Kada bi se u nekoliko riječi opisivao život u Hrvatskoj, jedna od njih bila bi "skupo". Troškovi života u državi uslijed korona-krize još su više porasli što čini opterećenje za budžet prosječnog Hrvata. Nastupili su otkazi, a cijene su doživjele skok gotovo na svim poljima.
Hrvatica čija se adresa nalazi u jednom od najskupljih gradova na svijetu također smatra da su cijene u Lijepoj našoj visoke za hrvatske prilike. Zrinka (44) živi 11 godina u Tel Avivu, izraelskom gradu na obali Sredozemnog mora. Tel Aviv je i prethodnih godina slovio kao iznimno skup grad, a u 2020. Tel Aviv se našao na sedmom mjestu ljestvice "top 10 najskupljih". Zrinka nam je otkrila kako ljudi žive uz cijene koje neprestano rastu.
Naša sugovornica živi u jednom od najskupljih gradova na svijetu
Naša sugovornica bavi se marketinškim menadžmentom i u Izraelu živi s mužem i dvoje djece. No, nije samo život skup u Tel Avivu, Hrvatica otkriva da je u Izraelu općenito cijena života paprena. Zrinka kaže da se najveća razlika u cijeni vidi kada su u pitanju automobili. Objašnjava da se većina stvari u Izrael mora uvoziti i da je uvezeno barem dvostruko skuplje nego drugdje.
"Ovdje su automobili tri puta skuplji nego u Europi, dakle isti modeli s istom opremom koštaju više", objašnjava Zrinka.
'Zabrinjavajuća količina ljudi ovdje živi u užasnoj bijedi'
Po pitanju prosječne plaće u Izraelu, Zrinka nam kaže da je u 2020. ona iznosila 11.538 izraelskih šekela bruto, što je iznos od otprilike 23.000 kuna.
Za usporedbu, naša sugovornica navodi da je prosjek plaće u sektoru visoke tehnologije 24.974 šekela bruto te da je neto iznos otprilike za pola manji. "Suprug i ja smo privilegirani jer oboje radimo u 'high tech' industriji, ali je zabrinjavajući broj ljudi koji žive u užasnoj bijedi", iskreno će 44-godišnjakinja.
Hrvatica nam je poslala fotku s plaže u Tel Avivu
U prosjeku, Zrinkina četveročlana obitelj mjesečno na hranu izdvaja otprilike 5000 šekela, što je iznos od gotovo 10.000 kuna. Prema stranici Numbeo, procijenjeni mjesečni troškovi četveročlane obitelji bez stanarine iznose 26.549 kuna (13.370 šekela), dok troškovi za jednu osobu bez plaćanja najma stana iznose gotovo 7513 kuna (3885 šekela).
'Najamnina je ogromna, a moraš biti sretan ako u stanu imaš kuhinjske elemente'
Ovaj izraelski grad, poznat po razvijenoj tehnološkoj industriji, skuplji je 179,95 posto od hrvatske metropole i to bez troškova života. Primjerice, najam stana u Tel Avivu je u prosjeku 175,78 posto veći nego u Zagrebu, uspoređuje Numbeo. Zrinka i njezina obitelj žive u podstanarstvu, kao i većina Izraelaca.
"Stan u kojem živimo je unajmljen jer su cijene nekretnina takve da si velik dio stanovništva ne može priuštiti dizanje kredita. Nas je četvero i potreban nam je stan s minimalno četiri sobe. Iako klinci dijele sobu, potrebna nam je dodatna soba za goste, kada primjerice moji dođu u posjet. No, ta soba je zadnjih godinu dana pretvorena u radnu jer smo muž i ja većinu godine proveli radeći od kuće. Prosječna cijena mjesečnog najma četverosobnog stana u Tel Avivu iznosi 8643 šekela. Kvart u kojem mi živimo zove se Old North te za navedenu cijenu i četiri sobe može se dobiti neuređeni i stari stan. Cijene neprestano idu gore i pandemija ih uopće nije spriječila. Trenutačno se u našem kvartu četverosobni stan pristojnog standarda ne može naći ispod 12.000 šekela, što je iznos od otprilike 24.000 kuna", kaže Zrinka i dodaje da su cijene najma u novogradnji porasle na 25.000 šekela, odnosno na iznos od približno 50.000 kuna.
Šetnja gradom
Stanovi se u Tel Avivu uglavnom iznajmljuju nenamješteni, govori Zrinka i kaže da oni koji imaju sreće će u stanu imati kuhinjske elemente, eventualno hladnjak, štednjak i ugradbeni ormar. "Ništa te drugo neće dočekati u stanu", otkriva naša sugovornica.
Po pitanju cijena nekretnina u Izraelu, na internetu se može pročitati da je u posljednjem tromjesečju 2020. prosječna cijena kuće u toj državi dosegnula cifru od 1574 milijuna šekela, piše Globes.
U državne vrtiće djeca idu tek s tri godine, a do tada roditelji plaćaju ogromne svote
Oba Zrinkina sina sada su školarci, a kako nam je ispričala, u nižim razredima osnovne škole svaki učenik u Izraelu dobije paket knjiga i vježbenica. Na roditeljima je da kupe ostatak školskog pribora. Naša sugovornica kaže da roditeljima puno znači što ministarstvo obrazovanja financira knjige kao i činjenica da se knjige u paketu mogu pokupiti u školi. Pitali smo Zrinku da nam objasni kako funkcioniraju vrtići u Izraelu i mogu li si ih roditelji priuštiti.
