Dok muku mučimo sa sve skupljim energentima iščekujući sljedeći račun za plin i struju ili da sljedećeg utorka na benzinskim crpkama vidimo nove cijene goriva, u međuvremenu smo dobili Hrvatsku strategiju za vodik do 2050. godine.
Na prvu, ta informacija većini ne govori mnogo, ali stručnjaci poput energetičara Igora Grozdanića reći će da nam je tim činom stigla energetska budućnost. Vodik je, naime, energent budućnosti, a vodikova ekonomija postupno će zamjenjivati sadašnju globalnu energetsku ekonomiju koja još uvijek ovisi o nafti i ostalim ''prljavim'' fosilnim gorivima. Obnovljivi vodik je, naime, čista energija.
'Zbog rata u Ukrajini, vodik je dobio vjetar u leđa'
''Vodik iznova privlači sve veći interes u Europi i svijetu. Može se upotrebljavati kao sirovina, gorivo ili nositelj energije i služiti za pohranu energije, a u industriji, prijevozu, energetici i graditeljstvu ima brojne potencijalne primjene. Što je najvažnije, pri korištenju obnovljivog vodika ne ispušta se CO2. On je jedno od kvalitetnih rješenja za dekarbonizaciju industrijskih procesa i gospodarstva u kojima je smanjenje emisija ugljika hitno potrebno. Naravno, danas pričamo o obnovljivom vodiku'', kaže Grozdanić za Net.hr.
On napominje da je vodik visoka dodana vrijednost gospodarstvu i energetskoj tranziciji, koji je sam po sebi izuzetno kompleksan.
''Njegova uloga je vrlo sveobuhvatna, a primjena napreduje iz mjeseca u mjesec. U posljednjih mjesec dana zbog embarga na prirodni plin i naftu iz Rusije uslijed ratnog sukoba u Ukrajini, vodik je dobio vjetar u leđa'', ističe Grozdanić, direktor za energetiku jedne tehnološke tvrtke, koji se aktivno bavi problemima dekarbonizacije i vodika.
Suvereni lider energetske tranzicije
Strategiju za vodik, koju je potkraj ožujka izglasao Hrvatski sabor sa 113 glasova ''za'' i 12 suzdržanih, Grozdanić smatra okidačem početka uspješne primjene vodika u Hrvatskoj. Ta je Strategija, kaže, ključna za pokretanje vodikove ekonomije, ali još uvijek ''jedan tek mali, lijepi korak naprijed''. Nakon što je Strategija pisana i usuglašavana više od godinu dana, Hrvatska se na koncu uvrstila među zemlje koje su donijele takav dokument.
''To nije mala stvar. Hrvatska je na valu promjena nabolje skupa s Europom koja korača prema klimatskoj neutralnosti, a u kojoj je vodik temelj budućeg europskog niskougljičnog gospodarstva'', kaže.
Što konkretno Strategija i sam vodik znače za Hrvatsku, pitali smo Grozdanića.
''Osnovna stvar je da smo uhvatili korak na vodikovom dugom putu i valu promjena ne samo u EU nego u čitavom svijetu. Vodik je dodana vrijednost energetici i gospodarstvu u čitavom svijetu. Iako ima skeptika po pitanju njegove sigurnosti, cijena materijala i sličnog, sve veća ulaganja, posebice u EU, u sve vodikove lance i cijelu vodikovu energetiku to opovrgava. Ciljevi ulaganja zacrtani 2019. godine iznose preko 570 milijardi eura do 2050. godine. Vodik postaje suvereni lider energetske tranzicije'', kaže.
Čist vodik iz sunca, vjetra, čak i iz otpada
Ulaganja u vodik, naglašava Grozdanić, podupirat će održiv rast i radna mjesta, koji će biti presudni u oporavku od krize izazvane pandemijom covida-19.
''U Planu oporavka Europske komisije naglašava se potreba da se pokrenu ulaganja u ključne čiste tehnologije i lance vrijednosti. Čist vodik navodi se kao jedno od važnih područja u energetskoj tranziciji, zajedno s nizom mogućih načina za potporu tom području'', kaže.
Vodik dobivamo iz obnovljivih izvora energije poput sunca, vjetra, geotermalnih izvora, čak i iz otpada. Za razliku od sivog vodika koji se dobiva procesiranjem nafte i plina, tirkiznog koji se dobiva uplinjavanjem iz komunalnog otpada i biomase te plavog vodika koji se dobiva iz metana u prirodnom plinu i pohranjuje pod zemlju – zeleni vodik dobiva se iz obnovljivih izvora energije bez ispuštanja CO2 u okoliš ili u zemlju. U prometu i teškoj industriji, gdje se troši najviše fosilnih goriva, zeleni vodik može postati važan u primjeni i dekarbonizaciji.
