Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vlada je ovoga tjedna donijela četvrti paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. Vladin odgovor na globalnu energetsku krizu i inflaciju, vrijedan 1,7 milijardi eura, sastoji se od tri segmenta pomoći – ublažavanja rasta cijena energije, zaštite od inflacije te posebnih potpora i poticaja. Kako je rekao premijer Andrej Plenković predstavljajući novi, uglavnom prepakirani dosadašnji paket mjera, njime se "praktički sprječava da od 1. travnja cijena struje za kućanstva ne bude veća 100 posto, a cijena plina za 70 posto". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijena struje ostaje ista u idućih pola godine, a cijena plina idućih godinu dana. To se odnosi i na kućanstva i na javni i neprofitnih sektor, a i na poduzetnike. </para><heading2>Bez mjera, cijena bi bila 70 posto veća</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se tiče cijene plina, ona je, kaže premijer, porasla za 13, a u Europskoj uniji za čak 92 posto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prosječna cijena plina za kućanstva (s PDV-om) u EU-u je bila 131 euro po megavatsatu (mWh) dok je u Hrvatskoj 41 euro, odnosno 28 eura po megavatsatu s mjerama Vlade. Na ovaj način smo osigurali i više nego priuštive cijene plina", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bez mjera Vlade, a prema metodologiji HERA-e, cijena plina trenutno bi bila 69 eura, a od 1. travnja 63 eura. Ovako ostaje na 45 eura jer idućih godinu dana ostaje najniža stopa PDV-a od pet posto na isporuku prirodnog plina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Više o paketu mjera možete pročitati<ulink url="https://vlada.gov.hr/vijesti/vladin-odgovor-na-globalnu-energetsku-krizu-1-7-milijardi-eura-za-zastitu-kucanstava-i-gospodarstva-od-rasta-cijena/37964"> OVDJE</ulink>.</para><hmn:article id="f4e02e24-c181-11ed-9dde-329d57798d49" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Socijalna mjera koja neće trajati dovijeka'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Budući da su mjerama Vlade cijene energenata već četvrti put zamrznute, dok su na tržištu znatno više, pitali smo energetskog stručnjaka Igora Grozdanića koliko je dugoročno dobro to prisilno držanje nižih cijena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kompleksno je to pitanje. S jedne strane je dobro, s druge nije. Riječ je o socijalnoj mjeri koja neće dovijeka trajati. U međuvremenu, cijene plina i struje mogu jedino rasti, neće padati. Radi se o tome da će se jednog dana, kada se mjera ukine, građani suočiti s puno višim cijenama. Može Vlada smanjiti PDV na nulu, može raditi što hoće, ali cijene više neće biti kakve su bile. Nema više jeftine energije", kaže Grozdanić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Građani se, ističe Grozdanić, sami moraju pobrinuti da se onoga dana, kada Vladinih mjera više ne bude, što bezbolnije suoče s tržišnim cijenama plina i struje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uvijek će biti onih koji neće moći plaćati, a svi drugi moraju se sami pobrinuti da im ne bude teško plaćati. Oni mogu ugraditi solarne panele ili pokušati nešto napraviti u svojoj lokalnoj zajednici da bi lakše upravljali svojim računima. Država bi se napokon trebala pobrinuti oko energetskog siromaštva, definirati tko je energetski siromašan u Hrvatskoj i takvima ponuditi neki oblik pomoći. Svi ostali bi trebali plaćati tržišnu cijenu i plina i električne energije", kaže.</para><hmn:video id="247d9638-c1ca-11ed-aeef-329d57798d49"/><heading2>'Vlada je napravila ono što je mogla' </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje koliko Vlada ima još prostora za produljenje mjera ili bolje reći - do kada, Grozdanić odgovara: "Dok ide - ide. A očito će ići do izbora."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Parlamentarni izbori su, podsjetimo, na rasporedu u ljeto sljedeće godine. Taman kad se odmrzne cijena plina. Ili kad se još jednom zamrzne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vlada je napravila ono što je mogla u ovom trenutku. Ponavljam, ovo je socijalna mjera i građani moraju biti svjesni da to nije kraj problema, da se mjere neće moći produljivati do ne znam kada, nego će se jednoga dana morati suočiti sa stvarnim cijenama. Ovo je samo predah koji građani mogu iskoristiti da počnu razmišljati o tome kako da stvari uzmu u svoje ruke i sami naprave uštede. Konkretno, da instaliraju solarne energane. Fond za energetsku učinkovitost intenzivno radi, treba pratiti natječaje gradova i županija i Fonda, jer bit će tu još puno subvencija i potpora. Fond bi na razini države trebao subvencionirati do 50 posto. Energetsku tranziciju treba ubrzati baš zbog građana. Ona ne smije stati, inače ćemo svi plaćati skuplju energiju", napominje Grozdanić.</para><hmn:article id="da002c1e-bf45-11ed-b684-b205a0ea035a" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Usprkos svemu, energetska tranzicija ide'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Grozdanića smo upitali i o situaciji na tržištu plina. Dojam je da nije onako crna kako se predviđalo na početku rata u Ukrajini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Situacija nije crna. Kada su nas plašili njome, mi koji to pratimo rekli smo da neće biti crna. Situacija se normalizirala", kaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A je li energetska (zelena) tranzicija usporena zbivanjima u posljednjih godinu dana? Grozdanić kaže: I da i ne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zelena tranzicija se malo usporila, ali s druge strane Europska komsija sve više potiče upotrebu vodika tako da se, na nekim razinama, energetska tranzicija ubrzava i usprkos preprekama i otporima ide dalje. U Hrvatskoj sve više građana instalira solarne energane, a sve je više upita građana i poduzetnika o njima. Ugradnja solarnih energana je najbolje što se može napraviti. To je najučinkovitije i najbolje rješenje", rekao je Grozdanić.