HGK je u nedjelju priopćio kako, prema nedavno objavljenim podacima, turizmu nedostaje oko 2700 radnika unatoč tome što su 171.044 osobe nezaposlene, te ocjenjuje da je to još jedno upozorenje za žurno pronalaženje rješenja gorućeg problema nedostatka radne snage.
„Za rješenje tog problema HGK je predložio uvođenje fleksibilnijeg modela određivanja kvota za zapošljavanje stranaca koji bi omogućio poslodavcima odobravanje zapošljavanja stranaca „po potrebi“, tj. odobravanje zapošljavanja stranog radnika u situaciji kada se dokaže da na hrvatskom tržištu nema raspoložive radne snage (tzv. Slovenski model)“, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović i pojasnio da je turizam naša najvažnija gospodarska grana koja čini gotovo petinu ukupnog hrvatskog BDP-a i u kojoj je zaposleno 6 – 7 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj.
Podsjeća se da Hrvatska posljednjih godina bilježi porast turističkih noćenja i prihoda od turizma. Smatra se da je na povoljnija kretanja noćenja i turističkog prihoda djelomično utjecao rezultat povoljnije gospodarske situacije u EU, koja je najznačajnije emitivno tržište za Hrvatsku. Naime, od ukupnih noćenja stranih turista, turisti s tržišta EU ostvaruju gotovo 90 posto noćenja.
REALNA SLIKA HRVATSKOG TURIZMA: Koje su moguće posljedice sve veće navale turista?
Liberalizirati sustav za zapošljavanje stranaca
Kratkoročni su prijedlozi i mjere za koje se HGK zalaže, uz bilateralne sporazume za rad u sezoni sa susjednim zemljama radi omogućavanja rada stranaca u sezoni, zakonsko omogućavanje rada maloljetnika i nakon 20 sati te rad umirovljenika bez gubitka prava na mirovinu, stoji u priopćenju HGK.
HGK podsjeća kako je zajedno s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) i Udrugom poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) već upozoravao da samo povećanje kvota neće biti rješenje problema radne snage u turizmu jer se prema aktualnoj Odluci za djelatnost turizma i ugostiteljstva ne mogu zapošljavati stranci na radnim mjestima konobar, kuhar i spremačica, koja su najdeficitarnija.
"Potrebe u praksi turističkog sektora višestruko nadmašuju dosadašnje mogućnosti zapošljavanja stranih radnika. Za daljnji je razvoj turizma i hrvatskoga gospodarstva potrebno", smatra HGK, "liberalizirati sustav za zapošljavanje stranaca koji će biti prilagođen potrebama tržišta umjesto dosadašnjeg sustava u kojem se jednom godišnje procjenjuju potrebe za stranom radnom snagom".
HGK ocjenjuje da se taj model pokazao promašenim. "Nedostatak radne snage vidljiv je i u drugim sektorima, što se također negativno odražava na sektor turizma. Najviše se to vidi na primjeru graditeljstva."
„Dolazimo do toga da postoje projekti, postoji osiguran novac za financiranje, ali je problem s pronalaskom adekvatnih izvođača“, upozorava predsjednik HGK Burilović, ističući da će nedostatak radnika posebno pogoditi i građevinske tvrtke, a neposredno i turistički sektor, koji će ujesen pred kraj sezone započeti investicijski ciklus za iduću sezonu.
U građevinskom sektoru nedostaje 2000 radnika
Prema procjenama, u građevinskom sektoru nedostaje više od 2000 radnika raznih profila, najviše zidara, tesara, armirača, montera suhe gradnje, keramičara i fasadera. Planiramo značajne infrastrukturne projekte, od kojih ćemo dobar dio financirati sredstvima iz EU fondova, ali upitno je, kaže HGK, u kojem će postotku naše tvrtke sudjelovati u tim projektima s obzirom na to da su zbog nedostatnog broja radnika sve manje konkurentni.
KRONIČNO NAM FALI RADNIKA U GRADITELJSTVU: Hrvatska će uvesti 2000 djelatnika
Uz nedostatak radnika, HGK upozorava da je nužno pojednostaviti proces zapošljavanja (za zapošljavanje stranaca potrebno je 30-ak dana) kako bi se pojednostavila komplicirana administrativna procedura i kako bi tvrtke pravodobno zaposlile potrebne radnike.
"Dugoročno, rješavanje problema radne snage vidimo u uvođenju dualnog modela obrazovanja po uzoru na Austriju i Njemačku. Takvo će obrazovanje, u kojem će se nastava 60 do 70 posto održavati u tvrtkama, a 30 do 40 posto u školama, uključiti mlade na tržište rada još za vrijeme strukovnog školovanja. Prednost učenicima bit će kvalitetno školovanje, bolje mogućnosti na tržištu rada, nastavak rada u poduzećima, ali i financijska neovisnost", stoji na kraju priopćenja HGK.
