Samo 60 eura ostalo je do iduće plaće u novčaniku Dubravke Rašić iz Zagreba.
Gotovo je nestalo 1800 eura, a tek je 11. dan u mjesecu. Kredit, režije, hrana....
Uz sve, ovaj rujan bio je posebno težak jer je trebalo opremiti i troje školaraca.
"Kad imate neki izvanredni trošak, onda je pitanje od kuda ćete uzeti. Imate opciju ili da ne platite režije taj mjesec, pa tako uštedite 200-tinjak eura, i onda ćete samo odgoditi odvezu. To nije ušteda, pa onda štedite na hrani", kaže Dubravka.
Kućni rezovi sve su češći jer drukčije ne ide. Većim plaćama i boljem standardu trebalo bi pridonijeti porezno rasterećenje od iduće godine.
U njezinom slučaju to znači šest eura više.
"Meni treba 600 eura povećanje plaće. To je samo bacanje prašine u oči. Sve što je ispod 1500 eura je čista socijala. Može li ova Vlada dati ljudima plaću 1500 eura? Ne govorim o prosječnoj, govorim o minimalnoj. 1500 eura je neki minimalac da se na granici sa socijalom", zaključuje Dubravka.
I s prosječnom plaćom nije lako izgurati mjesec, kamo li s mirovinom.
Štefica na dan može potrošiti maksimalno 10 eura. Ona je 40 godina radila u bolničkom laboratoriju i prima mirovinu od samo 440 eura.
U Europskoj uniji prosjek je 1200. "Moja djeca su ta koja uskaču kada treba, a treba stalno. Svaki mjesec. Ja ne znam kad sam zadnji puta kupila biftek. Uopće ne znam što je to", kazala je za RTL Danas.
Rekordno usklađenje mirovina od ovog mjeseca donijelo joj je samo 36 eura u novčaniku više.
Ni najavljena 13. mirovina neće joj puno pomoći.
"To je kao kad baciš psu kost pa mu kažeš - hajde sad malo šuti" Ja to tako smatram. To će vjerojatno otići na neki minus na tekućem i to je to", iskreno govori Štefica.
Čak tri od četiri umirovljenika žive ispod granice siromaštva, a situacija za sve bi mogla biti još gora jer Hrvatska narodna banka očekuje pad ekonomije.
Do kraja godine Hrvatska možda tehnički uđe u recesiju.
"Za građane će to značiti usporeniji tempo zapošljavanja tijekom narednih nekoliko kvartala, manje prostora za dodatni porast plaća, a i cijene će se formirati nešto kruće, odnosno neće toliko snažno rasti koliko bi rasle da je ekonomska aktivnost snažnija", zaključio je ekonomski analitičar Andrej Knez.