"Dječji doplatak koji se dobiva od rođenja djeteta iznosi 1000 šekela. Porodiljni dopust u Izraelu je plaćen maksimalno tri mjeseca, uz opciju do tri mjeseca neplaćenog. Naravno, to se odnosi na one koji si ga mogu priuštiti. Ovdje su 'baka-servis' varijante rijetke pa se djecu od šest mjeseci, u nekim slučajevima i tri mjeseca, već stavlja u jaslice. Državni, dakle subvencionirani vrtići postoje tek za djecu od tri godine pa na više. Oni mjesečno koštaju oko 1000 šekela u Tel Avivu. Do tada roditelji se moraju snalaziti privatno, što znači jako skupo. Ja sam imala privilegij biti oba puta doma do šestog mjeseca njihova života. Tek onda su išli na čuvanje jednoj divnoj ženi, 'teti čuvalici', koja je pazila maksimalno četvero klinaca. Dok su moji sinovi bili mali tete čuvalice ili privatni vrtići koštali su otprilike od 3500 do 4000 šekela mjesečno po djetetu, dakle gotovo 8000 kuna. Posljednjih nekoliko godina cijene čuvanja popele su se do astronomskih 6000 šekela", govori Zrinka.
S obzirom na razliku od dvije godine između Zrinkinih sinova, ona i suprug su čak dvije godine samo vrtiće plaćali 8000 šekela, što je cifra od skoro 16.000 kuna. "Ne čudi me što se puno žena odluči ostati barem nekoliko godina kod kuće jer ne mogu plaćati tolike svote na vrtiće", veli naša sugovornica.
'Kada dođem na odmor u Hrvatsku sve mi je jeftino'
Općenito gledano, cijene u Izraelu tijekom korona-krize nisu drastično išle gore, govori nam Zrinka. Međutim, cijene nisu ni padale. Pad cijena nekretnina bila je želja mnogih, no to se nije dogodilo. S obzirom na to da u Hrvatskoj ima obitelj i prijatelje, Zrinka svake godine dolazi u Hrvatsku. Kao osoba koja živi u jednom od najskupljih gradova na svijetu kada dođe na odmor u Lijepu našu sve joj je jeftino.
"Posljednji put sam u Hrvatskoj bila potkraj 2019. godine i moram priznati da mi se cijena hrane čini smiješno niskom u usporedbi s Izraelom. Nisam pala s kruške i svjesna sam da je to za hrvatske pojmove skupo. Budući da je u Izraelu toliko sve skupo, cijene u Hrvatskoj su nam jeftine. Ono što baš i nije jeftino su smještaj i put, što dodatno otežava činjenica da su direktni letovi rijetki i postoje samo u ljetnoj sezoni, i to jednom tjedno. Naravno, usred tjedna...", kaže Zrinka.
Otpušteni u korona-krizi od države dobivaju 'debelu' mjesečnu naknadu
Dolaskom cjepiva protiv koronavirusa, Izrael je postao poznat po masovnom cijepljenju te želji da što prije procijepi stanovništvo. U Izraelu su nastupile stroge mjere te turističke sezone nije bilo. Sada je ova država s više od 9000 milijuna stanovnika jedan od prvaka u cijepljenju.
Cjepivo je Izraelu omogućilo masovno cijepljenje stanovništva
Više od polovice stanovnika primilo je prvu dozu cjepiva, a prema izraelskoj zdravstvenoj bazi podataka, od 31. ožujka više od 5,23 milijuna ljudi primilo je prvu dozu, dok je više od 4,75 milijuna osoba cijepljeno i drugom dozom, piše Global News. Pitali smo Zrinku kako se pandemija reflektirala na život u Izraelu te kako se država brine za otpuštene radnike tijekom krize.
"Pandemija je krenula prije početka turističke sezone u Izraelu pa se slobodno može reći da je nije ni bilo. Turizam je ovdje tek četvrti sektor privrede po redu, ispred njega je sektor tehnologije, industrijske proizvodnje, agrikulture i dijamanata. Zato nije cijela država kolabirala premda su turistički sektor, kao i ugostitelji te trgovci pogođeni krizom. Puno njih nije preživjelo, većina ih je bila zatvorena do ožujka 2021. i mogli su otvoriti prije tek nekoliko tjedana.
Dogodilo se i nešto dobro, a to je veliki 'boost' tehnološke industrije. Dogodio se do te mjere da je taj sektor omogućio državi da svima koji su dobili otkaz zbog pandemije i na burzi su, pruži mjesečnu naknadu u iznosu od 70 posto prosječne plaće tog otpuštenog radnika", kaže Zrinka.
Što se tiče sezone 2021., naša sugovornica kaže da pravih očekivanja još nema, osim od domaćeg turizma. Ulaz u zemlju omogućen je još uvijek samo Izraelcima, a svi otvoreni hoteli zahtijevaju potvrdu o cijepljenju kao uvjet za rezervaciju, saznajemo od Zrinke.
Pročitajte i ostale tekstove iz serijala Naši vani u kojima Hrvati koji su otišli iz Hrvatske govore o cijenama najma, hrane i života u inozemstvu:
