Dr. sc. Oliver Vugrek, voditelj Laboratorija za naprednu genomiku pri Institutu Ruđer Bošković, odgovorio je na pitanje Slobodne Dalmacije postoje li konkretnije procjene o tome koliko u Europi ima stvarno zaraženih koronavirusom te je pritom rekao kako Europom kruži novi soj virusa koji je postao dominantan.
"Postoji studija iz Španjolske objavljena u srpnju. Nalazi tog nacionalnog ispitivanja seroprevalencije za SARS-CoV-2 pokazuju da je prevalencija IgG antitijela protiv koronavirusa u Španjolskoj oko pet posto. Dakle, pet posto zaraženih. Trenutačno je stanje oko 460 tisuća detektiranih na populaciju od oko 46 milijuna. To znači da je pet posto oko 2,3 milijuna, što je oko pet puta više nego detektiranih slučajeva".
Vugrek tvrdi da bi brojke za Hrvatsku prema toj studiji trebalo množiti s pet puta i da bi to moglo biti točno stanje sa zaraženima, iako nije siguran kako je kod nas turizam djelovao na širenje zaraze. "Ne znamo kakvo je aktualno stanje u Hrvatskoj, ni koji je SARS-Cov-2 soj trenutačno dominantan. Nismo imali sredstava za daljnja istraživanja. Soj koji je bio dominantan u Europi u ožujku i travnju je isti soj koji je bio i kod nas dominantan u to vrijeme", kaže Vugrek.
Trebaju 40.000 kuna
Dodao je da proljetni soj više nije dominantan u Europi. "Novi soj koji se brže širi, postao je dominantan među okvirno 37.000 analiziranih genoma virusa (znanstveni rad o tome je objavljen u vrlo kvalitetnom časopisu Eurosurveillance). Ne znamo je li taj novi soj prisutan i u RH i je li postao prevladavajući i kod nas". Na pitanje što misli o ruskom cjepivu, kaže: "Ja ga ne bih koristio."
Navedeno je i da će povezivanje genetike virusa s epidemiološkim podacima omogućiti jasno određivanje izvora zaraze te praćenje širenja zaraze diljem Hrvatske. Međutim, upitan znaju li se ljetni putevi ulaska virusa u Hrvatsku, Vugrek kaže za Slobodnu Dalmaciju da nema podatke za to. "Za to treba virus i dalje sekvencionirati, za što nemamo sredstva."
Kaže kako bi trebalo oko 40 tisuća kuna za 50 uzoraka. "Uzeli bismo uzorke virusa, recimo, iz Splita, Zagreba, Osijeka, Dubrovnika, Rijeke i znali bismo trenutačno stanje, tj. koji je dominantan soj na području Hrvatske. Ako želimo još bolje statističke podatke, mogli bismo sekvencionirati 100-200 uzoraka itd.", objasnio je.
Taj podatak, ističe stručnjak, nužan je jer ako ćemo uvoziti cjepivo, onda se mora znati koji je soj prevladavajući na našem području, te kontinuirano obavljati takva istraživanja, jer virus mutira i moramo ga znanstveno pratiti.
"Možda je u Hrvatskoj i neki endemski soj, tko zna... To nije nikakav veliki novac, možda radi netko na tome u RH, uglavnom, po mojim saznanjima, nema aktualnih podataka", objašnjava.
Prvo proljetno sekvencioniranje oni su proveli vlastitim sredstvima, ali, tada prevladavajući soj je tijekom ljetnih mjeseci zamijenio jedan drugi. Vjerojatno je to slučaj i s Hrvatskom, ali to sa sigurnošću ne znamo.
Moguće je da cjepivo ne bude efikasno ako imamo neki drugi soj u Hrvatskoj
"Imali smo veliku fluktuaciju stanovništva, turista. Tim prije bi bilo dobro što prije utvrditi koji soj kruži. Ta istraživanja, koja nisu skupa, treba obavljati stalno i 'updejtati' podatke o virusu kako bismo znali u svakom trenutku koji je soj aktualan", objašnjava.
No, problem je što novca - nema.
"Javljali smo se i na natječaje Hrvatske naklade za znanost, ali nismo prošli. To je dovoljan znak koliko se cijeni to što radimo, iako je u svijetu analiziranje i sekvencioniranje virusa – prioritet. Primjerice, više sekvenci virusa od nas ima Bosna i Hercegovina", ističe.
Na pitanje je li moguće da, primjerice, cjepivo koje se razvija u SAD-u neće odgovarati tipu koronavirusa koji imamo u Hrvatskoj, BiH i Srbiji ističe kako to ovisi o soju koji je dominantan kod nas, i o tipu cjepiva, odnosno na koji soj virusa je razvijen.
"Moguće je da cjepivo ne bude efikasno ako imamo neki drugi soj u Hrvatskoj", naglašava.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
