Uoči početka turističke sezone, hotelijeri i ugostitelji na Jadranu žale se da nikada teže nisu nalazili radnike, a potreba je za njih 120 tisuća, čak 20 tisuća više nego lani. Malo je onih koji su nakon završetka lanjske sezone dogovorili s poslodavcem angažman i za ovo ljeto, a manjak sigurnosti glavni je razlog što se velik broj sezonaca, naročito iz Slavonije, odlučio hrvatsku obalu zamijeniti Europom gdje su bolje plaće, ali i uvjeti rada, piše Novac.hr.
Ne uspijevaju ih zadržati ni većim plaćama
"Nikad nije bilo gore nego ove godine. To je kao da se udajete ili ženite za nekoga koga dotad nikad niste vidjeli. To je jednako grozno za nas poslodavce, jer ne znate tko će vam doći u kuću, ali i za radnike koji ne znaju kamo idu", kazala je za Novac.hr Iva Artuković, vlasnica restorana i suvenirnice u Puli koja ove sezone nije uspjela zadržati domaće radnike čak i usprkos tomu što im je ponudila veće plaće.
Ipak, kaže kako shvaća njihov položaj.
"Ja ih ne okrivljavam, imali su druge mogućnosti. Uglavnom su kod nas radili ljudi koji su bili blokirani ili su iz nekog drugog razloga bili u teškoj financijskoj situaciji. Tu su radili tri mjeseca i dobivali su dobru plaću i napojnice. Jasno, to im nije bilo dovoljno da prežive cijelu godinu. Tražila sam, kao i drugi ugostitelji, radnike preko Zavoda za zapošljavanje. No, ništa od toga", kaže ova ugostiteljica iz Pule koja je silom prilika morala angažirati strane radnike.
"Radna snaga na neki je način počela ucjenjivati poslodavce"
I istarski barmen Karlo Damijanić, koji vodi lokal na otočiću Levan, bio je i poslodavac i radnik u turizmu pa stoga lakše shvaća obje strane. A za nastalu situaciju odgovornom smatra državu.
"Sve je teže naći personal, ali činjenica je da svi traže u posljednji čas. Najprije daju manje plaće, a onda kada dođe gusto, dali bi sve, no tada se više nitko ne javi. Ja, primjerice, tražim personal već u siječnju, iako se i meni dogodi da me netko zezne i ne dođe. Događa se da se na radna mjesta javljaju ljudi koji nemaju iskustva, niti su educirani, ali traže da za to budu dobro plaćeni. Radna snaga na neki je način počela ucjenjivati poslodavce. S druge strane, znam mnogo mladih educiranih barmena iz Istre koji su otišli raditi u inozemstvo, prije svega Irsku i Austriju, jer imaju normalno rado vrijeme, rade cijele godine i imaju za to dobru plaću. Mi im, nažalost, to u Hrvatskoj ne možemo osigurati. Ne da ne želimo, nego bi u tom slučaju svi ugostitelji propali jer toliko ne zarađuju. A za sve je to odgovorna država jer nije poduzela prave mjere", kazao je Damijanić za Novac.hr.
Po Damijanićevom mišljenju, malo je educiranih ljudi u ugostiteljstvu, pa je stoga lakše "iskočiti". Pa kaže kako se na u boljim lokalima na otocima barmeni plaćaju od 25 do 30 tisuća kuna, dok imje prosječna plaća od 10 do 15 tisuća kuna. Dobar i stručan konobar, pak, ima mjesečnu neto plaću od 7.5 tisuća do 12 tisuća kuna, a s napojnicama može, ovisno u kakvom lokalu radi, zaraditi još toliko. To je ujedno razlog zašto su kuharima - koji ne dobivaju napojnice - satnice veće (od 30 do 60 kuna) nego konobarima (25-30 kuna).
"Dio onih koji su otišli u inozmestvo sigurno će se vratiti"
Predsjednik Sindikata turizma i usluge Eduard Andrić te voditelj projekta Gastroposao.eu Zoran Šimunić, kažu za Novac.hr da u Hrvatskoj trenutno nedostaje između 10 tisuća i 15 tisuća radnika u turizmu, iako se sezona zahuktava. Plaće su se, dodaju, u odnosu na lani povećale za 20 posto u prosjeku. Razlika u plaćama nije prevelika u Dalmaciji, Istri ili na Kvarneru, no za desetak posto je veća na samom jugu - u Dubrovniku i na Korčuli jer ondje, ističu, dolazi druga klijentela. Šimunić, koji posreduje pri zapošljavanju radnika u turizmu smatra da će se mnogi Hrvati koji su otišli raditi u inozemstvo, ipak vratiti.
"Vjerujem da će se velik dio njih vratiti jer nije ni vani idealno kao što se govori. Primjerice, u Irskoj zarađuju 2,5 tisuće eura bruto, ali rade od jutra do mraka, smješteni su s drugima, i kada sve troškove zbroje, ne ostaje im puno. Međutim, dobro je da su otišli van jer su naučili nešto novo. Vjerujem da će se brzo početi vraćati jer se u Hrvatskoj situacija promijenila", kaže, a svoju tvrdnju prisnažje i podatkom da se samo ove godine u Hrvatskoj otvorilo pedesetak novih hotela.
Andrić pak naglašava kako je "podbacio" i uvoz sezonskih radnika iz inozemstva, ponajprije iz Bosne i Hercegovine.
"Mislilo se da će interes u BiH biti veći, no taj će radnik radije ići u Austriju nego u Hrvatsku, kad već mora u inozemstvo jer su tamo veće plaće. Crnogorci i sami rade u svom turizmu, tako da se time nije riješio problem. Rješenje vidim u daljnju dizanju plaća, ugovorima na neodređeno vrijeme, ali i poreznom rasterećenju poslodavaca. Jer ako želimo kvalitetan turizam i bogate goste, onda njih moraju posluživati bogati radnici", kazao je Andrić iz Sindikata turizma i usluge.
