Prvi tjedan klimatološke zime počeo je uobičajeno i bez većih odskakanja, poručuju meteorolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda navodeći kako će prvi tjedan u prosincu biti nešto topliji, dok će potom opet uslijediti zahladnjenje.
No, za zimu koja je pred nama kažu da će biti prosječno topla i to u većem dijelu kontinentalne Hrvatske, a moguće i u dijelu sjevernog Jadrana. U ostatku Hrvatske, odnosno na većem dijelu Jadrana, osobito srednjeg i južnog te uz njega, izgledna je temperatura veća od prosječne.
Međutim, to ne znači da tijekom zime neće biti razdoblja s temperaturom višom od prosjeka u cijeloj Hrvatskoj, ali i razdoblja kada uz prodor hladnog zraka temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene, poručuju iz DHMZ-a. Upravo su takve oscilacije izgledne i ove zime, što slijedi iz analize mnogih čimbenika koji mogu utjecati na raspodjelu temperature na sjevernoj hemisferi.
Oborina mnogo, ali ne mogu precizirati kojih
"Prognoza količina oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njena pouzdanost za dulje vremensko razdoblje manja. Što se ove zime tiče, zbog specifične sinoptičke situacije (moguće veće ciklonalne aktivnosti na području Mediterana) koja je na temelju analize prije spomenutih čimbenika izgledna, vjerojatna je veća količina oborine s obzirom na prosjek gotovo na cijelom području Mediterana, pa tako i na području Hrvatske.
Pritom treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u sezonskim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu). Isto tako valja imati na umu da su tijekom zime svakako moguća i razdoblja s manje oborine nego što je uobičajeno, ali i lokalno izraženije oborine", poručuju iz DHMZ-a
Svemu tome dodaju da neovisno o dugoročnoj treba pratiti i vremenska izvješća koja se odnose na kraće vremensko razdoblje, osobito kada su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su obilne količine oborine, nagla zahladnjenja ili zatopljenja.
