Prije nego što je Moskva napala Ukrajinu u veljači, EU se oslanjao na Rusiju za 40% svog plina. Taj je udio naglo pao, a čini se još pada kako Rusija zavrće plin kao polugu kojom želi prisiliti Zapad na popuštanje sankcija. Ministri energetike zemalja članica EU usvojili su prijedlog da sve zemlje EU-a dobrovoljno smanje upotrebu plina za 15 posto od kolovoza do ožujka. Smanjenja bi mogla postati obvezujuća u hitnim slučajevima opskrbe, ali zemlje su se složile s izuzećem za neke zemlje i industrije, nakon što su se neke Vlade protivile tome da se smanjenje od 15 posto nametne kao obvezujuće.
Europska solidarnost, ali za one koji ispune obveze
Ove mjere EU-a oslanjaju se na europsku uredbu o sigurnosti opskrbe iz 2017. godine, a izbije li kriza zbog prekida opskrbe plinom iz Rusije i proglasi se EU uzbuna, računa se na međusobnu solidarnost članica u opskrbi koja se temelji, među ostalim, i na bilateralnim sporazumima. Hrvatska se trenutno bavi pripremom takvog sporazuma sa Slovenijom. Kako saznaje Jutarnji, razgovarat će se o sporazumima solidarnosti i s Italijom, Mađarskom te Austrijom, što podrazumijeva tehničke, pravne i financijske aranžmane.
Do sada je potpisano u EU svega šest sporazuma solidarnosti. Prvi u prosincu 2020. godine između Njemačka i Danska, potom krajem 2021. godine između Njemačke i Austrije, a čak četiri su potpisana ove godine - između Estonije i Latvije, Litve i Latvije, Italije i Slovenije te Finske i Estonije.
Pomozi si sam i EU će ti pomoći
Europska komisija je pak u međuvremenu dopunila uredbu člancima koji, u slučaju potrebe, mogu izravno biti primjenjivi i ako nema bilateralnih sporazuma. No europska solidarnost nalaže i da zemlje učine sve što mogu kako bi same izbjegle krizu.
Članice trebaju do kraja ljeta ažurirati i svoje postojeće intervencijske planove za krizu u opskrbi plinom i pokazati kako namjeravaju ispuniti ciljeve redukcije, a o svemu tome svaka dva mjeseca izvještavati Europsku komisiju.
Od članica koje traže solidarnu isporuku plina tražit će se pak da pokažu koje su mjere poduzele za smanjenje potražnje na domaćem terenu. Hrvatska ima Plan intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom iz 2014. godine, a uskoro se očekuju podaci o stanju i procjenama rizika opskrbe od ključnih igrača u energetskom sektoru kako bi on bio ažuriran, kao i elementi iz sporazuma sa Slovenijom.
Taj plan, naime, sadrži mjere za uklanjanje, odnosno, ublažavanje utjecaja poremećaja u opskrbi plinom razrađene u 11 stupnjeva, a prema njemu su zaštićeni kupci u Hrvatskoj: kućanstva, bolnice, škole, ustanove socijalne skrbi, studentski domovi, hoteli i drugi objekti koji se koriste za noćenje, kupci koji kupuju plin radi proizvodnje toplinske energije za grijanje prostora zaštićenih kupaca, operator sustava koji kupuje plin za vlastitu potrošnju, odnosno za pogon plinskog sustava, kupci od posebnog značaja (pružaju usluge kojima se osiguravaju nezamjenjivi uvjeti života i rada građana, gospodarskih i drugih subjekata, primjerice pekare, javne kuhinje, krematorij).
Tu su i kupci s posebno osjetljivim tehnološkim i/ili proizvodnim procesom, što znači da im obustava isporuke prirodnog plina bez provođenja nekih sigurnosnih procedura može izazvati materijalnu štetu na postrojenju. Vlada je i u netom donijetim Smjernicama za uštedu energije navela što se sve očekuje u narednom razdoblju od energetskog sektora i poduzetništva, odnosno industrije.
Skladište puno praznije no prošle godine
Ipak, među brojnim obvezama EU-a, ne svodi se sve na planove i popisivanje, nego se traži i da zemlje napune skladišta plina prije sezone grijanja. Upravo tu, Hrvatska i ministarstvo kojem je na čelu FIlipović dosta zaostaje.
Popunjenost podzemnog skladišta plina (PSP) u Okoliju je 23. lipnja bila tek 27 posto, iako su preporuke Europske komisije, ali i odluka Vlade da skladište do 1. studenoga mora dosegnuti 90 posto popunjenosti. Iako je popunjenost skladišta 23. lipnja bila oko milijardu kilovatsati slabija od popunjenosti u istome razdoblju prošle godine, u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja tvrde kako nema razloga za bojazan oko punjenja skladišta i osiguranja dostatnih količina plina za predstojeću sezonu grijanja.