</para><hmn:article id="6781e42c-ba62-11ec-98bc-0288e812dafb" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Mjere Vlade neće trajati zauvijek, što nakon toga? Energetski stručnjak upozorio Hrvate da se pripreme i dao praktične savjete  &apos;Kada se jednom mjere ukinu, građani će se suočiti s puno višim cijenama energenata. Može Vlada smanjiti i PDV na nulu, ali cijene više neće biti kakve su bile&apos;, kaže energetski stručnjak Igor Grozdanić Vlada je ovoga tjedna donijela četvrti paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. Vladin odgovor na globalnu energetsku krizu i inflaciju, vrijedan 1,7 milijardi eura, sastoji se od tri segmenta pomoći – ublažavanja rasta cijena energije, zaštite od inflacije te posebnih potpora i poticaja. Kako je rekao premijer Andrej Plenković predstavljajući novi, uglavnom prepakirani dosadašnji paket mjera, njime se "praktički sprječava da od 1. travnja cijena struje za kućanstva ne bude veća 100 posto, a cijena plina za 70 posto". Cijena struje ostaje ista u idućih pola godine, a cijena plina idućih godinu dana. To se odnosi i na kućanstva i na javni i neprofitnih sektor, a i na poduzetnike.  Bez mjera, cijena bi bila 70 posto većaŠto se tiče cijene plina, ona je, kaže premijer, porasla za 13, a u Europskoj uniji za čak 92 posto."Prosječna cijena plina za kućanstva (s PDV-om) u EU-u je bila 131 euro po megavatsatu (mWh) dok je u Hrvatskoj 41 euro, odnosno 28 eura po megavatsatu s mjerama Vlade. Na ovaj način smo osigurali i više nego priuštive cijene plina", rekao je.Bez mjera Vlade, a prema metodologiji HERA-e, cijena plina trenutno bi bila 69 eura, a od 1. travnja 63 eura. Ovako ostaje na 45 eura jer idućih godinu dana ostaje najniža stopa PDV-a od pet posto na isporuku prirodnog plina.Više o paketu mjera možete pročitati OVDJE.'Socijalna mjera koja neće trajati dovijeka'Budući da su mjerama Vlade cijene energenata već četvrti put zamrznute, dok su na tržištu znatno više, pitali smo energetskog stručnjaka Igora Grozdanića koliko je dugoročno dobro to prisilno držanje nižih cijena."Kompleksno je to pitanje. S jedne strane je dobro, s druge nije. Riječ je o socijalnoj mjeri koja neće dovijeka trajati. U međuvremenu, cijene plina i struje mogu jedino rasti, neće padati. Radi se o tome da će se jednog dana, kada se mjera ukine, građani suočiti s puno višim cijenama. Može Vlada smanjiti PDV na nulu, može raditi što hoće, ali cijene više neće biti kakve su bile. Nema više jeftine energije", kaže Grozdanić.Građani se, ističe Grozdanić, sami moraju pobrinuti da se onoga dana, kada Vladinih mjera više ne bude, što bezbolnije suoče s tržišnim cijenama plina i struje."Uvijek će biti onih koji neće moći plaćati, a svi drugi moraju se sami pobrinuti da im ne bude teško plaćati. Oni mogu ugraditi solarne panele ili pokušati nešto napraviti u svojoj lokalnoj zajednici da bi lakše upravljali svojim računima. Država bi se napokon trebala pobrinuti oko energetskog siromaštva, definirati tko je energetski siromašan u Hrvatskoj i takvima ponuditi neki oblik pomoći. Svi ostali bi trebali plaćati tržišnu cijenu i plina i električne energije", kaže.'Vlada je napravila ono što je mogla' Na pitanje koliko Vlada ima još prostora za produljenje mjera ili bolje reći - do kada, Grozdanić odgovara: "Dok ide - ide. A očito će ići do izbora."Parlamentarni izbori su, podsjetimo, na rasporedu u ljeto sljedeće godine. Taman kad se odmrzne cijena plina. Ili kad se još jednom zamrzne."Vlada je napravila ono što je mogla u ovom trenutku. Ponavljam, ovo je socijalna mjera i građani moraju biti svjesni da to nije kraj problema, da se mjere neće moći produljivati do ne znam kada, nego će se jednoga dana morati suočiti sa stvarnim cijenama. Ovo je samo predah koji građani mogu iskoristiti da počnu razmišljati o tome kako da stvari uzmu u svoje ruke i sami naprave uštede. Konkretno, da instaliraju solarne energane. Fond za energetsku učinkovitost intenzivno radi, treba pratiti natječaje gradova i županija i Fonda, jer bit će tu još puno subvencija i potpora. Fond bi na razini države trebao subvencionirati do 50 posto. Energetsku tranziciju treba ubrzati baš zbog građana. Ona ne smije stati, inače ćemo svi plaćati skuplju energiju", napominje Grozdanić.'Usprkos svemu, energetska tranzicija ide'Grozdanića smo upitali i o situaciji na tržištu plina. Dojam je da nije onako crna kako se predviđalo na početku rata u Ukrajini."Situacija nije crna. Kada su nas plašili njome, mi koji to pratimo rekli smo da neće biti crna. Situacija se normalizirala", kaže.A je li energetska (zelena) tranzicija usporena zbivanjima u posljednjih godinu dana? Grozdanić kaže: I da i ne."Zelena tranzicija se malo usporila, ali s druge strane Europska komsija sve više potiče upotrebu vodika tako da se, na nekim razinama, energetska tranzicija ubrzava i usprkos preprekama i otporima ide dalje. U Hrvatskoj sve više građana instalira solarne energane, a sve je više upita građana i poduzetnika o njima. Ugradnja solarnih energana je najbolje što se može napraviti. To je najučinkovitije i najbolje rješenje", rekao je Grozdanić. 'OVO JE SAMO PREDAH' 

