Za nekoliko godina kuna definitivno ponovno odlazi u povijest, a Hrvatska će dobiti novu nacionalnu valutu. Krajem ovog mjeseca hrvatska Vlada i Hrvatska narodna banka objavit će namjeru uvođenja eura u što skorijem roku.
U idealnom scenariju, a to je scenarij da sve što moramo napraviti napravimo 2018., u Europsku monetarnu uniju bi mogli ući već 2022.
Koliko je Vlada sposobna u godinu i po dana ispuniti sve uvjete to je pitanje za Vladu, ali euro nesumnjivo dolazi - a kad dođe, bit će promjena koje će svatko od nas osjetiti. Netko će na njemu zaraditi, netko izgubiti.
1. siječnja 2007. naši se susjedi dobro sjećaju. Tolare su tad zamijenili za eure. "Prošlo je mirno, ali poskupilo je sve za duplo", ističu slovenski građani.
"Za 5.000 tolara, to je nekih 20 eura, u dućanu si dobio hrpu stvari, a sad ono 20 eura... Cijene su se povećale, a plaće smanjile", pričaju nam Slovenci.
No Slovence demantira njihova državna uprava. Slovenski državni statistički zavod je izračunao. Od uvođenja eura cijene su u prosjeku u Sloveniji porasle za oko 20 posto. No istovremeno, rasle su i prosječne plaće, i to za oko 30 posto.
Istina je doduše da su neki proizvodi poskupjeli više. Točno se zna - šalica kave u Sloveniji je za 50 posto skuplja nego 2007. A dobro se zna da kavu obožavaju i Hrvati...
Cijena kave u Hrvatskoj iznosi osam kuna, preračunato u eure, prema današnjem tečaju to je jedan euro i šest centi. Mnogi brinu da bi se nakon uvođenja eura u Hrvatskoj to jednostavno moglo zaokružiti na euro i pol ili dva.
Ekonomski stručnjaci raznih su mišljenja, neki smatraju cijene bi mogle rasti, drugi vjeruju da neće. Sami građani o euru ovako: "Ne daj Bože".
"Mislim da mi još nismo sposobna država za uvesti euro", ističe dio građana.
Uvođenje eura? Sve najbolje! Ionako sve obračunavamo u eurima, ja ne znam za što kune služe", smatra drugi dio građana.
Kako god bilo ispred Hrvatske je još dug put. Da bi uvela euro - mora ispuniti kriterije iz Maastrichta. Prije pristupanja eurozoni prati se stabilnost cijena mjerena stopom inflacije, stabilnost tečaja, dugoročne kamatne stope. Deficit proračuna ne smije biti veći od 3 posto BDP-a, a javni dug veći od 60 posto. Upravo taj posljednji, najveća je prepreka.
"Hrvatska se nalazi preko 80 posto BDP-a, međutim isto tako valja spomenuti da ta pravila predviđaju i jedan alternativni scenarij, ako postoji dugoročniji trend smanjenja za 1/20 od viška, onda država može nastaviti i započeti ukupno te pregovore o pristupanju eurozoni", objašnjava nam Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
U svakom slučaju, objašnjava Šantić - država bi morala provesti reforme, pogotovo onu javne uprave, zdravstvenog sustava. A uvođenje eura bi imalo i svojih dobrih strana.
"To bi smanjilo i percepciju valutnog rizika i u svakom slučaju pridonijelo bržem poboljšanju kreditnog rejtinga zemlje, što onda znači povoljnije zaduživanje ne samo države, nego i svih domaćih sektora", ističe Šantić.
Zajedničkom valutom trenutno se koristi 340 milijuna ljudi u 19 od 28 država članica. Velika Britanija i Danska nisu ga uvele, a među sedam zemalja koje euro tek trebaju uvesti je i Hrvatska, a kao godina uvođenja predviđa se 2022.
