak, znači da polovica zaposlenih ima manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.
Prema podacima DZS-a, medijalna neto plaća u Hrvatskoj u studenome 2020. iznosila je 5.799 kuna, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7.566 kuna. Dakle, medijalna neto plaća za 1.064 kune niža je od prosječne neto plaće, a medijalna bruto plaća niža je za 1.820 kuna.


Mjesečni troškovi prosječnog Hrvata veći od plaće

Kako onda prosječni zaposleni građanin s tih 5.799 kuna ili 773 eura uspijeva iz mjeseca u mjesec skrpati kraj s krajem? Posegnemo li sada za statistikom Europske unije, točnije posljednjim dostupnim izvješćem Eurostata o troškovima života, onim iz 2019. godine, vidimo da je prosječna godišnja potrošnja u Hrvatskoj po stanovniku 9.730 eura, odnosno 810 eura mjesečno. Ako je medijalna plaća 773 eura, ispada da više od polovice zaposlenih građana Hrvatske svakoga mjeseca ostaje "prekratko" za tridesetak eura u namirivanju troškova.
Odavno je poznato da najviše trošimo na prehranu. Prema Eurostatu, svatko do nas na prehranu godišnje potroši u prosjeku 1780 eura ili 148,3 eura mjesečno. To je oko 1.100 kuna ili gotovo petina od ukupne plaće. Na režije i stanovanje potroši godišnje daljnjih 1580 eura ili 131,6 eura (987,5 kuna) mjesečno. Ostali troškovi su 75 eura (570 kuna) mjesečno  za prijevoz, 35,8 eura (268 kuna) za zdravlje, 35 eura za odjeću i obuću (262 kune) te 32,5 eura (243 kune) za komunikacije.


U Zagrebu četveročlanoj obitelji treba 14.600 kuna mjesečno

U Zagrebu je, primjerice, prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u studenome prošle iznosila je 7.961 kunu, ali nema podatka o medijalnoj plaći u glavnome gradu. Prema procjeni portala Numbeo, mjesečni troškovi za jednu osobu iznose 4.300 kuna, dok je četveročlanoj obitelji u Zagrebu mjesečno potrebno za život 14.600 kuna - gotovo dvije prosječne neto plaće. I to bez stanarine koja za trosobni stan u centru grada iznosi oko 5.000 kuna, a izvan centra oko 3.600 kuna.
Prema toj 'potrošačkoj košarici' Numbea, Zagreb ipak nije najskuplji za život u Hrvatskoj, nego Split. Ondje mjesečni troškovi jedne osobe iznose 4.190 kuna, a četveročlanoj obitelji potrebno je 14.470 kuna na mjesec bez troškova stanarine, s tim da je ondje prosječna neto plaća niža nego u Zagrebu - oko 4.750 kuna. U Rijeci je četveročlanoj obitelji za troškove života (bez stanarine) mjesečno potrebno 14.130 kuna, a u Osijeku 11.483 kune.

 IMAMO DOKAZ DA JE U HRVATSKOJ NEMOGUĆE PREŽIVJETI: 

IMAMO DOKAZ DA JE U HRVATSKOJ NEMOGUĆE PREŽIVJETI:

Prosječan Hrvat na kraju mjeseca potroši 200 kuna više nego što zaradi

<para>
S 1. siječnja ove godine na snagu su stupile porezne promjene, odnosno smanjenje PDV-a na određene skupine namirnica - meso, ribu voće i povrće, jaja i dječje pelene. <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/3323181/istrazili-smo-prvi-mjesec-s-nizim-pdv-om-na-hranu-koliko-je-jeftinija-potrosacka-kosarica/">RTL</ulink> je istražio osjeti li se to na novčanicima potrošača.</para>
<para>Neki trgovački lanci nisu htjeli čekati novu godinu pa su s nižim cijenama krenuli već u prosincu. No valja naglasiti da je tijekom godine zabilježen porast cijena hrane za 0,5 posto. U prosincu je ona pala za 0,4 posto, cijena mesa pala je za 0,6 posto i voća za jedan posto. No cijena ribe je ostala ista, dok je cijena povrća narasla za četiri posto.
</para>
<heading2>Ljudi kažu da osjete razliku</heading2>
<para>
Sada su banane jeftinije za gotovo kunu, jaja za kunu i 39 lipa, dok se na junećoj lopatici uštedi pet kuna i 76 lipa.</para>
<para>"Evo sad pogledajte ove proizvode, puretina 11 kuna panirana, prije je bila 23-24, pa recimo povrće otprilike kunu, dvije jeftinije", rekao je Zlatko Ribarić.</para>
<para>"Vide se promjene na niže, ne na svim artiklima, pogotovo na mliječnim proizvodima i na mesu", dodao je Boris Riznar.</para>
<para>Gospodarska komora za RTL je otkrila prve procjene nove potrošačke košarice.
</para>
<heading2>Gospodarska komora očekuje stotinjak kuna jeftiniju košaricu</heading2>
<para>
"Već je sredina siječnja i u trgovinama vidimo da su oni proizvodi na koje je snižen PDV jeftiniji za 9-10 posto. Očekujemo da će na mjesečnoj razini potrošačka košarica biti snižena za nekih stotinjak kuna, za one koji kupuju više i do nekoliko stotina niža nego što je bila do sada", rekla je direktorica Sektora za trgovinu Tomislava Ravlić.</para>
<para>Neki građani pak tvrde da se te promjene na novčanicima baš i neće osjetiti, na što resorni ministar odgovara: "Imamo tržište i tržište je to koje diktira cijene. Ako uđete u bilo koji maloprodajni lanac, ja volim ići u njih, vidite da smo konačno došli do korekcije cijene na niže", rekao je Zdravko Marić.</para>
<para>Službeni podaci o stvarnom učinku niže stope PDV-a stižu tek sljedeći mjesec, no zasad se može reći da je bilo pojeftinjenja, no ne u mjeri u kojoj su ga trgovci najavljivali, zaključuje RTL.</para>

Novinari istražili je li košarica pojeftinila i koliko "Očekujemo da će na mjesečnoj razini potrošačka košarica biti snižena za nekih stotinjak kuna, za one koji kupuju više i do nekoliko stotina niža nego što je bila do sada", 

S 1. siječnja ove godine na snagu su stupile porezne promjene, odnosno smanjenje PDV-a na određene skupine namirnica - meso, ribu voće i povrće, jaja i dječje pelene. RTL je istražio osjeti li se to na novčanicima potrošača.
Neki trgovački lanci nisu htjeli čekati novu godinu pa su s nižim cijenama krenuli već u prosincu. No valja naglasiti da je tijekom godine zabilježen porast cijena hrane za 0,5 posto. U prosincu je ona pala za 0,4 posto, cijena mesa pala je za 0,6 posto i voća za jedan posto. No cijena ribe je ostala ista, dok je cijena povrća narasla za četiri posto.

Ljudi kažu da osjete razliku

Sada su banane jeftinije za gotovo kunu, jaja za kunu i 39 lipa, dok se na junećoj lopatici uštedi pet kuna i 76 lipa.
"Evo sad pogledajte ove proizvode, puretina 11 kuna panirana, prije je bila 23-24, pa recimo povrće otprilike kunu, dvije jeftinije", rekao je Zlatko Ribarić.
"Vide se promjene na niže, ne na svim artiklima, pogotovo na mliječnim proizvodima i na mesu", dodao je Boris Riznar.
Gospodarska komora za RTL je otkrila prve procjene nove potrošačke košarice.

Gospodarska komora očekuje stotinjak kuna jeftiniju košaricu

"Već je sredina siječnja i u trgovinama vidimo da su oni proizvodi na koje je snižen PDV jeftiniji za 9-10 posto. Očekujemo da će na mjesečnoj razini potrošačka košarica biti snižena za nekih stotinjak kuna, za one koji kupuju više i do nekoliko stotina niža nego što je bila do sada", rekla je direktorica Sektora za trgovinu Tomislava Ravlić.
Neki građani pak tvrde da se te promjene na novčanicima baš i neće osjetiti, na što resorni ministar odgovara: "Imamo tržište i tržište je to koje diktira cijene. Ako uđete u bilo koji maloprodajni lanac, ja volim ići u njih, vidite da smo konačno došli do korekcije cijene na niže", rekao je Zdravko Marić.
Službeni podaci o stvarnom učinku niže stope PDV-a stižu tek sljedeći mjesec, no zasad se može reći da je bilo pojeftinjenja, no ne u mjeri u kojoj su ga trgovci najavljivali, zaključuje RTL. S NOVOM GODINOM NA SNAGU STUPIO NIŽI PDV NA HRANU: 

S NOVOM GODINOM NA SNAGU STUPIO NIŽI PDV NA HRANU:

Novinari istražili je li košarica pojeftinila i koliko

<para>
Cijene artikala usporedili su u prodavaonicama trgovačkog lanca Lidl te drogerijama DM-a. Odabrali su cjenovno najpovoljnije iste proizvode istih proizvođača, utvrdivši da su na ovdašnjim policama u pravilu skuplji od 30 do čak 110 posto. Točnije, za <ulink url="http://www.dw.com/hr/potro%C5%A1a%C4%8Dka-ko%C5%A1arica-jeftinija-u-njema%C4%8Dkoj-nego-u-hrvatskoj/a-18862663">11 odabranih proizvoda</ulink> u Hrvatskoj je potrebno izdvojiti oko šest eura ili 45 kuna više.
</para>
<heading2>Mlijeko, sir i jaja ovdje koštaju više</heading2>
<para>
Primjerice, litra trajnog mlijeka u njemačkom Lidlu košta 0,51 euro ili 3,88 kuna (prema srednjem tečaju HNB-a od 18. studenoga) dok mu je cijena u ovdašnjem Lidlu 4,99 kuna ili 29 posto više.</para>
<para>Mnogima omiljen namaz od lješnjaka Nutella, u pakiranju od 800 grama, u Njemačkoj košta 3,89 eura (29,56 kuna) dok isto pakiranje u Hrvatskoj stoji 37,89 kuna ili 28 posto više.</para>
<para>Drastičniji primjeri razlika u cijenama su oni svježeg sira Lidlove robne marke u pakiranju od 200 grama koji u Njemačkoj košta 0,49 eura ili 3,72 kune, a ovdje 5,99 kuna ili 61 posto više.</para>
<para>Najveća je razlika u cijeni jaja. Pakiranje od deset jaja u Lidlu u Njemačkoj košta 0,99 eura ili 7,52 kune, a u Hrvatskoj 12,99 kuna što je čak 73 posto skuplje.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="165c46d6-b1c2-11eb-920c-0242ac130034"/>
<heading2>Isti dezodorans skuplji čak 114 posto</heading2>
<para>
U drogerijama DM-a deo roll-on trgovačke marke Balea u Njemačkoj košta 0,55 eura ili 4,18 kuna, dok mu je u Hrvatskoj cijena 8,90 kuna što je 113 posto više.</para>
<para>Balein gel za tuširanje u Njemačkoj također košta 0,55 eura ili 4,18 kuna, a u Hrvatskoj gotovo dvostruko više - 7,90 kuna.</para>
<para>Nivein dezodorans u roll-onu u Njemačkoj košta 1,35 eura ili 10,26 kuna, dok mu je kod nas cijena 21,99 kuna što je čak 114 posto više.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="15bc26ae-b1c4-11eb-9448-0242ac14001f"/>

Zašto su ovi proizvodi toliko jeftiniji u Njemačkoj nego u Hrvatskoj? Novinari Deutsche Wellea proveli su istraživanje u njemačkim i hrvatskim trgovinama uspoređujući cijene nekih osnovnih higijenskih potrepština i namirnica. 

Cijene artikala usporedili su u prodavaonicama trgovačkog lanca Lidl te drogerijama DM-a. Odabrali su cjenovno najpovoljnije iste proizvode istih proizvođača, utvrdivši da su na ovdašnjim policama u pravilu skuplji od 30 do čak 110 posto. Točnije, za 11 odabranih proizvoda u Hrvatskoj je potrebno izdvojiti oko šest eura ili 45 kuna više.

Mlijeko, sir i jaja ovdje koštaju više

Primjerice, litra trajnog mlijeka u njemačkom Lidlu košta 0,51 euro ili 3,88 kuna (prema srednjem tečaju HNB-a od 18. studenoga) dok mu je cijena u ovdašnjem Lidlu 4,99 kuna ili 29 posto više.
Mnogima omiljen namaz od lješnjaka Nutella, u pakiranju od 800 grama, u Njemačkoj košta 3,89 eura (29,56 kuna) dok isto pakiranje u Hrvatskoj stoji 37,89 kuna ili 28 posto više.
Drastičniji primjeri razlika u cijenama su oni svježeg sira Lidlove robne marke u pakiranju od 200 grama koji u Njemačkoj košta 0,49 eura ili 3,72 kune, a ovdje 5,99 kuna ili 61 posto više.
Najveća je razlika u cijeni jaja. Pakiranje od deset jaja u Lidlu u Njemačkoj košta 0,99 eura ili 7,52 kune, a u Hrvatskoj 12,99 kuna što je čak 73 posto skuplje.


Isti dezodorans skuplji čak 114 posto

U drogerijama DM-a deo roll-on trgovačke marke Balea u Njemačkoj košta 0,55 eura ili 4,18 kuna, dok mu je u Hrvatskoj cijena 8,90 kuna što je 113 posto više.
Balein gel za tuširanje u Njemačkoj također košta 0,55 eura ili 4,18 kuna, a u Hrvatskoj gotovo dvostruko više - 7,90 kuna.
Nivein dezodorans u roll-onu u Njemačkoj košta 1,35 eura ili 10,26 kuna, dok mu je kod nas cijena 21,99 kuna što je čak 114 posto više.

 O ČEMU SE TU RADI? 

O ČEMU SE TU RADI?

Zašto su ovi proizvodi toliko jeftiniji u Njemačkoj nego u Hrvatskoj?