'OVO JE SAMO PREDAH'

Mjere Vlade neće trajati zauvijek, što nakon toga? Energetski stručnjak upozorio Hrvate da se pripreme i dao praktične savjete 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok muku mučimo sa sve skupljim energentima iščekujući sljedeći račun za plin i struju ili da sljedećeg utorka na benzinskim crpkama vidimo nove cijene goriva, u međuvremenu smo dobili Hrvatsku strategiju za vodik do 2050. godine. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na prvu, ta informacija većini ne govori mnogo, ali stručnjaci poput energetičara Igora Grozdanića reći će da nam je tim činom stigla energetska budućnost. Vodik je, naime, energent budućnosti, a vodikova ekonomija postupno će zamjenjivati sadašnju globalnu energetsku ekonomiju koja još uvijek ovisi o nafti i ostalim ''prljavim'' fosilnim gorivima. Obnovljivi vodik je, naime, čista energija.</para><heading2>'Zbog rata u Ukrajini, vodik je dobio vjetar u leđa'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Vodik iznova privlači sve veći interes u Europi i svijetu. Može se upotrebljavati kao sirovina, gorivo ili nositelj energije i služiti za pohranu energije, a u industriji, prijevozu, energetici i graditeljstvu ima brojne potencijalne primjene. Što je najvažnije, pri korištenju obnovljivog vodika ne ispušta se CO2. On je jedno od kvalitetnih rješenja za dekarbonizaciju industrijskih procesa i gospodarstva u kojima je smanjenje emisija ugljika hitno potrebno. Naravno, danas pričamo o obnovljivom vodiku'', kaže Grozdanić za Net.hr.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On napominje da je vodik visoka dodana vrijednost gospodarstvu i energetskoj tranziciji, koji je sam po sebi izuzetno kompleksan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Njegova uloga je vrlo sveobuhvatna, a primjena napreduje iz mjeseca u mjesec. U posljednjih mjesec dana zbog embarga na prirodni plin i naftu iz Rusije uslijed ratnog sukoba u Ukrajini, vodik je dobio vjetar u leđa'', ističe Grozdanić, direktor za energetiku jedne tehnološke tvrtke, koji se aktivno bavi problemima dekarbonizacije i vodika.</para><hmn:article id="8031a19e-1164-11ec-9131-724224a7b170" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Suvereni lider energetske tranzicije</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Strategiju za vodik, koju je potkraj ožujka izglasao Hrvatski sabor sa 113 glasova ''za'' i 12 suzdržanih, Grozdanić smatra okidačem početka uspješne primjene vodika u Hrvatskoj. Ta je Strategija, kaže, ključna za pokretanje vodikove ekonomije, ali još uvijek ''jedan tek mali, lijepi korak naprijed''. Nakon što je Strategija pisana i usuglašavana više od godinu dana, Hrvatska se na koncu uvrstila među zemlje koje su donijele takav dokument.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''To nije mala stvar. Hrvatska je na valu promjena nabolje skupa s Europom koja korača prema klimatskoj neutralnosti, a u kojoj je vodik temelj budućeg europskog niskougljičnog gospodarstva'', kaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što konkretno Strategija i sam vodik znače za Hrvatsku, pitali smo Grozdanića.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Osnovna stvar je da smo uhvatili korak na vodikovom dugom putu i valu promjena ne samo u EU nego u čitavom svijetu. Vodik je dodana vrijednost energetici i gospodarstvu u čitavom svijetu. Iako ima skeptika po pitanju njegove sigurnosti, cijena materijala i sličnog, sve veća ulaganja, posebice u EU, u sve vodikove lance i cijelu vodikovu energetiku to opovrgava. Ciljevi ulaganja zacrtani 2019. godine iznose preko 570 milijardi eura do 2050. godine. Vodik postaje suvereni lider energetske tranzicije'', kaže.</para><hmn:article id="ee94e0c8-85b9-11ec-899c-e286259a1189" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Čist vodik iz sunca, vjetra, čak i iz otpada</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ulaganja u vodik, naglašava Grozdanić, podupirat će održiv rast i radna mjesta, koji će biti presudni u oporavku od krize izazvane pandemijom covida-19. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''U Planu oporavka Europske komisije naglašava se potreba da se pokrenu ulaganja u ključne čiste tehnologije i lance vrijednosti. Čist vodik navodi se kao jedno od važnih područja u energetskoj tranziciji, zajedno s nizom mogućih načina za potporu tom području'', kaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vodik dobivamo iz obnovljivih izvora energije poput sunca, vjetra, geotermalnih izvora, čak i iz otpada. Za razliku od sivog vodika koji se dobiva procesiranjem nafte i plina, tirkiznog koji se dobiva uplinjavanjem iz komunalnog otpada i biomase te plavog vodika koji se dobiva iz metana u prirodnom plinu i pohranjuje pod zemlju – zeleni vodik dobiva se iz obnovljivih izvora energije bez ispuštanja CO2 u okoliš ili u zemlju. U  prometu i teškoj industriji, gdje se troši najviše fosilnih goriva, zeleni vodik može postati važan u primjeni i dekarbonizaciji. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjerice, talijanska pokrajina Lombardija planira već iduće godine zamijeniti sve dizelske lokomotive u lokalnom željezničkom prometu onima s pogonom na vodik, a do 2025. na sjeveru Italije isto namjeravaju učiniti i u autobusnom javnom prijevozu. Vodik može biti u tekućem ili plinovitom stanju pa se transportirati cjevovodima ili kamionima. On je energent izuzetnih karakteristika jer ne mijenja kemijsku strukturu, a time ni svoju jačinu.</para><hmn:image id="36437d44-85b5-11ec-8dd3-7a00a0e6956a" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Imamo stručnjake, ideje i viziju...'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europska unija prednjači s više od 55 posto svjetskih projekata u dekarbonizaciji vodikom. Što se tiče Hrvatske Grozdanić optimistično ističe da imamo stručnjake, ideje i viziju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''U Hrvatskoj postoje dvije udruge, jedna od većih je prof. Frane  Barbira, koji je naš najveći autoritet za vodik, te udruga H2 Ivice Jakića, aktivnog smionog poduzetnika. U posljednje vrijeme uključili su se i Hrvatska udruga poslodavaca te Udruga Glas poduzetnika ističući da je vodik važan energent za poduzetništvo i gospodarstvo. Stvari se polagano razvijaju. Od tvrtki su zanimljive Activa Solera, Data link, Turbomehanika, Dok-ing, SPO Lučko... Ima tu još zanimljivih velikih kompanija kao što su HEP, Siemens Energy, Končar, Toyota koja promovira osobna vozila na vodik. U posljednje vrijeme i brodogradilišta, šibensko, pulsko… podržavaju vodik'', kaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Grozdanić objašnjava kako se jedni bave vodikom kroz otpad, drugi kroz transport, treći traže rješenja za industrijske procese.