"Osjećamo se dužnima reagirati na ležernost kojom je Saborski odbor za znanost i obrazovanje ugrozio napore najboljih i najvrjednijih hrvatskih stručnjaka za obrazovanje", stoji u tekstu peticije koji potpisuju Ivana Ćosić i Ivana Seko, kao članice hrvatske akademske zajednice.
Podsjetile su da se na prošlim izborima nijedna stranka u svom političkom programu nije značajnije doticala kurikularne reforme, a u Hrvatskom saboru i njegovim odborima, uključujući i Odbor za znanost i obrazovanje, "danas sjede ljudi koji do prije šest mjeseci nisu imali nikakavo mišljenje o kurikulumu".
"Apsurdno je da danas, taj isti Odbor govori onima koji su svoje živote posvetili razumijevanju obrazovnih procesa, koji su zaustavili svoje uspješne akademske i nastavne karijere kako bi razvili kurikularni dokument, da nisu dovoljno stručni za donošenje odluka vezanih uz obrazovanje", ističu.
Sabotaža pred sam kraj
Peticija postavlja pitanje kako bi dodatni stručnjaci mogli biti stručniji od ekspertne skupine, koja je ciljano, a putem otvorenih i transparentnih javnih poziva, okupila i odabrala najbolje hrvatske obrazovne znanstvenike i praktičare ne bi li do kraja osmislila i provela reformu.
"Zašto predloženih deset dodatnih stručnjaka nije samo započelo reformu kurikuluma? Kako to da su njihove kompetencije potrebne tek sad, pred samu implementaciju reforme? Zašto nisu bili važni kad je 'gorilo' i kad je trebalo pokazati znanje, volju i entuzijazam i s tim znanjem i entuzijazmom osmisliti i napisati reformu od ‘nule’?", pitaju se.
Smatraju spornim i što su najveći pritisci na ekspertnu skupinu došli tek nakon što je većina posla bila obavljena i ona je postala odjednom nedovoljno stručna tek kada je prijedlog kurikuluma trebao postati stvarnost.
Uz znak potpore voditelju stručne skupine Borisu Jokiću i njegovom timu na Facebooku je i osnovana stranica "Podrška Jokiću i kurikularnoj reformi", koju je dosad 'lajkalo' više od pet tisuća ljudi, a kao i kod peticije, taj broj iz sata u sat raste.
Na ulice već za tjedan tana
Prosvjed Inicijative "Hrvatska može bolje" 1. lipnja na Trgu bana Jelačića
Potporu Cjelovitoj kurikularnoj reformi dala je i Udruga Roda - Roditelji u akciji, koja na svom Facebook profilu poziva građane da im se pridruže na prosvjedu 1. lipnja na zagrebačkom Trgu bana Jelačića.
"Osigurajmo djeci odrastanje u modernom, kvalitetno osmišljenom obrazovnom sustavu koji će im dati konkurentna znanja i vještine za život u 21. stoljeću.. Podržimo cjelovitu kurikularnu reformu koju vodi Boris Jokić i tim stručnjakinja i stručnjaka, temeljenu na znanstvenim činjenicama", poručuje Roda na svom Facebook profilu.
Pozivaju građane i da pošalju mail ministru znanosti i obrazovanja Predrag Šustaru, Vladi i saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu s porukom kako žele da im djeca "odrastaju i obrazuju se u modernom i konkuretnom sustavu obrazovanja", te da podupiru Cjelovitu kurikularnu reformu.
Inicijativu "Hrvatska može bolje" čine Good inicijativa te, među ostalima, sve udruge članice Good koordinacije (Roda, Forum za slobodu odgoja, Centar za mirovne studije, GONG, Hrvatsko debatno društvo, Udruga roditelja Korak po korak).
I Kulturnjaci2016 podupiru Jokića i njegov tim
Potporu Cjelovitoj kurikularnoj reformi i timu stručnjaka "koji su jasno poručili da struka treba biti ispred politike" dala je i inicijativa Kulturnjaci2016.
Istaknuli su kako je "nedopustivo da projekt od nacionalnog značaja opstruiraju marginalne političke skupine koje polarizacijom društva, razaranjem institucionalnih procesa, uništavanjem sustava javnog školstva, zdravstva i kulture pokušavaju ojačati vlastitu političku poziciju".
'Udar na budućnost ove zemlje'
"Među predstavnicima takvih marginalnih radikalnih opcija jasno se mogu imenovati Zlatko Hasanbegović, Ladislav Ilčić i Željka Markić", dodali su.
Kulturnjaci smatraju kako je "udar na ekspertnu radnu skupinu Cjelovite kurikularne reforme ujedno i udar na budućnost ove zemlje", jer ako se, kao što izjavljuje Jokić, "dominantne političke stranke koje vode ovu zemlju ne dogovore oko toga da je jednoznačno potrebna promjena hrvatskog obrazovanja, onda dugoročno nemamo šanse kao društvo za promjenu".
Ocijenili su kako "nitko nema pravo političkim i ideološkim pritiscima zaustavljati taj sveobuhvatni proces", s obzirom da je reforma stvarana "u otvorenoj, stručnoj i demokratskoj atmosferi, u javnim raspravama je sudjelovalo više od 60 tisuća nastavnika i profesora".
Zatražili su i ostavku ministra Šustara te Vlade koja, ustvrdili su, "ne samo u polju obrazovanja već i u zdravstvu, kulturi i umjetnosti, slobodi medija, ženskim pravima i sveukupnim pitanjima prava na slobodu mišljenja i odabira, pokazuje duboku nekompetentnost i proizvodi ozbiljnu štetu".
Sve o propasti reforme školstva priočitajte OVDJE.