<para> Nagrađivani autor Ricky Willis, koji je u šest mjeseci uspio smanjiti troškove za hranu na polovicu, podijelio je sedam savjeta koji bi i vama u tome mogli pomoći.</para>
<para>
 1. Planirajte kupovinu
Prije nego što se uopće uputite u trgovinu, isplanirajte što ćete jesti idućeg tjedna. U tome može sudjelovati cijela obitelj. Nakon što napravite plan, dobro proučite što od potrebnih namirnica već imate u kući. Iznenadili biste se što se sve korisno može naći na dnu zamrzivača ili u pozadini police u smočnici.</para>
<para>
 2. Odlučite hoćete li kupovati putem interneta
Ovisno o tome što sve imate na svojoj listi, dobro je razmisliti hoćete li fizički otići u prodavaonicu ili ćete kupovinu obaviti on-line. Ako je riječ o teškim proizvodima, nije loše odlučiti se za narudžbu putem interneta. No, imajte na umu da putem interneta nećete vidjeti sva sniženja.</para>
<para>
 3. Skupljajte bodove
Svakako se oboružajte nagradnim kuponima gdje god je to moguće. Izvadite svaku moguću karticu za skupljanje bodova i koristite ih prilikom svake kupnje.</para>
<para>
 4. Kupujte na sniženju
Pričekajte kraj radnog vremena prodavaonice i tada se uputite u lov na proizvode na sniženju. Ovdje možete izmijeniti svoj plan kupnje, ako vidite da neke namirnice možete zamijeniti drugima, koje su na sniženju. Pazite na konkurenciju, niste jedini koji kupuju na taj način. Izborite se za svoj proizvod čak i ako to znači zgrabiti zadnji paket piletine s police u koju gleda nekoliko ljudi.</para>
<para>
 5. Ne kupujte zapakirano
U pravilu je jeftinije kupovati po komadu ili kilaži, a ne unaprijed zapakiranu hranu. No, to nije uvijek tako. Dobro provjerite i usporedite razliku u cijeni zapakiranih proizvoda s nezapakiranima i izaberite najpovoljnije.</para>
<para>
 6. Zaboravite na marke
Većina proizvoda iste vrste koji se pojavljuju na tržištu je zapravo iste kakvoće i okusa, bez obzira na marku. Willis kaže kako mu je kao snobu bilo potrebno neko vrijeme da se odvikne od izbjegavanja "plus" namirnica, no jednom kad se naviknuo, rapidno je smanjio svoje troškove.</para>
<para>
 7. Idite u sitnu dodatnu kupovinu
Nakon što se nakupujete namirnica za barem tjedan dana, idite samo u sitnije dodatne kupovine. I tada radite popis kojeg se pridržavajte. Najbolje je držati se pravila "pune košarice". Ono nalaže da se zaustavite kad vidite da vam je košarica s kojom ste krenuli u dodatnu kupovinu puna.</para>

Sedam načina da prepolovite troškove za hranu Želite smanjiti iznos koji mjesečno trošite na hranu? Evo sedam savjeta čovjeka koji je u tome uspio.  
 Nagrađivani autor Ricky Willis, koji je u šest mjeseci uspio smanjiti troškove za hranu na polovicu, podijelio je sedam savjeta koji bi i vama u tome mogli pomoći.

   1. Planirajte kupovinu
Prije nego što se uopće uputite u trgovinu, isplanirajte što ćete jesti idućeg tjedna. U tome može sudjelovati cijela obitelj. Nakon što napravite plan, dobro proučite što od potrebnih namirnica već imate u kući. Iznenadili biste se što se sve korisno može naći na dnu zamrzivača ili u pozadini police u smočnici.

   2. Odlučite hoćete li kupovati putem interneta
Ovisno o tome što sve imate na svojoj listi, dobro je razmisliti hoćete li fizički otići u prodavaonicu ili ćete kupovinu obaviti on-line. Ako je riječ o teškim proizvodima, nije loše odlučiti se za narudžbu putem interneta. No, imajte na umu da putem interneta nećete vidjeti sva sniženja.

   3. Skupljajte bodove
Svakako se oboružajte nagradnim kuponima gdje god je to moguće. Izvadite svaku moguću karticu za skupljanje bodova i koristite ih prilikom svake kupnje.

   4. Kupujte na sniženju
Pričekajte kraj radnog vremena prodavaonice i tada se uputite u lov na proizvode na sniženju. Ovdje možete izmijeniti svoj plan kupnje, ako vidite da neke namirnice možete zamijeniti drugima, koje su na sniženju. Pazite na konkurenciju, niste jedini koji kupuju na taj način. Izborite se za svoj proizvod čak i ako to znači zgrabiti zadnji paket piletine s police u koju gleda nekoliko ljudi.

   5. Ne kupujte zapakirano
U pravilu je jeftinije kupovati po komadu ili kilaži, a ne unaprijed zapakiranu hranu. No, to nije uvijek tako. Dobro provjerite i usporedite razliku u cijeni zapakiranih proizvoda s nezapakiranima i izaberite najpovoljnije.

   6. Zaboravite na marke
Većina proizvoda iste vrste koji se pojavljuju na tržištu je zapravo iste kakvoće i okusa, bez obzira na marku. Willis kaže kako mu je kao snobu bilo potrebno neko vrijeme da se odvikne od izbjegavanja "plus" namirnica, no jednom kad se naviknuo, rapidno je smanjio svoje troškove.

   7. Idite u sitnu dodatnu kupovinu
Nakon što se nakupujete namirnica za barem tjedan dana, idite samo u sitnije dodatne kupovine. I tada radite popis kojeg se pridržavajte. Najbolje je držati se pravila "pune košarice". Ono nalaže da se zaustavite kad vidite da vam je košarica s kojom ste krenuli u dodatnu kupovinu puna. 

Sedam načina da prepolovite troškove za hranu

<para> Kad se spremate na putovanje lako je iz udobnosti doma izračunati koliko će vas koštati put i smještaj. Ono na što obično ne računamo su dodatni troškovi.</para>
<para>Najnoviji EuroTest usporedio je 20 popularnih svjetskih destinacija na osnovi dodatnih troškova koji vas na njima mogu zadesiti. Beograd, Zagreb i Ljubljana zauzeli su prva tri mjesta na listi najjeftinijih popularnih destinacija. Jedina razlika između ta tri grada je u cijeni potrošačke košarice, koja je u Beogradu procijenjena na 41,46 eura, u Zagrebu na 55,65 eura, a u Ljubljani na 63,01 euro. Doduše, naši sjeverni susjedi razlikuju se i po nešto skupljim uslugama zdravstva i njege tijela.</para>
<heading2>Na vrhu popularnih a jeftinih destinacija</heading2>
<para>
Zagreb je tako, nakon Beograda, na samom vrhu popularnih svjetskih destinacija dostupnih gotovo svakom džepu. Iza sebe je ostavio Prag i Budimpeštu, koji zauzimaju četvrto i peto mjesto.</para>
<para>Najskuplji su Oslo, Pariz i London, a najskuplji dodatni troškovi za turiste su troškovi razgleda grada, ulaznica za zoološke vrtove ili tematske parkove, lijekovi i kozmetički preparati i objedovanje u restoranima.</para>

Podatak koji objašnjava zašto je Zagreb postao popularan među stranim turistima Odmah nakon Beograda, Zagreb je u samom svjetskom vrhu po pristupačnim cijenama u odnosu na popularnost turističkog odredišta.  
 Kad se spremate na putovanje lako je iz udobnosti doma izračunati koliko će vas koštati put i smještaj. Ono na što obično ne računamo su dodatni troškovi.
Najnoviji EuroTest usporedio je 20 popularnih svjetskih destinacija na osnovi dodatnih troškova koji vas na njima mogu zadesiti. Beograd, Zagreb i Ljubljana zauzeli su prva tri mjesta na listi najjeftinijih popularnih destinacija. Jedina razlika između ta tri grada je u cijeni potrošačke košarice, koja je u Beogradu procijenjena na 41,46 eura, u Zagrebu na 55,65 eura, a u Ljubljani na 63,01 euro. Doduše, naši sjeverni susjedi razlikuju se i po nešto skupljim uslugama zdravstva i njege tijela.
Na vrhu popularnih a jeftinih destinacija

Zagreb je tako, nakon Beograda, na samom vrhu popularnih svjetskih destinacija dostupnih gotovo svakom džepu. Iza sebe je ostavio Prag i Budimpeštu, koji zauzimaju četvrto i peto mjesto.
Najskuplji su Oslo, Pariz i London, a najskuplji dodatni troškovi za turiste su troškovi razgleda grada, ulaznica za zoološke vrtove ili tematske parkove, lijekovi i kozmetički preparati i objedovanje u restoranima. 