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Uključena je i znanstvena zajednica: zagrebački Fakultet strojarstva  brodogradnje i Fakultet elektronike i računarstva, splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija iz Osijeka, naravno i nezaobilazni Energetski institut Hrvoje Požar. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost aktivno prati razvoj projekata, HERA se priprema za regulative, Uprava za energetiku pokušava pomoći i dosta su aktivni na promoviranju. Dolina vodika jedan je od projekata koji će promovirati ovaj energent i udruživanje raznolikih dionika u zemljama regije u idućem razdoblju'', kaže.</para><heading2>Hrvatska kao 'zelena kraljica dekarbonizacije'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, u svijetu je dosad uspostavljeno 36 dolina vodika, a Hrvatska je u projektu doline vodika Sjeverni Jadran skupa sa Slovenijom i talijanskom regijom Furlanja-Julijska krajina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Ovo su vremena ozbiljnih društvenih promjena. Stari kineski mudraci bi rekli da treba uhvati val promjena i novih prilika, a vodik to svakako jest. Ovo je taj trenutak da uhvatimo vodik na valu promjena i da Hrvatska postane zelena kraljica dekarbonizacije, da napokon u nečemu budemo u toku'', govori Grozdanić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Važno je zamijeniti energente u petrokemijskoj i cementnoj industriji, industriji stakla, dio po dio. Vodik bi u određenom području i u određenim udjelu do 2030. godine trebao zamijeniti plin, naftu, ugljen i ostala fosilna goriva'', dodaje uz napomenu da vodikova tehnologija postoji već desetljećima, ali da je sada ''štos'' u obnovljivom vodiku.</para><hmn:article id="14865d3e-b1c6-11eb-88ca-0242ac13006e" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Šira upotreba vodika dosad nije zaživjela </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vodik je presudan za postizanje ugljične neutralnosti Europske unije do 2050. godine, ali danas još uvijek ima tek malen udio u kombinaciji izvora energije i u EU i globalno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''I dalje se vodik većinom proizvodi iz fosilnih goriva, naročito iz prirodnog plina ili ugljena, što godišnje u EU dovodi do ispuštanja od 70 do 100 milijuna tona CO2. Kako bi vodik pridonio klimatskoj neutralnosti, mora postići puno veće razmjere uz potpunu dekarbonizaciju proizvodnje. Šira upotreba vodika nikad nije zaživjela, iako je interes za vodik u prošlosti privremeno rastao u više navrata. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas se otvaraju nove mogućnosti zahvaljujući sve nižim cijenama energije iz obnovljivih izvora, tehnološkom razvoju i potrebi da se hitno i drastično smanje emisije stakleničkih plinova. Prema više pokazatelja približavamo se prekretnici. Svakoga tjedna najavljuju se novi planovi ulaganja, često na razini gigavata. Od studenoga 2019. do ožujka 2020. tržišni analitičari povećali su na popisu globalnih ulaganja do 2030. planiranu snagu elektrolizatora (uređaja za ekološko dobivanje vodika), s 3,2 gigavata na 8,2 gigavata (od čega 57 posto u Europi), a Međunarodnom vijeću za vodik do danas se pridružilo 81 poduzeće. Usporedbe radi, 2017. godine bilo ih je 13'', kazao je Grozdanić na kraju.  </para><hmn:article id="1dd1010a-b1c6-11eb-aa3d-0242ac130037" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Ne baš, ali stručnjak nam se kune da je vodik energent budućnosti, Hrvatska ima novu strategiju, a evo što to znači za građane &apos;Hrvatska je na valu promjena nabolje skupa s Europom koja ide prema klimatskoj neutralnosti u kojoj je vodik temelj budućeg niskougljičnog gospodarstva&apos;, kaže energetičar Igor Grozdanić Dok muku mučimo sa sve skupljim energentima iščekujući sljedeći račun za plin i struju ili da sljedećeg utorka na benzinskim crpkama vidimo nove cijene goriva, u međuvremenu smo dobili Hrvatsku strategiju za vodik do 2050. godine. Na prvu, ta informacija većini ne govori mnogo, ali stručnjaci poput energetičara Igora Grozdanića reći će da nam je tim činom stigla energetska budućnost. Vodik je, naime, energent budućnosti, a vodikova ekonomija postupno će zamjenjivati sadašnju globalnu energetsku ekonomiju koja još uvijek ovisi o nafti i ostalim ''prljavim'' fosilnim gorivima. Obnovljivi vodik je, naime, čista energija.'Zbog rata u Ukrajini, vodik je dobio vjetar u leđa'''Vodik iznova privlači sve veći interes u Europi i svijetu. Može se upotrebljavati kao sirovina, gorivo ili nositelj energije i služiti za pohranu energije, a u industriji, prijevozu, energetici i graditeljstvu ima brojne potencijalne primjene. Što je najvažnije, pri korištenju obnovljivog vodika ne ispušta se CO2. On je jedno od kvalitetnih rješenja za dekarbonizaciju industrijskih procesa i gospodarstva u kojima je smanjenje emisija ugljika hitno potrebno. Naravno, danas pričamo o obnovljivom vodiku'', kaže Grozdanić za Net.hr.On napominje da je vodik visoka dodana vrijednost gospodarstvu i energetskoj tranziciji, koji je sam po sebi izuzetno kompleksan.''Njegova uloga je vrlo sveobuhvatna, a primjena napreduje iz mjeseca u mjesec. U posljednjih mjesec dana zbog embarga na prirodni plin i naftu iz Rusije uslijed ratnog sukoba u Ukrajini, vodik je dobio vjetar u leđa'', ističe Grozdanić, direktor za energetiku jedne tehnološke tvrtke, koji se aktivno bavi problemima dekarbonizacije i vodika.Suvereni lider energetske tranzicijeStrategiju za vodik, koju je potkraj ožujka izglasao Hrvatski sabor sa 113 glasova ''za'' i 12 suzdržanih, Grozdanić smatra okidačem početka uspješne primjene vodika u Hrvatskoj. Ta je Strategija, kaže, ključna za pokretanje vodikove ekonomije, ali još uvijek ''jedan tek mali, lijepi korak naprijed''. Nakon što je Strategija pisana i usuglašavana više od godinu dana, Hrvatska se na koncu uvrstila među zemlje koje su donijele takav dokument.''To nije mala stvar. Hrvatska je na valu promjena nabolje skupa s Europom koja korača prema klimatskoj neutralnosti, a u kojoj je vodik temelj budućeg europskog niskougljičnog gospodarstva'', kaže.