U RTL-u Danas gostovao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.
Koronakriza je nokautirala gospodarstvo, a hrvatski BDP u drugom je tromjesečju pao rekordnih 15,1 posto.
Na pitanje kako će se pad od 15,1 posto odraziti na resor koji on vodi i trebaju li se ljudi bojati otpuštanja, Aladrović je kazao da je ovaj pad koji nam se dogodio prvi puta u dugo vremena. "Činjenica je da smo taj iznos otprilike i očekivali i kalkulirali sa ovom razinom pada BDP-a i nije nas iznenadio s te strane. S druge strane, tržište radne snage je dobro odolilo ovoj krizi. Podaci stagniraju od početka krize, odnosno, broj zaposlenih je nešto veći nego početkom krize", rekao je Aladrović.
Na opasku da je to zbog mjera koje sada prestaju, Aladrović je odgovorio "ne bih rekao". "Ne bih se složio da mjere prestaju. Jedan dio mjera imamo aktiviran do kraja kolovoza. Za određene segmente ćemo sigurno nastaviti mjere. U vrlo kratkom vremenu ćemo se dogovoriti sa poslodavcima u kojem obujmu i na koji način. A mjere za skraćivanje radnog vremena traju do kraja godine", kazao je Aladrović.
Nije želio otkriti okvir za te mjere. "Sjest ćemo još s poslodavcima i izbrusiti, odnosno vidjeti njihova stajališta. S određenima već jesmo, s nekim drugima hoćemo. Bitno je da tu, kao i dosad nađemo konsenzus s poslodavcima. Naši poslodavci su se u ovoj krizi, naravno uz pomoć države, pokazali dosta otpornima. Dočekali smo je puno spremnijima nego krizu 2008. godine. Iz toga možemo provući nekakav optimizam za budućnost i za treći i četvrti kvartal koji nam slijede", kazao je.
Je li potpuno zatvaranje bio pravi izbor?
Odgovorio je i na pitanje smatra li da je potpuno zatvaranje gospodarstva bio pravi izbor. "Ono se može dovesti u korelaciju s ovim podacima. Kada vidimo zemlje koje imaju intenzivniji pad gospodarstva od nas, to su zemlje koje su imale jači lockdown i više su ovisne o uslužnom sektoru kao što smo i mi. Epidemiološka situacija tada nam nije ostavljala puno izbora i mi smo se odlučili u tom trenutku za zdravlje. Za ljude na prvom, a ekonomiju na drugom mjestu. No, to razdoblje je iza nas. Razdoblje koje nam slijedi će nam omogućiti nekakav smanjeni pad do kraja godine, a mi očekujemo u idućoj godini i rast BDP-a i gospodarstva u cjelini", rekao je Aladrović i dodao to zatvaranje ne može biti izlika za neki buduće slabije kretanje gospodarstva.
Kada ćemo izaći iz krize?
Ove godine je procijenjen pad BDP-a od 9,4 posto na godišnjoj razini. Ministar je odgovorio na pitanje kada možemo očekivati da se vratimo na razinu iz 2019. godine. "Kada pogledamo kako je procijenjen pad, u prvom planu konvergencije smo iznijeli te procjene na 9,4 posto, i s obzirom na strukturu kako smo došli do tih 9,4 posto, sada procjene govore da će biti manji pad", kazao je Aladrović te dodao da je turizam pokazao bolje rezultate nego se očekivalo.
"Rast sljedeće godine koji je planiran je 6,4 posto. Ako pad ove godine bude manji, a rast na tim razinama, onda možemo očekivati, ne u 2021., ali u 2022. da ćemo se u apsolutnim brojkama iznosima vratiti na stanje prije krize", kazao je i dodao da još nema nove procjene pada BDP-a.
"Vrlo brzo ćemo izaći s revidiranim procjenama koje će biti niže nego što je bila procjena u prvom trenutku", rekao je.
Imamo li projekte za povlačenje EU novca?
Na pitanje ima li Hrvatska spremne projekte za iskorištavanje 22 milijarde eura iz EU fondova ministar je kazao da ima te naglasio da su imali već nekoliko sastanaka u Vladi nakon godišnjih odmora koji su se odnosili na projekte.
"Mi projekata imamo. Ono što je sada izazov pred nama i ono što će odlučiti u kojem smjeru će se kretati gospodarstvo je kako ćemo prioretizirati te projekte. Smatramo da trebamo ići više prema jačanju onih izvrsnim na tržištu i više prema jačanju privatnog sektora koji može u što kraćem vremenu generirati što više dodane vrijednosti. Zadatak pred nama je na koji način najbolje iskoristiti ova sredstva, a ne imamo li dovoljno projekata. Projekata sigurno imamo dovoljno samo ih trebamo u što kraćem vremenu provesti i provesti one koji mogu generirati rast", kazao je Aladrović.
Kako poboljšati poduzetničku klimu i smanjiti troškove?
Najavio je izmjene Zakona o radu i reformu javne uprave, restrikciju određenih parafiskalnih nameta. "To je sve ono što čini poslovnu klimu boljnom, kvalitetnijom i što čini poduzetničku klimu privlačnijom u Hrvatskoj", kazao je Aladrović i dodao kako za to nemaju puno vremena.
Na pitanju je li došlo vrijeme za prave rezove u javnoj upravi i na rashodovnoj strani proračuna, kazao je da su imali već dva rebalansa proračuna u kojima su rezali troškove. "Sigurno je to nešto što će biti i dalje pred nama. No, jako je bitno da tu odvojimo one rezove koje možemo u nekom kratkom periodu preboliti tako da ne utječu na gospodarstvo. Vidjelo se da je javna potrošnja, kada se gleda struktura BDP-a, i u prvom i u drugom kvartalu, činila oslonac. U sljedećem vremenu ćemo se više morati prebaciti na bruto investicije, izvoz i osobnu potrošnju, a javnu potrošnju držati u okvirima koji će biti u smislu gospodarskog napretka", kazao je.