Podatak koji objašnjava zašto je Zagreb postao popularan među stranim turistima

<para>Hoće li se proizvođači, kao i trgovci, pridržavati partnerstva o kojem govori Linić i nakon podizanja PDV-a za dva postotna poena ostaviti iste cijene, tek ćemo vidjeti. Budu li cijene ipak dizali, to znači da će sva hrana i kućne potrepštine poskupjeti za oko 1,6 posto, a da će, posebno onima koji žive blizu granica, šoping u Italiji ili Sloveniji opet postati itekako privlačan. Daleko skuplji šoping u Hrvatskoj posljedica je, prije svega, visokog PDV-a na hranu, koji će kod nas iznositi 25 posto, izuzev nulte stope na kruh i mlijeko, dok se u Italiji sva hrana oporezuje s četiri do deset posto, u Sloveniji s 8,5 posto PDV-a.</para>
<para>Život u Hrvatskoj preskup je i bez prijetećih poskupljenja. Potvrđuje to analiza troškova u devet hrvatskih gradova na primjeru četveročlane obitelji. Ona je učiteljica u osnovnoj školi, s neto plaćom od 4.850 kuna, podjednakom svuda u Hrvatskoj. Njezin suprug radi u građevini, i ima plaću od 4.444 kune na mjesec. Roditelji su dvoje mališana – jednog u prvom razredu osnovne škole, drugog u vrtiću, na cjelodnevnom boravku. Žive u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, Vukovaru, Zadru, Varaždinu, Puli i Dubrovniku.</para>
<heading2>Pula najskuplja</heading2>
<para>
Kako takve službene analize nema, nego samo djelomičnih podataka, <emphasis>
 <ulink url="http://www.novilist.hr">Novi list</ulink>
 </emphasis> je pokušao, uračunavši prosječnu životu košaricu po tim gradovima, koju izrađuju Nezavisni hrvatski sindikati, i dodavši im ostale osnovne troškove takve obitelji, vidjeti u kojem se gradu živi najjeftinije, a u kojem najskuplje. Pod pretpostavkom da ova obitelj nema nikakvog kredita, ni stambenog niti bilo kojeg drugog, svima na kraju mjeseca ostane nešto, no u zbilji to nije tako. Kad se uračuna prosječni trošak podstanarstva od, kažu u NHS-u, 250 eura na mjesec, no u mnogim gradovima i daleko više, ili pak, još gore, stambeni kredit od, recimo, 300 eura na mjesec, što je manji iznos od uobičajenih, na računima se u svim ovim gradovima skupljaju samo minusi. Niti u jednom gradu ovakva si obitelj, i to s dvoje zaposlenih, ne može priuštiti stan na kredit.</para>
<para>Nakon što se u obzir uzme sindikalna životna košarica, cijena boravka djeteta u vrtiću, drugog u produženom boravku u školi, a onda i dvije dječje slobodne aktivnosti, život je, po toj računici, najpovoljniji u Zagrebu. Osijek je na drugom, odmah nakon Zagreba, Dubrovnik treći, Split četvrti, a Varaždin peti. U drugom dijelu ljestvice su Rijeka, Vukovar, Zadar i najskuplji grad Pula.</para>
<para>Cijene prehrambenih i higijenskih proizvoda prikupljene su u više prodavaonica za svaki grad, pri čemu su odabrane najniže cijene pojedinih proizvoda. Troškovi stanovanja obuhvaćaju prosječne režijske troškove za stan od 60 četvornih metara te troškove obnavljanja kućanskih aparata i namještaja. U ovoj košarici trošak kulture obuhvaćaju samo jedan obiteljski odlazak u kino, redovito čitanje jednog mjesečnog časopisa i svakodnevno čitanje jednog dnevnog lista.
 
specijal-201012070191004-PDV</para>

Gdje je najjeftiniji, a gdje najskuplji život u Hrvatskoj? Mnoge obitelji jedva spajaju kraj s krajem, a nova stopa PDV-a od 25 posto, odluče li se proizvođači na dizanje cijena, poskupjet će ionako već preskupu potrošačku košaricu. 
Hoće li se proizvođači, kao i trgovci, pridržavati partnerstva o kojem govori Linić i nakon podizanja PDV-a za dva postotna poena ostaviti iste cijene, tek ćemo vidjeti. Budu li cijene ipak dizali, to znači da će sva hrana i kućne potrepštine poskupjeti za oko 1,6 posto, a da će, posebno onima koji žive blizu granica, šoping u Italiji ili Sloveniji opet postati itekako privlačan. Daleko skuplji šoping u Hrvatskoj posljedica je, prije svega, visokog PDV-a na hranu, koji će kod nas iznositi 25 posto, izuzev nulte stope na kruh i mlijeko, dok se u Italiji sva hrana oporezuje s četiri do deset posto, u Sloveniji s 8,5 posto PDV-a.
Život u Hrvatskoj preskup je i bez prijetećih poskupljenja. Potvrđuje to analiza troškova u devet hrvatskih gradova na primjeru četveročlane obitelji. Ona je učiteljica u osnovnoj školi, s neto plaćom od 4.850 kuna, podjednakom svuda u Hrvatskoj. Njezin suprug radi u građevini, i ima plaću od 4.444 kune na mjesec. Roditelji su dvoje mališana – jednog u prvom razredu osnovne škole, drugog u vrtiću, na cjelodnevnom boravku. Žive u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, Vukovaru, Zadru, Varaždinu, Puli i Dubrovniku.
Pula najskuplja

Kako takve službene analize nema, nego samo djelomičnih podataka, 
      Novi list
    je pokušao, uračunavši prosječnu životu košaricu po tim gradovima, koju izrađuju Nezavisni hrvatski sindikati, i dodavši im ostale osnovne troškove takve obitelji, vidjeti u kojem se gradu živi najjeftinije, a u kojem najskuplje. Pod pretpostavkom da ova obitelj nema nikakvog kredita, ni stambenog niti bilo kojeg drugog, svima na kraju mjeseca ostane nešto, no u zbilji to nije tako. Kad se uračuna prosječni trošak podstanarstva od, kažu u NHS-u, 250 eura na mjesec, no u mnogim gradovima i daleko više, ili pak, još gore, stambeni kredit od, recimo, 300 eura na mjesec, što je manji iznos od uobičajenih, na računima se u svim ovim gradovima skupljaju samo minusi. Niti u jednom gradu ovakva si obitelj, i to s dvoje zaposlenih, ne može priuštiti stan na kredit.
Nakon što se u obzir uzme sindikalna životna košarica, cijena boravka djeteta u vrtiću, drugog u produženom boravku u školi, a onda i dvije dječje slobodne aktivnosti, život je, po toj računici, najpovoljniji u Zagrebu. Osijek je na drugom, odmah nakon Zagreba, Dubrovnik treći, Split četvrti, a Varaždin peti. U drugom dijelu ljestvice su Rijeka, Vukovar, Zadar i najskuplji grad Pula.
Cijene prehrambenih i higijenskih proizvoda prikupljene su u više prodavaonica za svaki grad, pri čemu su odabrane najniže cijene pojedinih proizvoda. Troškovi stanovanja obuhvaćaju prosječne režijske troškove za stan od 60 četvornih metara te troškove obnavljanja kućanskih aparata i namještaja. U ovoj košarici trošak kulture obuhvaćaju samo jedan obiteljski odlazak u kino, redovito čitanje jednog mjesečnog časopisa i svakodnevno čitanje jednog dnevnog lista.
 
specijal-201012070191004-PDV 

Gdje je najjeftiniji, a gdje najskuplji život u Hrvatskoj?

