Na svakih sto stanovnika u radnoaktivnoj dobi (od 15 do 64 godine) Hrvatska danas ima 33 osobe starije od 65 godine, i po tom je udjelu osma najstarija članica EU, piše u utorak Večernji list.
Najstarije stanovništvo ima Italija, s udjelom starijih od 65 u radnoj populaciji od 36 posto, a najmlađe Irska i Island sa samo jednom starijom osobom od 65 godina na pet radno-aktivnih građana.
Demografi okupljeni oko Eurostata procjenjuju da će već za deset godina na svakih 100 radno aktivnih hrvatskih građana dolaziti 40 starijih od 65 godina, za dvadeset godina udio starijih će biti iznad 50 posto, a do kraja ovog stoljeća će se gotovo udvostručiti te će Hrvatska imati stopu starijeg stanovništva preko 60 posto.
S takvim omjerom Hrvatska bi se progurala među pet najstarijih država u Europskoj uniji. Što će biti za deset, a kamoli za 80 godina velika je nepoznanica, no Eurostatove projekcije stanovništva temelje se na tri osnovna procesa koji utječu na demografska kretanja kao što su rađanje djece, smrtnost i migracije.
Cijela Europa stari
Da Europa godinama stari, nepovratan je smjer, a gubitak stanovništva zasad se nadomješta migracijama iz Azije, Afrike i ostalih siromašnih dijelova svijeta iz kojih mladi ljudi bježe trbuhom za kruhom.
Prošle godine broj stanovnika Europske unije upravo se zbog migracija povećao za 900 tisuća, s tim što demografi vjeruju da će stanovništvo Europske unije imati uzlazni trend do 2026. godine, kada će se popeti na 449 milijuna, dva milijuna više nego što ima poslije Brexita, a nakon 2026. godine nepovratno će se osipati.
U Europi više ljudi umire nego što ih se rađa još od 2012. godine, s tim što je lani EU imala približno 4,7 milijuna umrlih na 4,2 milijuna rođenih, donosi Večernji list.
