"There's no peace without justice", kazao je predsjednik Ivo Josipović u uvodnom govoru na okruglom stolu o nužnosti učinkovitijeg procesuiranja ratnih zločina jačanjem regionalne suradnje i procesuiranju zapovjedno odgovornih osoba.
Josipović, koji je sjedio na čelu stola, zdesna mu glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, a slijeva voditeljica Documente Vesna Teršelič, uvodni je govor održao nakon Paula Vandorena, šefa Delegacije EU u RH. Bilo naročito drago čuti kako Vandoren kaže da su u Hrvatskoj na tom području nastupile velike promjene.
Pravosuđe se, ocijenio je Josipović, riješilo utjecaja politike, a presude su se počele donositi objektivno.
'Zakon o ništetnosti stvara privid o zaštiti branitelja'
Stoga je ponovno oštro kritizirao Zakon o ništetnosti koji je donijela Vlada Jadranke Kosor, a za koji je zatražio ocjenu ustavnosti. "Zakon o ništetnosti stvara privid o zaštiti branitelja. On nije dobar jer uvodi politiku u odlučivanje o ratnim zločinima", kazao je Josipović.
On sam, kako je kazao, trudi se napraviti distinkciju između onih djela koji su ratni zločini, i onih koji to nisu, jer za ratne zločine, kazao je, nema oprosta. "Ali što mi vrijedi što neću pomilovati počinitelje ratnih zločina kad Međunarodni kazneni sud prijevremeno pušta takve zločince", objašnjavao je Josipović koji ocjenjuje da je suradnja državnih odvjetništava zemalja dobra i "zrela da se pretoči u jedan međudržavni sporazum".
Odnosi sa Srbijom su ugroženi
Mladen Bajić novinarima je, pak, komentirao kako Zakon o ništetnosti jest ugrozio, ali nije doveo u pitanje odnose sa Srbijom.
Govoreći o potrebi potpisivanja međudržavnog sporazuma, Bajić je kazao kako je potreba za tim nastala zbog činjenice da su se ratni zločini dogodili u jednom zemlji, a zločinci su bili u drugoj.
"I tužiteljstvo i policija bili su u pat-poziciji. Ta suradnja je morala otvoriti granice, razmijeniti informacije i dokaze kako bi se predmeti mogli procesuirati", kazao je Bajić dodajući kako se "od onda pa do danas jako puno radilo na uspostavi istih pravnih standarda.
"To je uvjet, da nije važno gdje se sudi, nego je bitno da se sudi. Naravno, ti naši sporazumi su bili prva faza, ali mislim da je došlo vrijeme da država to digne na svoj nivo i da se zato potpišu državni sporazumi, prije svega s onima koji to žele. To je za početak Republika Srbija, a onda i s ostale države u regiji", kazao je.
'Potrebna je dodatna politička volja'
Voditeljica Documente Vesna Teršelič kazala je u uvodnom govoru kako je za rješavanje ratnih zločina potrebna dodatna politička volja te da postupke valja intenzivirati. Istaknula je 118 slučajeva u kojima su građani i obitelji žrtava tražili odštetu od države i uglavnom gubili parnice.
"Hrvatska može izdržati taj financijski teret", ocijenila je Teršelič dodajući kako je sada došlo vrijeme da se pomaknemo kao osnivanju fonda za sve žrtve rata.