<para>Košarica artikala voća i povrća na glavnoj gradskoj tržnici u Osijeku skuplja je od one na zagrebačkom Dolcu za 16 posto. Pokazalo je to istraživanje koje odnedavno provode <ulink url="http://www.supermarketi.info/index.php?mod=istrazivanja&amp;nid=83">Supermarketi.info</ulink>. </para>
<para>U svom prvom praćenju cijena na tržnicama u Osijeku i Zagrebu obuhvatili su 14 artikala voća i povrća, te 10 mesnih artikala iz dvije mesnice i dvije trgovine peradi u svakom gradu. Prilikom usporedbi cijena koristili su srednje cijene artikala. </para>
<heading2>Po rog papriku, limun, mandarine... na Dolac</heading2>
<para>
Uz poskupljenje košarice artikala, istraživanje je pokazalo da većina artikala koji su skuplji u Zagrebu ne pripadaju kategoriji domaćih proizvoda te regije. Riječ je, primjerice, o mandarinama, limunima i narančama koji su ili uvezeni ili dovezeni s juga zemlje. </para>
<para>Paprike rog i babure također su jeftinije u Zagrebu zbog niske cijene robe iz Makedonije. Kada je u pitanju roba uzgojena u bližoj ili daljoj okolici, cijene su ili jednake ili ponešto niže u Osijeku. </para>
<heading2>Piletina u Osijeku jeftinija 30 posto</heading2>
<para>
Slavonska metropola ima, pak, znatno niže cijene u mesnicama. Ako se razlike u cijenama uspoređuju kroz košarice proizvoda možemo reći da su artikli u mesnicama na zagrebačkom Dolcu skuplji i 20 posto od artikala na glavnoj osječkoj tržnici, dok su cijene piletine čak 30 posto više u ponudi na Dolcu od onih na glavnoj osječkoj tržnici. </para>
<para>Najveća razlika u cijenama uočena je kod junećeg buta koji je u prosjeku u Osijeku jeftiniji za 11 kuna, mljevenog miješanog mesa koje jeftinije za 15 kuna te pilećeg zabatka koji je jeftiniji za 10 kuna po kilogramu.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201105180090006
arti-201011300032006
arti-201009160231006
arti-201104270107006
arti-201009210163006</para>

Na Dolcu jeftinije voće i povrće, u Osijeku meso Košarica artikala voća i povrća na osječkoj je tržnici 16 posto skuplja nego što bi bila u Zagrebu. Zagrepčani mahom jeftinije mogu kupiti proizvode koji se dovoze s juga zemlje ili uvoze. 
Košarica artikala voća i povrća na glavnoj gradskoj tržnici u Osijeku skuplja je od one na zagrebačkom Dolcu za 16 posto. Pokazalo je to istraživanje koje odnedavno provode Supermarketi.info. 
U svom prvom praćenju cijena na tržnicama u Osijeku i Zagrebu obuhvatili su 14 artikala voća i povrća, te 10 mesnih artikala iz dvije mesnice i dvije trgovine peradi u svakom gradu. Prilikom usporedbi cijena koristili su srednje cijene artikala. 
Po rog papriku, limun, mandarine... na Dolac

Uz poskupljenje košarice artikala, istraživanje je pokazalo da većina artikala koji su skuplji u Zagrebu ne pripadaju kategoriji domaćih proizvoda te regije. Riječ je, primjerice, o mandarinama, limunima i narančama koji su ili uvezeni ili dovezeni s juga zemlje. 
Paprike rog i babure također su jeftinije u Zagrebu zbog niske cijene robe iz Makedonije. Kada je u pitanju roba uzgojena u bližoj ili daljoj okolici, cijene su ili jednake ili ponešto niže u Osijeku. 
Piletina u Osijeku jeftinija 30 posto

Slavonska metropola ima, pak, znatno niže cijene u mesnicama. Ako se razlike u cijenama uspoređuju kroz košarice proizvoda možemo reći da su artikli u mesnicama na zagrebačkom Dolcu skuplji i 20 posto od artikala na glavnoj osječkoj tržnici, dok su cijene piletine čak 30 posto više u ponudi na Dolcu od onih na glavnoj osječkoj tržnici. 
Najveća razlika u cijenama uočena je kod junećeg buta koji je u prosjeku u Osijeku jeftiniji za 11 kuna, mljevenog miješanog mesa koje jeftinije za 15 kuna te pilećeg zabatka koji je jeftiniji za 10 kuna po kilogramu.
Vezani članci:

arti-201105180090006
arti-201011300032006
arti-201009160231006
arti-201104270107006
arti-201009210163006 

Na Dolcu jeftinije voće i povrće, u Osijeku meso

<para>arti-201008100292006Ukoliko bi obitelj svoje ljetovanje u vrijednosti 7.000 kuna, ne uključujući prijevoz i izvanpansionsku potrošnju, platila čekovima ili obročnim plaćanjem karticom bez kamata na 12 rata, košarica bi ovaj mjesec iznosila 7.218,55 kuna, pa bi pokrivenost iste prosječnom neto plaćom bila svega 73,10%.</para>
<para>No, treba uzeti u obzir početak nove školske godine i nove izdatke koji će uskoro opteretiti ionako opterećenu potrošačku košaricu. </para>
<para>Ti krediti još ni neće biti otplaćeni, a već će se uz početak školske godine pojaviti i drugi dodatni zahtjevi za kućni proračun, kao što su početak sezone grijanja, zimovanje, predblagdanska potrošnja i slično, čime se otvaraju potrebe za podizanjem novih kredita. </para>
<para>Oni koji će ljetovati u odmaralištu proći će jeftinije nego oni koji se odluče za hotel, bungalov ili apartman, no u smještaj neće imati uračunatu hranu.</para>
<para>Najpovoljnije je ljetovati u kampu. Oni koji odluče tako ljetovati često će na ljetovanju ostajati i dulje od sedam dana, pokazuju podaci NHS-a.</para>
<para>arti-201007180248006Velik broj obitelji će od godišnjeg odmora koji koriste ljeti u prosjeku tjedan dana provesti na moru, a ostatak kod rodbine ili se posvetiti slobodnim aktivnostima.</para>
<para>Troškovi prijevoza, upozoravaju sindikati, porasli su u zračnom (31,4%), cestovnom (25,6% autobus i 7% automobil, bez cestarine koja je ostala na istoj razini) i u trajektnom prijevozu (10% bez automobila i 12,6% s transportom automobila).</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201007180248006
arti-201008100292006</para>