Što konkretno Strategija i sam vodik znače za Hrvatsku, pitali smo Grozdanića.''Osnovna stvar je da smo uhvatili korak na vodikovom dugom putu i valu promjena ne samo u EU nego u čitavom svijetu. Vodik je dodana vrijednost energetici i gospodarstvu u čitavom svijetu. Iako ima skeptika po pitanju njegove sigurnosti, cijena materijala i sličnog, sve veća ulaganja, posebice u EU, u sve vodikove lance i cijelu vodikovu energetiku to opovrgava. Ciljevi ulaganja zacrtani 2019. godine iznose preko 570 milijardi eura do 2050. godine. Vodik postaje suvereni lider energetske tranzicije'', kaže.Čist vodik iz sunca, vjetra, čak i iz otpadaUlaganja u vodik, naglašava Grozdanić, podupirat će održiv rast i radna mjesta, koji će biti presudni u oporavku od krize izazvane pandemijom covida-19. ''U Planu oporavka Europske komisije naglašava se potreba da se pokrenu ulaganja u ključne čiste tehnologije i lance vrijednosti. Čist vodik navodi se kao jedno od važnih područja u energetskoj tranziciji, zajedno s nizom mogućih načina za potporu tom području'', kaže.Vodik dobivamo iz obnovljivih izvora energije poput sunca, vjetra, geotermalnih izvora, čak i iz otpada. Za razliku od sivog vodika koji se dobiva procesiranjem nafte i plina, tirkiznog koji se dobiva uplinjavanjem iz komunalnog otpada i biomase te plavog vodika koji se dobiva iz metana u prirodnom plinu i pohranjuje pod zemlju – zeleni vodik dobiva se iz obnovljivih izvora energije bez ispuštanja CO2 u okoliš ili u zemlju. U  prometu i teškoj industriji, gdje se troši najviše fosilnih goriva, zeleni vodik može postati važan u primjeni i dekarbonizaciji. Primjerice, talijanska pokrajina Lombardija planira već iduće godine zamijeniti sve dizelske lokomotive u lokalnom željezničkom prometu onima s pogonom na vodik, a do 2025. na sjeveru Italije isto namjeravaju učiniti i u autobusnom javnom prijevozu. Vodik može biti u tekućem ili plinovitom stanju pa se transportirati cjevovodima ili kamionima. On je energent izuzetnih karakteristika jer ne mijenja kemijsku strukturu, a time ni svoju jačinu.'Imamo stručnjake, ideje i viziju...'Europska unija prednjači s više od 55 posto svjetskih projekata u dekarbonizaciji vodikom. Što se tiče Hrvatske Grozdanić optimistično ističe da imamo stručnjake, ideje i viziju.''U Hrvatskoj postoje dvije udruge, jedna od većih je prof. Frane  Barbira, koji je naš najveći autoritet za vodik, te udruga H2 Ivice Jakića, aktivnog smionog poduzetnika. U posljednje vrijeme uključili su se i Hrvatska udruga poslodavaca te Udruga Glas poduzetnika ističući da je vodik važan energent za poduzetništvo i gospodarstvo. Stvari se polagano razvijaju. Od tvrtki su zanimljive Activa Solera, Data link, Turbomehanika, Dok-ing, SPO Lučko... Ima tu još zanimljivih velikih kompanija kao što su HEP, Siemens Energy, Končar, Toyota koja promovira osobna vozila na vodik. U posljednje vrijeme i brodogradilišta, šibensko, pulsko… podržavaju vodik'', kaže.Grozdanić objašnjava kako se jedni bave vodikom kroz otpad, drugi kroz transport, treći traže rješenja za industrijske procese.''Uključena je i znanstvena zajednica: zagrebački Fakultet strojarstva  brodogradnje i Fakultet elektronike i računarstva, splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija iz Osijeka, naravno i nezaobilazni Energetski institut Hrvoje Požar. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost aktivno prati razvoj projekata, HERA se priprema za regulative, Uprava za energetiku pokušava pomoći i dosta su aktivni na promoviranju. Dolina vodika jedan je od projekata koji će promovirati ovaj energent i udruživanje raznolikih dionika u zemljama regije u idućem razdoblju'', kaže.Hrvatska kao 'zelena kraljica dekarbonizacije'Inače, u svijetu je dosad uspostavljeno 36 dolina vodika, a Hrvatska je u projektu doline vodika Sjeverni Jadran skupa sa Slovenijom i talijanskom regijom Furlanja-Julijska krajina.''Ovo su vremena ozbiljnih društvenih promjena. Stari kineski mudraci bi rekli da treba uhvati val promjena i novih prilika, a vodik to svakako jest. Ovo je taj trenutak da uhvatimo vodik na valu promjena i da Hrvatska postane zelena kraljica dekarbonizacije, da napokon u nečemu budemo u toku'', govori Grozdanić.''Važno je zamijeniti energente u petrokemijskoj i cementnoj industriji, industriji stakla, dio po dio. Vodik bi u određenom području i u određenim udjelu do 2030. godine trebao zamijeniti plin, naftu, ugljen i ostala fosilna goriva'', dodaje uz napomenu da vodikova tehnologija postoji već desetljećima, ali da je sada ''štos'' u obnovljivom vodiku.Šira upotreba vodika dosad nije zaživjela Vodik je presudan za postizanje ugljične neutralnosti Europske unije do 2050. godine, ali danas još uvijek ima tek malen udio u kombinaciji izvora energije i u EU i globalno.''I dalje se vodik većinom proizvodi iz fosilnih goriva, naročito iz prirodnog plina ili ugljena, što godišnje u EU dovodi do ispuštanja od 70 do 100 milijuna tona CO2. Kako bi vodik pridonio klimatskoj neutralnosti, mora postići puno veće razmjere uz potpunu dekarbonizaciju proizvodnje. Šira upotreba vodika nikad nije zaživjela, iako je interes za vodik u prošlosti privremeno rastao u više navrata. Danas se otvaraju nove mogućnosti zahvaljujući sve nižim cijenama energije iz obnovljivih izvora, tehnološkom razvoju i potrebi da se hitno i drastično smanje emisije stakleničkih plinova. Prema više pokazatelja približavamo se prekretnici. Svakoga tjedna najavljuju se novi planovi ulaganja, često na razini gigavata. Od studenoga 2019. do ožujka 2020. tržišni analitičari povećali su na popisu globalnih ulaganja do 2030. planiranu snagu elektrolizatora (uređaja za ekološko dobivanje vodika), s 3,2 gigavata na 8,2 gigavata (od čega 57 posto u Europi), a Međunarodnom vijeću za vodik do danas se pridružilo 81 poduzeće. Usporedbe radi, 2017. godine bilo ih je 13'', kazao je Grozdanić na kraju.   ZABORAVITE PLIN, STRUJU I BENZIN?  

