Popunjenost podzemnog skladišta plina (PSP) u Okoliju je 23. lipnja bila tek 27 posto, što u okolnostima mogućeg pada ili potpunog prekida isporuke plina iz Rusije otvara pitanje hoće li Hrvatska uspjeti napuniti skladište uoči zime i početka sezone grijanja, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Prema preporukama Europske komisije, ali i odluci hrvatske Vlade, skladište do 1. studenoga mora dosegnuti 90 posto popunjenosti. Iako je popunjenost skladišta 23. lipnja bila oko milijardu kilovatsati slabija od popunjenosti u istome razdoblju prošle godine, u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja tvrde kako nema razloga za bojazan oko punjenja skladišta i osiguranja dostatnih količina plina za predstojeću sezonu grijanja.
Punjenje prema planu i dinamici
Skladište se zasad puni prema planu i navedenoj dinamici tako da 1. kolovoza 2022. popunjenost bude 63 posto kapaciteta, 1. rujna 68 posto, 1. listopada 74 posto, te 1. studenoga 90 posto kapaciteta. I iz PSP-a Okoli uvjeravaju kako punjenje skladišta ide uobičajenom dinamikom, uz podsjećanje da "PSP nije zadužen za nabavu, već samo za osiguravanje tehničkih uvjeta za skladištenje plina".
Prema javno dostupnim podacima o stanju popunjenosti plinskog skladišta koje PSP redovno objavljuje na svojim stranicama, vidljivo je kako se tempo punjenja skladišta nakon višemjesečne hibernacije od 15. lipnja znatno ubrzao, te kako se sada odvija blizu maksimalnih dnevnih tehničkih kapaciteta utiskivanja.
Iako iz PSP-a ne objavljuju informacije o tome koji korisnik utiskuje plin, posve je izvjesno kako se radi o Hrvatskoj elektroprivredi (HEP). Vlada je početkom lipnja naložila HEP-u da nabavi 270,8 milijuna metara kubnih prirodnog plina i uskladišti ga u PSP Okoli, kako bi se na domaćem tržištu omogućila nesmetana opskrba.
HEP drži većinu kapaciteta
Inače, punjenje hrvatskog podzemnog skladišta plina odvija se tako da je kapacitet podijeljen u 86 tzv. SBU jedinica, od kojih svaka sadrži 50 gigavatsati plina. Korisnici pune i prazne skladište tako da nominiraju SBU jedinice, a trenutačno od njih 86, čak 62 drži HEP. Od toga su 52 namijenjene strateškoj rezervi plina, dok preostalih 10 HEP koristi za vlastito operativno poslovanje. Ostala 24 SBU podijeljeno je između niza domaćih i stranih trgovca plinom, kao što su Ina, PPD, E.On, MET, Geoplin, Međimurjeplin…
Prema važećoj regulativi, obveza je i tih tvrtki da i svoj dio skladišta do 1. studenoga napune do razine od 90 posto, piše novinar Jutarnjeg lista Vedran Marjanović.