Ljetovanje prosječne obitelji skuplje nego ikad Četveročlana obitelj za ljetovanje će morati dodatno potrošiti između 6.000 i 9.000 kuna, ili najmanje jednu mjesečnu potrošačku košaricu, pokazuju podaci Nezavisnih hrvatskih sindikata. 
arti-201008100292006Ukoliko bi obitelj svoje ljetovanje u vrijednosti 7.000 kuna, ne uključujući prijevoz i izvanpansionsku potrošnju, platila čekovima ili obročnim plaćanjem karticom bez kamata na 12 rata, košarica bi ovaj mjesec iznosila 7.218,55 kuna, pa bi pokrivenost iste prosječnom neto plaćom bila svega 73,10%.
No, treba uzeti u obzir početak nove školske godine i nove izdatke koji će uskoro opteretiti ionako opterećenu potrošačku košaricu. 
Ti krediti još ni neće biti otplaćeni, a već će se uz početak školske godine pojaviti i drugi dodatni zahtjevi za kućni proračun, kao što su početak sezone grijanja, zimovanje, predblagdanska potrošnja i slično, čime se otvaraju potrebe za podizanjem novih kredita. 
Oni koji će ljetovati u odmaralištu proći će jeftinije nego oni koji se odluče za hotel, bungalov ili apartman, no u smještaj neće imati uračunatu hranu.
Najpovoljnije je ljetovati u kampu. Oni koji odluče tako ljetovati često će na ljetovanju ostajati i dulje od sedam dana, pokazuju podaci NHS-a.
arti-201007180248006Velik broj obitelji će od godišnjeg odmora koji koriste ljeti u prosjeku tjedan dana provesti na moru, a ostatak kod rodbine ili se posvetiti slobodnim aktivnostima.
Troškovi prijevoza, upozoravaju sindikati, porasli su u zračnom (31,4%), cestovnom (25,6% autobus i 7% automobil, bez cestarine koja je ostala na istoj razini) i u trajektnom prijevozu (10% bez automobila i 12,6% s transportom automobila).
Prethodni članci:

arti-201007180248006
arti-201008100292006 

Ljetovanje prosječne obitelji skuplje nego ikad

<para>Poražavajući pregled što sve Hrvati (ne) mogu sa svojim plaćama dao je <emphasis>Novi list </emphasis>koji u tekstu o potrošačkoj košarici, prosječnim i ispodprosječnim plaćama koje zarađuje 779,800 radnika zaposlenih u poduzećima iliti njih više od 67 posto. </para>
<para>Svega tridesetak posto kućanstava u Hrvatskoj nema problema s mjesečnim pokrićem troškova.</para>
<para>arti-201007060008006S obzirom da je s prosječnom neto plaćom od 5.246 kuna u lipnju bilo moguće pokriti 79,11 posto prosječne potrošačke košarice koja je iznosila 6.631,27 kuna, osamstotinjak tisuća radnika može samo sanjati o najosnovnijim stvarima.</para>
<para>Naime, svaki drugi radnik u Hrvatskoj svojim prihodima ne može pokriti niti najosnovnije mjesečne zahtjeve za prehranom, higijenom, režijama, prijevozom. Prosječan radnik, primjerice u tekstilnoj industriji, mjesečno zaradi 2.972 kune ili 2.274 kune niže od prosjeka države i 3.695 kuna manje od minimalnih troškova sindikalne košarice.</para>
<para>arti-201007020079006Svojom prosječnom plaćom radnik u sektoru tekstila, kože, gume i obuće tako može pokriti svega 44,8 posto minimalnih troškova potrošačke košarice. Za radnike u tekstilnoj industriji, njih preko 32,2 tisuće, pokriće osnovnih životnih troškova pravo je umijeće, a o kinu, kazalištu, kupnji automobila, ako se gledaju statistički podaci, mogu samo sanjati, navodi <emphasis>Novi list.</emphasis>
</para>
<heading2>Samo 30 posto Hrvata ima za kino</heading2>
<para>
Troškovi kulture, koji se ne smatraju egzistencijalnom potrebom, a za koje je u potrošačkoj košarici rezervirano 310 kuna, uključuju jedan obiteljski odlazak u kino, svakodnevno čitanje jednih dnevnih novina i redovito čitanje jednog mjesečnika. No, to je prevelik trošak za čak 71 posto kućanstava, koja u Hrvatskoj ostvaruju prihode niže od potrebnih. </para>
<para>Koliko se ulaže u sve ono što nije pokriće osnovnih egzistencijalnih potreba donekle govori i podatak o prodaji knjiga iz nedavnog istraživanja GfK, koje je pokazalo kako 66 posto ispitanika istraživanja u posljednja tri mjeseca nije kupilo knjigu. </para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201007020079006
arti-201007060008006
arti-201003260174006
arti-201004260016006
arti-201005170018006</para>

'Ne možemo u kino, preskupo je to za nas' S prosječnom neto plaćom od 5.246 kuna u lipnju bilo moguće pokriti 79,11 posto potrošačke košarice koja je iznosila 6.631,27 kuna. 
Poražavajući pregled što sve Hrvati (ne) mogu sa svojim plaćama dao je Novi list koji u tekstu o potrošačkoj košarici, prosječnim i ispodprosječnim plaćama koje zarađuje 779,800 radnika zaposlenih u poduzećima iliti njih  više od 67 posto. 
Svega tridesetak posto kućanstava u Hrvatskoj nema problema s mjesečnim pokrićem troškova.
arti-201007060008006S obzirom da je s prosječnom neto plaćom od 5.246 kuna u lipnju bilo moguće pokriti 79,11 posto prosječne potrošačke košarice koja je iznosila 6.631,27 kuna, osamstotinjak tisuća radnika može samo sanjati o najosnovnijim stvarima.
Naime, svaki drugi radnik u Hrvatskoj svojim prihodima ne može pokriti niti najosnovnije mjesečne zahtjeve za prehranom, higijenom, režijama, prijevozom. Prosječan radnik, primjerice u tekstilnoj industriji, mjesečno zaradi 2.972 kune ili 2.274 kune niže od prosjeka države i 3.695 kuna manje od minimalnih troškova sindikalne košarice.
arti-201007020079006Svojom prosječnom plaćom radnik u sektoru tekstila, kože, gume i obuće tako može pokriti svega 44,8 posto minimalnih troškova potrošačke košarice. Za radnike u tekstilnoj industriji, njih preko 32,2 tisuće, pokriće osnovnih životnih troškova pravo je umijeće, a o kinu, kazalištu, kupnji automobila, ako se gledaju statistički podaci, mogu samo sanjati, navodi Novi list.

Samo 30 posto Hrvata ima za kino

Troškovi kulture, koji se ne smatraju egzistencijalnom potrebom, a za koje je u potrošačkoj košarici rezervirano 310 kuna, uključuju jedan obiteljski odlazak u kino, svakodnevno čitanje jednih dnevnih novina i redovito čitanje jednog mjesečnika. No, to je prevelik trošak za čak 71 posto kućanstava, koja u Hrvatskoj ostvaruju prihode niže od potrebnih. 
Koliko se ulaže u sve ono što nije pokriće osnovnih egzistencijalnih potreba donekle govori i podatak o prodaji knjiga iz nedavnog istraživanja GfK, koje je pokazalo kako 66 posto ispitanika istraživanja u posljednja tri mjeseca nije kupilo knjigu. 
Prethodni članci:

arti-201007020079006
arti-201007060008006
arti-201003260174006
arti-201004260016006
arti-201005170018006 

'Ne možemo u kino, preskupo je to za nas'