ZABORAVITE PLIN, STRUJU I BENZIN? 

Ne baš, ali stručnjak nam se kune da je vodik energent budućnosti, Hrvatska ima novu strategiju, a evo što to znači za građane

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Ćorić održao je konferenciju za medije nakon neformalnog sastanka europskih ministara za okoliš u Sloveniji. Tema sastanka bila je novi zakonodavni paket o klimi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naši dojmovi su da ovaj paket nosi veliku ambiciju i velik iskorak europske ekonomije i njezine transformacije. Međutim, takav iskorak ni na europskoj ni na hrvatskoj razini nema alternativu. On se može ignorirati, ali to u pravilu dovodi do toga da se udari glavom u zid. Vrijeme je i to je konačna poruka s kojom se mi slažemo", poručio je Ćorić na početku konferencije.</para><heading2>Udar na siromašne</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, klimatske promjene sa sobom nose i rizik od klimatskog siromaštva. Europska unija je najavila kako planira poskupljenje plina za 25 posto, a Ćorić je pojasnio kako bi najsiromašniji trebali podnijeti to poskupljenje. </para><hmn:article id="55f6eeec-e861-11eb-93ca-a695d81ad2d7" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ideja proširenja sustava trgovanja pretpostavlja i kreiranja nove financijske omotnice koja će upravo imati za cilj adresirati nejednakosti, eventualno socijalnu frakturu, koja dolazi s obzirom na to da će određene skupine stanovništva biti pogođenije novim odredbama. Činjenica da bi moglo doći do povećanja cijene plina, ali i nafte, ako se i ona koristi za grijanje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Plin je ovdje dominantna kategorija. Treba imati na umu da do tada imamo pet godina i da je ovo prijedlog EK. Treba imati na umu i da će neke zemlje biti znatno pogođenije. Povećanje cijene od 25 posto, na što se u medijima najviše referiralo, je nešto što će nositi najveća sredstva i upravo će i pozicija Hrvatske biti da to nametanje dodatno razmotri i kakve bi to imalo posljedice", izjavio je ministar i potom objasnio koliki je to izazov za Hrvatsku?</para><heading2>Izazov za Hrvatsku</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Izazov je zasigurno velik jer svaka tranzicija u pravilu nosi upitnike i otpore, pogotovo ako niste dovoljno educirani. To je nešto s čime se stalno suočavamo. To je svugdje tako. Može nas veseliti činjenica da ta tranzicija nosi ogromnu šansu. Upravo zbog toga mislim da je tranzicija velika šansa za Hrvatsku, naravno ako budemo išli pravim smjerom, za što nema razloga da ne bude tako. </para><hmn:article id="4b240f4e-def8-11eb-a5f1-32b83090651d" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno da će otpori biti veliki. Mi u Hrvatskoj imamo sreću da je naš energetski sektor tako koncipiran da je posebno naglašen segment ugljena, vrlo malo prisutan. Mislim da će zapravo tranzicija u ovom dijelu energetskog sektora biti nekako najbezbolnija. Mi smo se na to velikim dijelom fokusirali i vjerujem da će to proći jako dobro. Izazov će biti drugi sektori", objasnio je.</para><heading2>Krško je stabilan izvor energije</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osvrnuo se i na dogradnju nuklearne elektrane u Krškom. "Izgradnja nuklearne elektrane, ako ne bude problema, trajat će sljedećih desetak godina. U tom kontekstu i naši razgovori sa slovenskom stranom išli su na razini informiranja da se u taj proces ide. Hrvatska o tome još nije službeno obaviještena. Jedino što je u ovom trenu komunicirano prema RH je produljenje roka upotrebe nuklearne elektrane do 2040.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gradnja novog bloka zahtijeva čitav niz predradnji na razini Republike Slovenije, a onda i jasno definiranje financiranja takvog projekta. Vi znate da mi oko 10 posto svojih potreba za električnom energijom namirujemo iz Krškog. Riječ je o stabilnom izboru električne energije. To je definitivno značajan element dobave električne energije u Hrvatskoj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska na izgradnju novog bloka neće gledati benevolentno. Hoće li tu doći do mogućnosti sufinanciranja, to ćemo vidjeti kada se stvari po tom pitanju finaliziraju. Sigurni i stabilni izvori električne energije su u hrvatskom interesu. To će biti srednji do dugi rok. Riječ je o troškovima koji će biti mjereni u milijardama eura", zaključio je ministar Ćorić.</para>

