Prije nego što ovoga četvrtka Vlada predstavi novi protukrizni paket mjera za građane i poduzetnike, sutra (u utorak) bi se trebao održati sastanak u Ministarstvu gospodarstva s predstavnicima deset najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj.
Ministar gospodarstva Davor Filipović od trgovaca će zatražiti da vrate cijene 360 od 1300 namirnica uvrštenih u aplikaciju "Kretanje cijena" na razinu na kojosu bile 31. prosinca prošle godine, uoči uvođenja eura.
Ne zna se unaprijed kakav bi mogao biti ishod tog sastanka i jesu li trgovci spremni prihvatiti taj zahtjev, ali ne treba smetnuti s uma da se do četvrtka, kada će Vlada objaviti sadržaj novog paketa mjera, još ne zna hoće li i svi poduzetnici podjednako primati subvencije za električnu energiju. Drugim riječima, nije isključeno da je Vlada ostavila taktičkog prostora za pritisak na trgovce.
Koliko je vraćanje cijena većine namirnica na razinu prije uvođenja eura izvjestan scenarij i bi li trgovci trebali to učiniti budući da se njihovo podizanje cijena u mnogim slučajevima smatra neopravdanim, ekonomski analitičar Petar Vušković komentirao je za net.hr.
"Osim banaka, trgovci najviše zarađuju na inflaciji. Poznato je da su trgovačke marže u Hrvatskoj jedne od najviših u Europskoj uniji. Na nekim proizvodima, primjerice školskim torbama, trgovačka marža iznosi i više od 100 posto. Vladin interes da trgovci smanje cijene je opravdan, ali nisam siguran hoće li polučiti uspjeh. Vjerojatnije je da neće", kaže.
Kaže da je alarmantno što inflacija opet rasta. "Smatram se liberalnim ekonomistom, ali čini se da bi najbolja kazna bila porez na dobit trgovaca pa neka Vlada koristi taj porez za pomoć građanima u borbi protiv inflacije. Jednako tako treba razmotriti i porez bankama po uzoru na Italiju i Sloveniju. Svatko tko zarađuje na inflaciji trebao bi platiti robinhudovski porez siromašnijima", smatra ovaj ekonomski analitičar.
POGLEDAJTE VIDEO Ministar Filipović o najavi sastanka s trgovcima: 'Neki su svjesni da trebaju preuzeti dio odgovornosti'