<para>Nije nam lako, ali nam nije niti teže nego što je bilo, pokazuje usporedba statističkih podataka s davnom 1972. godinom.</para>
<para>Prema službenim statističkim pokazateljima o osobnoj potrošnji hrvatskih kućanstava u razdoblju od 60-ih do danas, hrvatska obitelj danas na hranu odvaja gotovo isto koliko je odvajala, primjerice, te 1972. godine, a jednako se troši i na higijenu, dok se danas čak i manje budžeta izdvaja na odjeću i obuću, a podjednako na, primjerice, promet! Značajno nam je, međutim, porastao udio režija u ukupnoj potrošnji, a tek malo više izdvajamo za kulturu i razonodu, piše <emphasis>Novi list</emphasis>.</para>
<para>Prije 38 godina na hranu smo izdvajali 39 posto budžeta, danas, kažu sindikalne potrošačke košarice, na iće i piće trošimo oko 35 posto budžeta. Iako se "na prvu" tako ne čini, jer su nam ormari puni, na odjeću i obuću trošimo manje, vjerojatno zato što je ona danas dostupnija negoli prije 40 godina. </para>
<para>Dok se 1972. godine na odjeću izdvajalo gotovo 14 posto kućnog budžeta, danas je riječ o nešto manje od deset posto. Zgodna ilustracija tome u prilog jest i podatak nekadašnje revije <emphasis>Duga</emphasis>, prema kojem je samo 1976. godine iz Italije u Hrvatsku, kaže se, uvezeno oko 4,5 milijuna pari "skupih talijanskih cipela"! </para>
<para>Na higijenu smo, kaže statistika, 1972. izdvajali 4,1 posto kućnog budžeta, danas je riječ o 0,8 posto više sredstava, dakle razlika je gotovo beznačajna. Na kulturu i razonodu, za koju danas izdvajamo 13 posto budžeta, tada smo trošili četiri posto. Kako piše zagrebački <emphasis>Svijet</emphasis> iz tog vremena, "šivanje, vezenje i pletenje tipična je ženska razonoda u Hrvatskoj, jer 60 posto žena te aktivnosti smatra svojim hobijem, u kino ih nikad ne odlazi čak 42 posto, u kazalište ih ide 35 posto". </para>
<para>Slično je, čini se, i danas, kad je na burzi 310 tisuća ljudi, od čega većina žena, koje si nikakvu razonodu ne mogu priuštiti. </para>
<para>Prije četrdeset godina uistinu smo plaćali "socijalnu" cijenu režija, dok nas se uvjerava da socijalne režije plaćamo i danas, kad na njih, kažu podaci, izdvajamo oko 25 posto više nego tada. Potrošačka košarica za 1972. godinu kaže da smo na režije izdvajali šest posto kućnog budžeta, danas je riječ o gotovo 30 posto, gleda li se sindikalna košarica minimalnih životnih troškova. Doduše, tada smo u kućanstvima imali i daleko manje "mašinerije" na struju, i nismo imali mobitele, a sjetiti se treba i redukcija struje, kao i vožnje automobila na par-nepar. </para>
<para>Otplate kredita u ovim košaricama, starim ili novim, nema, kao ni "blaženih" inflacijskih 80-ih, kad se ogroman i nepovoljan kredit za kuću ili stan, s kakvima preživljavamo i danas, odjednom mogao otplatiti novcem dovoljnim za, recimo, mjesečnu pokaznu kartu. </para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>arti-201006040395006
arti-201003250123006
arti-201003150030006</para>

Život Hrvata teži nego 1972. Potrošačka košarica za 1972. godinu kaže da smo na režije izdvajali šest posto kućnog budžeta, danas je riječ o gotovo 30 posto. 
Nije nam lako, ali nam nije niti teže nego što je bilo, pokazuje usporedba statističkih podataka s davnom 1972. godinom.
Prema službenim statističkim pokazateljima o osobnoj potrošnji hrvatskih kućanstava u razdoblju od 60-ih do danas, hrvatska obitelj danas na hranu odvaja gotovo isto koliko je odvajala, primjerice, te 1972. godine, a jednako se troši i na higijenu, dok se danas čak i manje budžeta izdvaja na odjeću i obuću, a podjednako na, primjerice, promet! Značajno nam je, međutim, porastao udio režija u ukupnoj potrošnji, a tek malo više izdvajamo za kulturu i razonodu, piše Novi list.
Prije 38 godina na hranu smo izdvajali 39 posto budžeta, danas, kažu sindikalne potrošačke košarice, na iće i piće trošimo oko 35 posto budžeta. Iako se "na prvu" tako ne čini, jer su nam ormari puni, na odjeću i obuću trošimo manje, vjerojatno zato što je ona danas dostupnija negoli prije 40 godina. 
Dok se 1972. godine na odjeću izdvajalo gotovo 14 posto kućnog budžeta, danas je riječ o nešto manje od deset posto. Zgodna ilustracija tome u prilog jest i podatak nekadašnje revije Duga, prema kojem je samo 1976. godine iz Italije u Hrvatsku, kaže se, uvezeno oko 4,5 milijuna pari "skupih talijanskih cipela"! 
Na higijenu smo, kaže statistika, 1972. izdvajali 4,1 posto kućnog budžeta, danas je riječ o 0,8 posto više sredstava, dakle razlika je gotovo beznačajna. Na kulturu i razonodu, za koju danas izdvajamo 13 posto budžeta, tada smo trošili četiri posto. Kako piše zagrebački Svijet iz tog vremena, "šivanje, vezenje i pletenje tipična je ženska razonoda u Hrvatskoj, jer 60 posto žena te aktivnosti smatra svojim hobijem, u kino ih nikad ne odlazi čak 42 posto, u kazalište ih ide 35 posto". 
Slično je, čini se, i danas, kad je na burzi 310 tisuća ljudi, od čega većina žena, koje si nikakvu razonodu ne mogu priuštiti. 
Prije četrdeset godina uistinu smo plaćali "socijalnu" cijenu režija, dok nas se uvjerava da socijalne režije plaćamo i danas, kad na njih, kažu podaci, izdvajamo oko 25 posto više nego tada. Potrošačka košarica za 1972. godinu kaže da smo na režije izdvajali šest posto kućnog budžeta, danas je riječ o gotovo 30 posto, gleda li se sindikalna košarica minimalnih životnih troškova. Doduše, tada smo u kućanstvima imali i daleko manje "mašinerije" na struju, i nismo imali mobitele, a sjetiti se treba i redukcija struje, kao i vožnje automobila na par-nepar. 
Otplate kredita u ovim košaricama, starim ili novim, nema, kao ni "blaženih" inflacijskih 80-ih, kad se ogroman i nepovoljan kredit za kuću ili stan, s kakvima preživljavamo i danas, odjednom mogao otplatiti novcem dovoljnim za, recimo, mjesečnu pokaznu kartu. 
Prethodni članci:
arti-201006040395006
arti-201003250123006
arti-201003150030006 

Život Hrvata teži nego 1972.

<para>Pregled cijena u hipermarketima u zemljama regije pokazuje da se one razlikuju prosječno za oko 25 posto, dok je košarica sa osnovnim životnim namirnicama domaće proizvodnje najjeftinija u Beogradu. </para>
<para>Košarica sastavljena od robe uglavnom domaće proizvodnje, kupljena u Tempo hipermarketu u Beogradu, najjeftinija je u regiji i iznosi 15,8 eura. Ista košarica u Hrvatskoj stoji 26,9 eura, a u Sloveniji 29,2 eura, pokazalo je istraživanje udruženja Moja Srbija. U BiH i Crnoj Gori za iste namirnice treba izdvojiti dvadesetak eura, piše b92. </para>
<para>Bijeli kruh na policama u srbijanskoj maloprodaji prodaje se po 2,5 kune, u Podgorici je dvostruko skuplji, dok u Zagrebu kupci izdvajaju oko 6 kuna. </para>
<para>Slično je i sa drugim namirnicama. Najmanje novaca u odnosu na ostale zemlje regije građani Srbije izdvajaju i za pivo, kruh, tjesteninu i ulje.</para>
<para>Zanimljivo je da su troškovi tzv. 'skraćene' košarice u Hrvatskoj veći nego u Sloveniji. Sir, voda i pivo skuplji su u hrvatskom Konzumu nego u slovenskom Mercatoru.U hipermarketima zagrebačkog Konzuma kilogram jabuka četiri puta je skuplji nego u Beogradu, a za litru ulja hrvatski potrošači plate i do 4 kune više.</para>
<para>Čelnici supermarketa u regiji ističu da su potrošači uglavnom okrenuti prema domaćim proizvodima. To je rezultat trenda koji je posljednjih godina prisutan, da trgovine na različite načine potiču kupce na kupnju domaće robe.</para>
<heading2>Kvaliteta presudna</heading2>
<para>
"U našim trgovinama 70 posto robe je domaćeg porijekla i kupci se uglavnom opredjeljuju za robu sa ovih prostora", kaže direktor Maksija za Srbiju Rajko Mandić.</para>
<para>Slično je i u hipermarketima u Sloveniji, dok je u malim trgovinama Mercatora učešće domaće robe i do 80 posto.
 
