Brojni su hrvatski hotelijeri i ugostitelji uoči, a i tijekom ovoljetne turističke sezone bili na mukama zbog nedostatka sezonskih radnika. Mnogi su zbog toga nudili i veće plaće, no problem nije nestao. Nerijetko su na kafićima i restoranima stršali natpisi da "nema radnika", a bilo je i slučajeva da se u kafićima i slastičarnama goste lijepo molilo da sami odu do šanka naručiti piće ili sladoled jer ih za stolovima nije imao tko poslužiti.
Tragom toga, srpski magazin Nova ekonomija piše da bi bez sezonskih radnika iz Srbije i Bosne i Hercegovine propala ovogodišnja turistička sezona u Hrvatskoj. U spomenutom tekstu se ističe kako su već u predsezoni procjene bile da će nedostajati oko 70.000 sezonaca, ponajviše na Jadranu gdje se u prosjeku moglo zaraditi i do 2.000 eura mjesečno.
Plaća od 1000 eura i reguliran radni status
Isti magazin piše kako su građani Srbije ove godine mnogo lakše konkurirali za sezonske poslove na hrvatskom Jadranu gdje ih je, prema procjenama tamošnjih agencija za zapošljavanje, ove sezone bilo više no ijedne prethodne sezone. Na Jadran su, piše Nova eknomija, pohrlili zaraditi iz svih krajeva: od Velikog Gradišta i Vranja preko Beograda pa do Sombora i Kule. Primjerice, 30-godišnji Milan iz Bajine Bašte, po struci konobar, našao je sezonski posao u pizzeriji Tivoli u Puli. Počeo je raditi u svibnju i ostat će još do kraja rujna.
"Uvjeti rada su dobri. Plaća mi je oko 1.000 eura i imam reguliran status budući da sam dobio radnu dozvolu. Plaćeni su mi prekovremeni radni sati, a gazda se pobrinuo za smještaj i hranu. Sve u svemu, zadovoljan sam", kazao je za Novu ekonomiju dodajući da se za sezonski rad u Hrvatskoj odlučio jer su ovdje veće plaće nego u Srbiji.
Nakon posla, kaže, ostane mu vremena i za razgledanje grada i kupanje na nekoj od plaža.
"Pula je prekrasan grad, stalno se nešto događa. Imam vremena i za kupanje. A ljudi, kako domaći, tako i stranci, jako su ljubazni prema nama. Nikakvih problema nije bilo", kaže.
Poslodavci skloniji sezoncima iz Srbije i BiH
Točan i službeni broj sezonaca iz Srbije koji su ovoga ljeta došli u Hrvatsku još nije poznat. Koncem 2017. hrvatska Vlada odobrila je privremeni boravak za 1.020 srpskih državljana, od čega je njih 767 ovdje boravilo zbog posla. Koncem 2016. godine, privremeni boravak u Hrvatskoj imalo je odobreno gotovo upola manje srpskih državljana, njih 600, od čega ih je 379 boravilo zbog rada, piše Nova ekonomija. Posljednjih su godina državljani Srbije dospjeli na drugo mesto građana "trećih zemalja", onih izvan EU, koji stalno ili privremeno žive i rade u Hrvatskoj. Jedino je više državljana BiH. Za ovu je godinu Vlada RH na zahtjev poslodavaca odobrila dosad najveću kvotu za uvoz radne snage, pa je bilo planirano izdavanje ukupno 29.769 dozvola za rad i boravak stranaca. Kada se tome pridoda produženje postojećih radnih dozvola, ukupna kvota za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, doseže dosad nezamislivu brojku od 38.769 ljudi.
Hrvatski poslodavci skloniji su, zbog manjih jezičnih i kulturoloških barijera, sezoncima iz Srbije i ostalih zemalja Zapadnog Balkana koji su, kako zaključuje magazin Nova ekonomija u svome tekstu, spasili ovogodišnju sezonu u Hrvatskoj.
Plaće 50 posto veće nego u Srbiji
Da će tako, čak i intenzivnije, biti i narednih turističkih sezona smatra ekonomist Damir Novotny.
"Kod nas vlada konstantan nedostatak radne snage u turizmu, graditeljstvu i poljoprivredi. Srbija je tu, zanemarimo li političke odnose, najbliži i najlogičniji izvor radne snage. U Srbiji su plaće oko 50 posto niže od prosječne u Hrvatskoj, a nezaposlenost je velika. Naše tržište rada im je blizu, a jezične i kulturološke razlike su male. I dok većina Hrvata uglavnom odbija raditi za ovdašnju prosječnu plaću, jer mnogo više mogu zaraditi nekoliko stotina kilometara zapadnije, u Srbiji pristaju raditi za plaće kakve su u Hrvatskoj", kazao je Novotny za Novu ekonomiju.
On smatra da će se hrvatsko i srpsko tržište rada prirodno povezati, a broj radnika iz Srbije povećati. To potvrđuju i podaci vodećih hotelijera u Hrvatskoj gdje raste broj sezonaca iz Srbije. U rovinjskoj Maistri, koja je dio Adris grupe, ove su godine angažirali 73 radnika iz Srbije i BiH, uglavnom konobara i kuhara. Ističu da su vrlo zadovoljni njima.
"Većina nas je ovdje zbog dugova"
Među sezoncima koji rade u Rovinju je i 34-godišnji Vlada iz Sremske Mitrovice. On od travnja radi na održavanju higijene u jednom turističkom naselju. Ovo mu je prvi boravak u Hrvatskoj, a došao je kako bi od zarade otplatio dugove.
"Plaća je veća nego u Srbiji, ali opet premala za posao sobara. Mjesečno dobijem 3.800 do 4.300 kuna, ovisno o broju radnih sati i slobodnih dana. Imamo plaćen smještaj i dva obroka, a s okolinom nije bilo problema", kaže.
Vlada ističe i neke probleme s kojima se suočavaju strani radnici.
"Ako si stranac, nemaš pravo na bolovanje. Ako ga otvoriš, gubiš pravo na smještaj i odmah traže da iseliš. Općenito, ono što su nam pričali u Srbiji nema puno veze sa stvarnošću. Ipak, većina nas je ovdje zbog dugova i zato pristajemo na lošije uvjete rada", napominje te dodaje da je kao Srbin doživio i dobacivanja i uvrede pojedinaca, ali ih je ignorirao.
11.05.2015., Rovinj - Grad na zapadnoj obali Istre koji zajedno s Porecom cini najjaci turisticki centar Istre. Photo: Borna Filic/PIXSELL
Kući donesu oko 5.000 eura
Nova ekonomija piše kako usprkos odluci hrvatske Vlade o "uvozu" oko 30.000 stranih radnika u ovoj godini, podaci MUP-a od 10. kolovoza pokazuju da je ostalo nepopunjeno oko 13.000 radnih mjesta, od čega u turizmu 2.200.
Što se tiče zarade, osim kuhara koji su najbolje plaćeni (od 1.200 do 2.000 eura) srpski gastarbajteri ističu da najviše zarade radeći konobarski posao. Početna plaća konobara u restoranima ili hotelima je od 600 do 800 eura, smještaj i hrana u pravilu su uvijek osigurani, a od napojnica se može zaradi još jedna plaća mjesečno. Smjene su često dvokratne, konobari rade 12, a nekad i 14 sati i to do kasno u noć. Obično je jedan dan u tjednu slobodan, a najbolje su napojnice u diskotekama i restoranima. Sugovornici magazina Nova ekonomija kažu kako nakon pet mjeseci sezone - od svibnja do listopada - kući u Srbiju donesu oko 5.000 eura.
