BEOGRAD - Srbija i Hrvatska su, slijedeći propise Međunarodnog odbora Crvenog križa i Ujedinjenih naroda (UN), usuglasile popis od ukupno 1606 nestalih osoba tijekom rata na području Hrvatske od 1991. do 1995., priopćeno je u srijedu u Beogradu.
Državna povjerenstva za nestale osobe Srbije i Hrvatske su, bez obzira na nacionalnost, usuglasila popis na kojem je 1606 nestalih, priopćeno je poslije dvodnevnog sastanka u Beogradu.
Predsjednici povjerenstava Srbije Veljko Odalović i Hrvatske Ivan Grujić istaknuli su da je riječ o ljudima koji su živjeli na području Hrvatske.
"Neki od njih bili su državljani Hrvatske, a neki su prijavljeni kao nestali tek kada su se njihove obitelji doselile kao izbjeglice u Srbiju, zbog čega je bilo teško usaglasiti popise nestalih", objasnio je predsjednik srbijanskog povjerenstva Veljko Odalović.
Srbija i Hrvatska će, kako je rečeno, intenzivirati suradnju u rješavanju problema nestalih u ratu na prostoru bivše Jugoslavije, a neophodno je ubrzati i proces ekshumacija i identificiranja posmrtnih ostataka žrtava na teritoriju obje države.
Neki od njih bili su državljani Hrvatske, a neki su prijavljeni
kao nestali tek kada su se njihove obitelji doselile kao
izbjeglice u Srbiju, zbog čega je bilo teško usaglasiti popise
nestalih
Veljko Odalović
Po Odalovićevoj ocjeni, kad je riječ o zločinima na području bivše Jugoslavije - bez obzira na to da li se govori o Hrvatskoj, BiH ili Kosovu - najviše informacija o nestalima imaju oni koji su i najodgovorniji za zločine.
Procjena je da se u regiji više od 11.000 osoba vode kao nestale.
Predsjednik hrvatskoga državnog povjerenstva za zarobljene i nestale Ivan Grujić rekao je da je u Hrvatskoj identificirano 85 posto posmrtnih ostataka, te da popis nije napravljen po nacionalnoj osnovi, nego po vremenu događanja, pa je za razdoblje 1991.-1992. godine identificirano 938 nestalih u Hrvatskoj, a tijekom 1995. godine još 668 nestalih osoba.
Po Grujićevim riječima, od oko 5000 ekshumiranih posmrtnih ostataka, 800 nije identificirano jer nema poklapanja DNK zapisa s uzorcima iz baze podataka u Hrvatskoj.
Hrvatska, kaže Grujić, traži od Srbije "da prikupi što više informacija o potencijalnim izmještenim masovnim grobnicama u Slavoniji", a sporna točka je i vraćanje dokumentacije iz bolnice u Vukovaru.
I Odalović i Grujić usuglašeni su popis ocijenili "živim" jer se svako malo mogu pojaviti dodatne informacije kojima bi se dopunio.
Državna povjerenstva Srbije i Hrvatske za nestale dogovorila su ponovni sastanak za šest mjeseci, uz ocjenu da će u međuvremenu "radna tijela razmjenjivati informacije".