Ćorić o nadogradnji Nuklearne elektrane Krško: 'Stabilan je izvor električne energije, što je u interesu Hrvatske' Ministar gospodarstva i održivog razvoja pojasnio je posljedice donošenja EU paketa zakona o klimi za Hrvatsku Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Ćorić održao je konferenciju za medije nakon neformalnog sastanka europskih ministara za okoliš u Sloveniji. Tema sastanka bila je novi zakonodavni paket o klimi."Naši dojmovi su da ovaj paket nosi veliku ambiciju i velik iskorak europske ekonomije i njezine transformacije. Međutim, takav iskorak ni na europskoj ni na hrvatskoj razini nema alternativu. On se može ignorirati, ali to u pravilu dovodi do toga da se udari glavom u zid. Vrijeme je i to je konačna poruka s kojom se mi slažemo", poručio je Ćorić na početku konferencije.Udar na siromašneNo, klimatske promjene sa sobom nose i rizik od klimatskog siromaštva. Europska unija je najavila kako planira poskupljenje plina za 25 posto, a Ćorić je pojasnio kako bi najsiromašniji trebali podnijeti to poskupljenje. "Ideja proširenja sustava trgovanja pretpostavlja i kreiranja nove financijske omotnice koja će upravo imati za cilj adresirati nejednakosti, eventualno socijalnu frakturu, koja dolazi s obzirom na to da će određene skupine stanovništva biti pogođenije novim odredbama. Činjenica da bi moglo doći do povećanja cijene plina, ali i nafte, ako se i ona koristi za grijanje.Plin je ovdje dominantna kategorija. Treba imati na umu da do tada imamo pet godina i da je ovo prijedlog EK. Treba imati na umu i da će neke zemlje biti znatno pogođenije. Povećanje cijene od 25 posto, na što se u medijima najviše referiralo, je nešto što će nositi najveća sredstva i upravo će i pozicija Hrvatske biti da to nametanje dodatno razmotri i kakve bi to imalo posljedice", izjavio je ministar i potom objasnio koliki je to izazov za Hrvatsku?Izazov za Hrvatsku"Izazov je zasigurno velik jer svaka tranzicija u pravilu nosi upitnike i otpore, pogotovo ako niste dovoljno educirani. To je nešto s čime se stalno suočavamo. To je svugdje tako. Može nas veseliti činjenica da ta tranzicija nosi ogromnu šansu. Upravo zbog toga mislim da je tranzicija velika šansa za Hrvatsku, naravno ako budemo išli pravim smjerom, za što nema razloga da ne bude tako. Naravno da će otpori biti veliki. Mi u Hrvatskoj imamo sreću da je naš energetski sektor tako koncipiran da je posebno naglašen segment ugljena, vrlo malo prisutan. Mislim da će zapravo tranzicija u ovom dijelu energetskog sektora biti nekako najbezbolnija. Mi smo se na to velikim dijelom fokusirali i vjerujem da će to proći jako dobro. Izazov će biti drugi sektori", objasnio je.Krško je stabilan izvor energijeOsvrnuo se i na dogradnju nuklearne elektrane u Krškom. "Izgradnja nuklearne elektrane, ako ne bude problema, trajat će sljedećih desetak godina. U tom kontekstu i naši razgovori sa slovenskom stranom išli su na razini informiranja da se u taj proces ide. Hrvatska o tome još nije službeno obaviještena. Jedino što je u ovom trenu komunicirano prema RH je produljenje roka upotrebe nuklearne elektrane do 2040.Gradnja novog bloka zahtijeva čitav niz predradnji na razini Republike Slovenije, a onda i jasno definiranje financiranja takvog projekta. Vi znate da mi oko 10 posto svojih potreba za električnom energijom namirujemo iz Krškog. Riječ je o stabilnom izboru električne energije. To je definitivno značajan element dobave električne energije u Hrvatskoj. Hrvatska na izgradnju novog bloka neće gledati benevolentno. Hoće li tu doći do mogućnosti sufinanciranja, to ćemo vidjeti kada se stvari po tom pitanju finaliziraju. Sigurni i stabilni izvori električne energije su u hrvatskom interesu. To će biti srednji do dugi rok. Riječ je o troškovima koji će biti mjereni u milijardama eura", zaključio je ministar Ćorić. HOĆEMO LI JE SUFINANCIRATI? 

