U zadnjih 60 godina prosjecna visina hrvatskih djevojaka povecala se za oko 6,2 centimetra, a tezina za 6,8 kilograma, dok su kod muskaraca ta povecanja otprilike dvostruko veca, pokazuje istrazivanje.
Prosjecna tezina djevojaka od najmladih do najstarijih u skupini krece se izmedu 58,6 i 63,3 kilograma
Skupina znanstvenika Instituta za antropologiju iz Zagreba i Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba analizirala je kretanje podataka o visini, tezini i indeksu tjelesne mase (BMI) mladih od 15 do 19 godina izmedu 1950. i 2010. godine, usporedivala trendove promjena s realnim bruto domacim proizvodom (BDP), te rezultate objavila u medunarodnom casopisu Economics and Human Biology.
Istrazivanje se temelji na podacima o ukupno 42.478 djevojaka i mladica, od cega su podaci od 1991. do 2010. godine uzeti na 3.393 ucenika zagrebackih srednjih skola.
Posljednji podaci iz 2010. godine pokazuju prosjecan raspon visine od 165,2 cm kod 15-godisnjih djevojaka do 165,9 cm kod 19-godisnjih djevojaka, te od 176,5 cm kod 15-godisnjih mladica do 180,9 cm kod 19-godisnjih mladica.
Istodobno, prosjecna tezina djevojaka od najmladih do najstarijih u skupini krece se izmedu 58,6 i 63,3 kilograma, te izmedu 70,3 kg kod 16-godisnjih mladica do 77 kg kod 18-godisnaka.
Presli 'nutricijsku tranziciju'
Rezultati zapravo odrazavaju pozitivne ekonomske trendove u Hrvatskoj tijekom tih 60 godina, s izuzetkom pocetka 90-tih kada ih je narusilo izbijanje rata. Porast BMI odgovara gospodarskom oporavku zemlje i ukazuje na „nutricijsku tranziciju“, kaze se u tekstu.
Prehrambena tranzicija neke zemlje znaci da je prosao manjak, a nastupio visak dostupnosti hrane, sa svim zdravstvenim posljedicama - nakon pothranjenosti kao glavnog zdravstvenog problema ljudi se suocavaju s prekomjernom tjelesnom tezinom i pretiloscu kao glavnim cimbenikom rizika za zdravlje, objasnjava vodeca autorica teksta, Tatjana Skaric Juric s Instituta za antropologiju.
Osim nje autorice teksta su Matea Zajc Petranovic, Zeljka Tomas, Nina Smolej Narancic i Jasna Milicic s Instituta, te Andrea Vecek iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba.
BMI je okvirni pokazatelj prekomjerne tjelesne mase i pretilosti, koji se racuna tako da se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima.
Prije 1991. godine djevojke su imale veci BMI od mladica, ali se nakon toga odnos obrnuo, sto odrazava vecu osjetljivost mladica na socioekonomske promjene. S druge strane, pad tjelesne mase kod djevojaka najvjerojatnije je odraz promjene modela njihovog prehrambenog ponasanja - od sredine 70-tih i kod nas je vitkost postala estetskim idealom zenskog spola.
Evolucijski gledano, ljudi nisu razvili dovoljno dobre mehanizme koji bi ih zastitili od kontinuiranog prekomjernog uzimanja hrane jer se nasa vrsta nikada do sada nije nasla u takvoj situaciji. Stoga je razumljiv i ocekivan odnos izmedu dostupnosti hrane i tjelesne mase.
Velicine vjerno prate kretanje BDP-a
Podaci pokazuju usporedni rast BDP-a i indeksa tjelesne mase kod mladih. Tek kada nastupi epidemija pretilosti, kao sto je ta u zadnja dva desetljeca slucaj svugdje u zapadnom svijetu, raste svijest da taj proces treba kontrolirati, objasnjava znanstvena savjetnica s Instituta za antropologiju.
Tijekom zadnjih 20 godina u Hrvatskoj se prosjecna visina djevojaka i mladica nije bitno mijenjala, a u istom razdoblju porasli su prosjecna tezina mladica i BMI oba spola.
Kontinuirani porast BMI kod nasih adolescenata u skladu je s ocekivanim trendovima, a studija pokazuje da mladi organizmi brzo reagiraju na promjenu socioekonomskih uvjeta, u hrvatskom slucaju vezanu uz pogorsanje zivotnog standarda uzrokovano ratom.
Studija takoder pokazuje da je u posljednjih dvadeset godina doslo do zastoja u rastu u visinu, sto znaci da smo kao populacija dosegli svoj bioloski maksimum pa se ocekuje da prosjecna visina stanovnistva nece dalje rasti, napominje Skaric Juric.
U istom razdoblju znacajan porast tjelesne mase zabiljezen je u oba spola i u svim drugim dobnim skupinama, a do epidemije debljine doslo je i u svim drugim drzavama, dodaje ona.
Sto nas ocekuje?
Buducnost se ne moze predvidjeti, ali treba zaustaviti danasnje trendove, istice Skaric Juric, jer obje krajnosti prehrambenog statusa izrazito su stetne za zdravlje.
Pothranjenost je prisutna kao problem i u razvijenim drustvima u obliku patoloskog stanja - anoreksije, koja odnosi velik broj mladih zivota. No, puno veci problem je sve veci udio pretilih osoba, pri cemu posebnu brigu izaziva porast pretilosti kod djece.
Drustvo se treba pokusati s time nositi jer ce ta pojava znatno utjecati na epidemiolosku sliku u buducnosti, kad ce broj oboljelih od kronicnih nezaraznih bolesti poprimiti neslucene razmjere koje bismo svi trebali pokusati jos danas sprijeciti, upozorava Tatjana Skaric Juric.