"Hrvatska je potpisala uvođenje eura, samo je pitanje kada, bez prejudiciranja kada bi se on dogodio, ja sam siguran da će i hrvatskim izvoznicima i gospodarstvenicima značiti određeni plus", izjavio je nedavno Zdravko Marić, ministar financija.
Građanima bi trebale pasti kamatne stope, a Goran Aleksić objašnjava što bi se prilikom same konverzije trebalo dogoditi s kunskim kreditima.
"Svi kunski krediti će se konvertirati po tečaju koji će biti važeći na taj dan kad se konverzija radi, ako je promijenjiva kamatna stopa nekako će se trebati preformulirati, a fiksna kamatna stopa je fiksna kamatna stopa. Tako bi to trebalo izgledati", kazao nam je Goran Aleksić (SNAGA), saborski zastupnik.
Za one koji tek dižu kredite, Aleksić odgovara - kunski kredit s fiksnom kamatnom stopom je najmanje rizičan kredit.
O budućem uvođenju eura o RTL Direktu je govorio predsjednik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.
Gospodine Adrović, prije svega je li Hrvatska sprema "skočiti" u euro?
Hrvatska je sasvim sigurno spremna krenuti putem ulaska u eurozonu. Vidjet ćemo što će Vlada reći na konferenciji koju priprema za 30. 10. kada će mnogo togo više definirati.
Kaže gospodin Šantić da treba napraviti reformu javne uprave, zdravstva. Ako je to u pitanju onda nećemo vidjeti euro još 50 godina?
To bi bilo poželjno, ali to sasvim sigurno nije uvjet. Uvjeti su brojčane prirode i zna se koji su kriteriji za ulazak.
Svi se boje poskupljenja, koliko će ono optereti nacionalnu ekonomiju ili je to neki jednokratni trošak?
Kod nekih zemalja je došlo do tzv. efekt zaokruživanja. Danas ste imali kavu sedam kuna, a sutra ćete ju platiti jedan euro, dakle 50 lipa više. To se događalo i vidjet ćemo može li se to izbjeći kod nas. Zemlje koje su uvele euro u pravilu su imale nižu stopu inflacije.
Možemo li onda očekivati da će nam se kamate na kredite u euru izjednačiti s kamatama u euru?
Hrvatska će i dalje ostati zemlja s nešto većom razinom rizika. Kamatna stopa prikazuje stupanj nereda ili reda u zemlji. Ukoliko budemo sposobni povećati red u zemlji, to će djelovati na pad kamatnih stopa. Većina rizika će biti bitno niži. Neće biti valutnog rizika, očekujemo značajan pad kamatnih stopa po kojima će se državi zaduživati, kao i lakši pristup Europskoj središnjoj banci.
Zanimljivo je da HNB bankama preporuča da građanima nudite više kredita s fiksnom kamatom? Koliko je to dobro ako će s uvođenjem eura kamate pasti?
Dužnik mora odrediti prelazak na fiksnu kamatnu stopu kada je stopa najniža, a to nitko ne zna. Svatko mora odrediti za sebe i svoj kredit. Ne bih se usudio ništa preporučiti građanima.
Isto tako, neizravno HNB potiče i kredite u kunama, što će se s njima dogoditi kada pređemo na euro? Hoće li se i kamata odmah spustiti na kamatu od eura?
Krediti u kunama imaju veću kamatnu stopu. U trenutku konverzije kuna u eura, konverziju će doživjeti i svi krediti. Ako imate 650.000 kuna to će biti kredit od 75.000-80.000 eura s istom kamatnom stopom.
Koliko su banke izložene u Agrokoru i ako dođe do otpisa, a doći će - kako će se to odraziti na banke?
Banke imaju puno potraživanja, ali hrvatske banke imaju u ovom trenutku veliku kapitalnu adekvatnost. Imaju dovoljno rezervi i to ne bi smjelo djelovati na hrvatski bankarski sustav.