Primjerice, talijanska pokrajina Lombardija planira već iduće godine zamijeniti sve dizelske lokomotive u lokalnom željezničkom prometu onima s pogonom na vodik, a do 2025. na sjeveru Italije isto namjeravaju učiniti i u autobusnom javnom prijevozu. Vodik može biti u tekućem ili plinovitom stanju pa se transportirati cjevovodima ili kamionima. On je energent izuzetnih karakteristika jer ne mijenja kemijsku strukturu, a time ni svoju jačinu.
'Imamo stručnjake, ideje i viziju...'
Europska unija prednjači s više od 55 posto svjetskih projekata u dekarbonizaciji vodikom. Što se tiče Hrvatske Grozdanić optimistično ističe da imamo stručnjake, ideje i viziju.
''U Hrvatskoj postoje dvije udruge, jedna od većih je prof. Frane Barbira, koji je naš najveći autoritet za vodik, te udruga H2 Ivice Jakića, aktivnog smionog poduzetnika. U posljednje vrijeme uključili su se i Hrvatska udruga poslodavaca te Udruga Glas poduzetnika ističući da je vodik važan energent za poduzetništvo i gospodarstvo. Stvari se polagano razvijaju. Od tvrtki su zanimljive Activa Solera, Data link, Turbomehanika, Dok-ing, SPO Lučko... Ima tu još zanimljivih velikih kompanija kao što su HEP, Siemens Energy, Končar, Toyota koja promovira osobna vozila na vodik. U posljednje vrijeme i brodogradilišta, šibensko, pulsko… podržavaju vodik'', kaže.
Grozdanić objašnjava kako se jedni bave vodikom kroz otpad, drugi kroz transport, treći traže rješenja za industrijske procese.
''Uključena je i znanstvena zajednica: zagrebački Fakultet strojarstva brodogradnje i Fakultet elektronike i računarstva, splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija iz Osijeka, naravno i nezaobilazni Energetski institut Hrvoje Požar. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost aktivno prati razvoj projekata, HERA se priprema za regulative, Uprava za energetiku pokušava pomoći i dosta su aktivni na promoviranju. Dolina vodika jedan je od projekata koji će promovirati ovaj energent i udruživanje raznolikih dionika u zemljama regije u idućem razdoblju'', kaže.
Hrvatska kao 'zelena kraljica dekarbonizacije'
Inače, u svijetu je dosad uspostavljeno 36 dolina vodika, a Hrvatska je u projektu doline vodika Sjeverni Jadran skupa sa Slovenijom i talijanskom regijom Furlanja-Julijska krajina.
''Ovo su vremena ozbiljnih društvenih promjena. Stari kineski mudraci bi rekli da treba uhvati val promjena i novih prilika, a vodik to svakako jest. Ovo je taj trenutak da uhvatimo vodik na valu promjena i da Hrvatska postane zelena kraljica dekarbonizacije, da napokon u nečemu budemo u toku'', govori Grozdanić.
''Važno je zamijeniti energente u petrokemijskoj i cementnoj industriji, industriji stakla, dio po dio. Vodik bi u određenom području i u određenim udjelu do 2030. godine trebao zamijeniti plin, naftu, ugljen i ostala fosilna goriva'', dodaje uz napomenu da vodikova tehnologija postoji već desetljećima, ali da je sada ''štos'' u obnovljivom vodiku.
Šira upotreba vodika dosad nije zaživjela
Vodik je presudan za postizanje ugljične neutralnosti Europske unije do 2050. godine, ali danas još uvijek ima tek malen udio u kombinaciji izvora energije i u EU i globalno.
''I dalje se vodik većinom proizvodi iz fosilnih goriva, naročito iz prirodnog plina ili ugljena, što godišnje u EU dovodi do ispuštanja od 70 do 100 milijuna tona CO2. Kako bi vodik pridonio klimatskoj neutralnosti, mora postići puno veće razmjere uz potpunu dekarbonizaciju proizvodnje. Šira upotreba vodika nikad nije zaživjela, iako je interes za vodik u prošlosti privremeno rastao u više navrata.
Danas se otvaraju nove mogućnosti zahvaljujući sve nižim cijenama energije iz obnovljivih izvora, tehnološkom razvoju i potrebi da se hitno i drastično smanje emisije stakleničkih plinova. Prema više pokazatelja približavamo se prekretnici. Svakoga tjedna najavljuju se novi planovi ulaganja, često na razini gigavata. Od studenoga 2019. do ožujka 2020. tržišni analitičari povećali su na popisu globalnih ulaganja do 2030. planiranu snagu elektrolizatora (uređaja za ekološko dobivanje vodika), s 3,2 gigavata na 8,2 gigavata (od čega 57 posto u Europi), a Međunarodnom vijeću za vodik do danas se pridružilo 81 poduzeće. Usporedbe radi, 2017. godine bilo ih je 13'', kazao je Grozdanić na kraju.