HOĆEMO LI JE SUFINANCIRATI?

Ćorić o nadogradnji Nuklearne elektrane Krško: 'Stabilan je izvor električne energije, što je u interesu Hrvatske'

Postroll

Preroll

Energetski stručnjak o paketu Vladinih mjera: 'Dok ide - ide, a očito će ići do izbora. Građani bi trebali početi planirati ono što će biti poslije'

Cijena energije, Andrej Plenković

Hrvatska

Članak

Miroslav Filipović

Hrvatska odnedavno ima Strategiju za vodik, evo što će to značiti za građane

#energetska tranzicija

Mjere Vlade neće trajati zauvijek, što nakon toga? Energetski stručnjak upozorio Hrvate da se pripreme i dao praktične savjete

Mjere Vlade neće trajati zauvijek, što nakon toga? Energetski stručnjak upozorio Hrvate da se pripreme i dao praktične savjete

Ne baš, ali stručnjak nam se kune da je vodik energent budućnosti, Hrvatska ima novu strategiju, a evo što to znači za građane

Ne baš, ali stručnjak nam se kune da je vodik energent budućnosti, Hrvatska ima novu strategiju, a evo što to znači za građane

Ćorić o nadogradnji Nuklearne elektrane Krško: 'Stabilan je izvor električne energije, što je u interesu Hrvatske'

Ćorić o nadogradnji Nuklearne elektrane Krško: 'Stabilan je izvor električne energije, što je u interesu Hrvatske'