Nakon što je ruski Gazprom zaustavio isporuku plina Sjevernim tokom 1, pravdajući taj potez kvarovima, Europa strahuje od nestašice. O plinu se posljednjih mjeseci puno priča, a mnogi stručnjaci smatraju da je ovaj energent postao Putinovo "oružje u ratu". Što nas čeka i kakva je trenutno situacija s plinom, za Net.hr komentirao je energetski stručnjak Igor Dekanić.
Što se tiče samih uzroka prestanka isporuke plina Sjevernim tokom 1, Dekanić smatra da je to doista teško provjerljivo. "Gazprom tvrdi da nisu dobili dovoljno dijelova za remont, postrojenja su njemačka, oni tvrde drugačije. Tu je doista interni odnos dviju kompanija oko međusobne isporuke opreme i neisporuke u slučaju sankcija. Teško je reći što je tu istina", kaže nam Dekanić.
Posljedice će se vidjeti na cijeni
Dodaje da su iskustva hrvatskih kompanija u trgovini s ruskim plinom vrlo dobra. "Oni su bili vrlo precizni i točni u isporukama, barem do sada. Sada su rat i sankcije Europske unije sve skupa iskomplicirale", dodaje.
Cijela ta trenutna situacija s plinom mogla bi imati dosta znatnih posljedica na opskrbu Europe plinom, a prije svega na cijene plina ove jeseni, upozorava energetski stručnjak.
Što se tiče sve češćih izjava da Putin koristi energente kao oružje u ratu, Dekanić kaže da možemo tako reći. "Ali i Europska unija koristi energente u ratu. Peti paket sankcija je najava obustave uvoza ruske nafte do konca ove godine i obustava kupovine ruskih naftnih derivata negdje početkom iduće godine. I jedna i druga strana koriste energente kao političko i ekonomsko oružje na neki način", rekao je Dekanić.
"EU sankcijama nastoji reducirati ruske ekonomske mogućnosti za vođenje rata, a Rusija opet redukcijama isporuke nastoji staviti EU u nezgodnu poziciju", govori.
Na pitanje može li Europa preživjeti zimu ako Rusi reduciraju plin, odnosno imamo li mi izvore plina iz nekih drugih strana koji bi mogli zadovoljiti našu potražnju, Dekanić kaže da imamo alternativne izvore, ali oni nisu ostvarivi brzo, jednostavno, bez ulaganja i vjerojatno nisu realni ove zime. "Za ovu zimu su realna punjenja plinskih skladišta i prema svim podacima koji su objavljeni, recimo u EU je dogovoreno da se napune do 80 % kapaciteta. U Njemačkoj su skladišta puna do 85 posto kapaciteta, Hrvatska je bilo 90 posto kapaciteta svojeg plinskog skladišta", kaže Dekanić.
Minimum koji bi mogao biti dovoljan?
Zadaća plinskih skladišta je da nadoknađuju manjak isporuke što daje proizvodnja i uvoz zimi. "Ljeti imate viškove plina, te viškove utiskujte u plinska skladišta, ona su manje-više dimenzionirana na 1/4 godišnje potrošnje svake zemlje, a onda te viškove zimi u ona ključna dva mjeseca crpite i time nadoknađujete nedostatak proizvodnje", pojašnjava ovaj energetski stručnjak.
"Za nuždu kad bi plinska skladišta bila puna, a po svemu sudeći do 1.10. bit će vjerojatno puna ili barem na 90 posto svoje zapunjenosti, u Europi bi taj minimum plina na minimum potrošnje neke normalne klimatološke zime bio dovoljan. Sada je veliko pitanje kakva će biti zima i veliko pitanje je kakva će biti opskrba ostalim energentima - hoće li plin morati poslužiti i kao noseći energent za proizvodnju električne energije, to je sd veliko pitanje koje varira od zemlje do zemlje", kaže Dekanić.
Dodao je da se u ovoj krizi svašta mijenja, pa i dugoročne orijentacije energetskih politika pojedinih zemalja, a vjerojatno i EU kao cjeline.
Nastavi li se ovo "igranje" s energentima, to će vjerojatno dovesti do još većih cijena plina, kaže Dekanić. "Plin je u suštini burzovna roba. Svaka najava, recimo redukcije potrošnje, vam odmah izazove skok na burzi", kazao je.
To se događa od onog časa kada su se Europa i EU odlučile da gro trgovanja s plinom prebace s dugoročnog ugovaranja na burzovni način poslovanja. "EU se tada odlučila jer je bio suvišak plina, Rusija je forsirala što veći izvoz i burzovnim poslovanjem je došlo do još većeg pojeftinjenja plina. Energenti su, pogotovo za vrijeme covida, bili najjeftiniji u zadnjih 10-15 godina. Kod burzovnog poslovanja je situacija takva da kada imate višak robe onda je sjajno za kupce, ali kada imate manjak robe, onda cijene idu u nebo", zaključio je Igor Dekanić u razgovoru za Net.hr.