"Slovenski kupac radije se opredijeli za domaću robu, ali u odluci je presudna i kvaliteta. Cijena je nekada bila manje važna, no sad se gleda i na nju. Mislim da se naši potrošači prilagođavaju uvjetima krize", rekla je pomoćnica direktora Mercatora Barbara Pastor Baša.</para>
<heading2>Različite cijene, različita zarada</heading2>
<para>
Hrvati su ove godine imali pad potrošnje prehrambenih proizvoda od pet posto, ali zadnjih mjeseci, kako je potvrdio direktor logistike Konzuma Ivan Gadže, osjeća blagi porast.</para>
<para>Prosječna plaća u Srbiji iznosi 334 eura, u Hrvatskoj 750 eura, a u Sloveniji 930 eura. One koji imaju plaću 600 eura smatra da su na granici siromaštva, među njima su i Sarajlije koje prosječno zarađuju 390 eura.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-200910060156006
arti-200910170034006</para>

Hrana u Zagrebu i Ljubljani najskuplja u regiji Za istu količinu namirnica u Hrvatskoj treba izdvojiti oko 2,5 eura manje nego u Sloveniji, ali 11 eura više nego u Srbiji. 
Pregled cijena u hipermarketima u zemljama regije pokazuje da se one razlikuju prosječno za oko 25 posto, dok je košarica sa osnovnim životnim namirnicama domaće proizvodnje najjeftinija u Beogradu. 
Košarica sastavljena od robe uglavnom domaće proizvodnje, kupljena u Tempo hipermarketu u Beogradu, najjeftinija je u regiji i iznosi 15,8 eura. Ista košarica u Hrvatskoj stoji 26,9 eura, a u Sloveniji 29,2 eura, pokazalo je istraživanje udruženja Moja Srbija. U BiH  i Crnoj Gori za iste namirnice treba izdvojiti dvadesetak eura, piše  b92. 
Bijeli kruh na policama u srbijanskoj maloprodaji prodaje se po 2,5 kune, u Podgorici je dvostruko skuplji, dok u Zagrebu kupci izdvajaju oko 6 kuna. 
Slično je i sa drugim namirnicama. Najmanje novaca u odnosu na ostale zemlje regije građani Srbije izdvajaju i za pivo, kruh, tjesteninu i ulje.
Zanimljivo je da su  troškovi tzv. 'skraćene' košarice u Hrvatskoj veći nego u Sloveniji. Sir, voda i pivo skuplji su u hrvatskom Konzumu nego u slovenskom Mercatoru.U hipermarketima zagrebačkog Konzuma kilogram jabuka četiri puta je skuplji nego u Beogradu, a za litru ulja hrvatski potrošači plate i do 4 kune više.
Čelnici supermarketa u regiji  ističu da su potrošači uglavnom okrenuti prema domaćim proizvodima. To je rezultat trenda koji je posljednjih godina prisutan, da trgovine na različite načine potiču kupce na kupnju domaće robe.
Kvaliteta presudna

"U našim trgovinama 70 posto robe je domaćeg porijekla i kupci se uglavnom opredjeljuju za robu sa ovih prostora", kaže direktor Maksija za Srbiju Rajko Mandić.
Slično je i u hipermarketima u Sloveniji, dok je u malim trgovinama Mercatora učešće domaće robe i do 80 posto.
 
"Slovenski kupac radije se opredijeli za domaću robu, ali u odluci je presudna i kvaliteta. Cijena je nekada bila manje važna, no sad se gleda i na nju. Mislim da se naši potrošači prilagođavaju uvjetima krize", rekla je pomoćnica direktora Mercatora Barbara Pastor Baša.
Različite cijene, različita zarada

Hrvati su ove godine imali pad potrošnje prehrambenih proizvoda od pet posto, ali zadnjih mjeseci, kako je potvrdio direktor logistike Konzuma Ivan Gadže, osjeća blagi porast.
Prosječna plaća u Srbiji iznosi 334 eura, u Hrvatskoj 750 eura, a u  Sloveniji 930 eura. One koji imaju plaću 600 eura smatra da su na granici siromaštva, među njima su i Sarajlije koje prosječno zarađuju 390 eura.
Prethodni članci:

arti-200910060156006
arti-200910170034006 

Hrana u Zagrebu i Ljubljani najskuplja u regiji

Postroll

Preroll

NEKE CIJENE SU PALE, ALI JE HRANA POSKUPJELA: Objavili koliko je prosječni Hrvat morao u siječnju dublje gurnuti ruku u džep

<para>03.06.2008., Zagreb - Potrosacka kosarica.
Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL</para>

03.06.2008., Zagreb - Potrosacka kosarica.Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Hrvatska

Članak

Danas.hr

IMAMO DOKAZ DA JE U HRVATSKOJ NEMOGUĆE PREŽIVJETI: Prosječan Hrvat na kraju mjeseca potroši 200 kuna više nego što zaradi

PXL_050221_31712250 (1)

Miroslav Filipović

S NOVOM GODINOM NA SNAGU STUPIO NIŽI PDV NA HRANU: Novinari istražili je li košarica pojeftinila i koliko

<para>29.12.2018. Rijeka - Kosarica u trgovini. </para>
<para>Photo: Goran Kovacic/PIXSELL</para>

#potrosacka kosarica

Objavili koliko je prosječni Hrvat morao u siječnju dublje gurnuti ruku u džep

Objavili koliko je prosječni Hrvat morao u siječnju dublje gurnuti ruku u džep

Prosječan Hrvat na kraju mjeseca potroši 200 kuna više nego što zaradi

Prosječan Hrvat na kraju mjeseca potroši 200 kuna više nego što zaradi

Novinari istražili je li košarica pojeftinila i koliko

Novinari istražili je li košarica pojeftinila i koliko

Zašto su ovi proizvodi toliko jeftiniji u Njemačkoj nego u Hrvatskoj?

Zašto su ovi proizvodi toliko jeftiniji u Njemačkoj nego u Hrvatskoj?

Sedam načina da prepolovite troškove za hranu

Sedam načina da prepolovite troškove za hranu

Podatak koji objašnjava zašto je Zagreb postao popularan među stranim turistima

Podatak koji objašnjava zašto je Zagreb postao popularan među stranim turistima

Gdje je najjeftiniji, a gdje najskuplji život u Hrvatskoj?

Gdje je najjeftiniji, a gdje najskuplji život u Hrvatskoj?

Na Dolcu jeftinije voće i povrće, u Osijeku meso

Na Dolcu jeftinije voće i povrće, u Osijeku meso

Ljetovanje prosječne obitelji skuplje nego ikad

Ljetovanje prosječne obitelji skuplje nego ikad

'Ne možemo u kino, preskupo je to za nas'

'Ne možemo u kino, preskupo je to za nas'

Život Hrvata teži nego 1972.

Život Hrvata teži nego 1972.

Hrana u Zagrebu i Ljubljani najskuplja u regiji

Hrana u Zagrebu i Ljubljani najskuplja u regiji