Državni zavod za statistiku objavit će u petak izvješće o bruto domaćem proizvodu (BDP), koje će, slažu se analitičari, pokazati da je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju zbog koronakrize zabilježilo rekordni pad. Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kreću se u širokom rasponu od 12 do 17 posto.
Bit će to prvi pad gospodarstva od polovice 2014., a najveći od 2000. godine, od kada DZS prati te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.
Oštar pad gospodarstva u drugom tromjesečju posljedica je pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja. U prvom je tromjesečju domaće gospodarstvo uspjelo izbjeći pad, no rast BDP-a usporen je na samo 0,4 posto na godišnjoj razini, što je bio njegov najsporiji rast u posljednjih šest godina. U drugom je kvartalu, pak, udar koronakrize bio snažan.
"Djelomično do potpuno obustavljanje gospodarskih aktivnosti, kao odgovor na suzbijanje pandemije COVID-19, utjecali su snažno na pogoršanje indeksa pouzdanja proizvođača i potrošača, uz istovremene visoke stope pada u gotovo svim djelatnostima, od trgovine na malo do niza industrijskih djelatnosti”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Rekordni pad osobne potrošnje
"Lockdown" je izazvao rekordni pad osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u drugom kvartalu potonuo oko 13 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. "Po kretanju trgovine na malo, dalo bi se zaključiti da je osobna potrošnja potonula 15-tak posto, a podaci ukazuju i na pad izvoza dobara od 13,5, a uvoza od 22,8 posto”, navodi jedan od analitičara.
Međunarodna trgovina oštro je pala u drugom kvartalu zbog blokada gospodarskih aktivnosti i prometa kako bi se suzbilo širenje koronavirusa. Osim izvoza i uvoza, oštro je u drugom tromjesečju pala i industrijska proizvodnja, za 8,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. "Dosta je teško biti precizan u procjenama, no jasno je da su sve komponente BDP-a zabilježile pad, osim državne potrošnje”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Ove je godine izostao i pozitivan utjecaj turizma na gospodarstvo zbog ograničenja kretanja ljudi u većini zemalja svijeta. Tako je u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima zabilježeno 1,5 milijuna turističkih dolazaka i 5,2 milijuna noćenja, što je oko 77 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.
Pad turizma, uvoza i izvoza
No, dok turizam nije od presudne važnosti za potrošnju i kretanje BDP-a u prvoj polovici godine, u trećem je tromjesečju ključan, s obzirom na ljetnu turističku sezonu. Dosad se pokazalo da je turistička sezona znatno bolja od očekivanja, no očekivanja su bila vrlo niska – oko 30 posto lanjskog prometa. Činjenica je da će turistički promet biti znatno manji nego u istom lanjskom razdoblju, stoga se očekuje i pad gospodarstva u trećem tromjesečju.
Tim više što se očekuje daljnji pad izvoza i uvoza dobara, s obzirom na recesiju u najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj... Prema podacima Eurostata, u drugom je tromjesečju BDP Europske unije pao za rekordnih 14 posto na godišnjoj razini, pri čemu je talijansko gospodarstvo palo više od 17 posto, a njemačko 11,7 posto. Zbog svega toga, jasno je da će i hrvatsko gospodarstvo zaroniti u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom.
