Hrvatski radnici odlaze u različite države obavljati poslove pa dok su Njemačka i Irska i dalje aktualne našim radnicima, jedna država još nije dovoljno otvorila vrata. Riječ je o Austriji, državi koja se nalazi nadomak Hrvatske. Dobre vijesti vežu se uz početak srpnja 2020. godine kada će se hrvatski radnici lakše zaposliti u Austriji jer će se tada to tržište rada liberalizirati i zapošljavanje u austrijskim tvrtkama bit će jednostavnije, javlja Novac.hr. Danas tvrtke još uvijek moraju rješavati silnu papirologiju, a radne dozvole su sasvim druga priča za koju je također bilo potrebno more papirologije.
Maria Škof iz odvjetničkog ureda Grlic Vouk Škof sa sjedištem u Klagenfurtu, rekla je u Hrvatskoj gospodarskoj komori u pulskoj Županijskoj komori da će liberalizacija tržišta Austrije pomoći i radnicima i poduzetnicima koji u toj državi žele poslati svoje radnike na odrađivanje poslova na određenim projektima koje su njihove tvrtke dogovorile s onima u Austriji.
"To će značiti da više neće biti potrebno ispunjavati sve formulare koji se danas ispunjavaju. I neće biti potrebne radne dozvole. Uvelike će se smanjiti čitava procedura oko izdavanja svih dozvola za upućivanje radnika u Austriju. Danas praktički radnu dozvolu nije moguće dobiti ", kazala je", kaže odvjetnica Škof. No, valja znati su iznimka ugostiteljski radnici i turistički djelatnici koji dobivaju radne dozvole za sezonski rad.
Očekuje se navala hrvatskih radnika u Austriju
Za Novac.hr odvjetnica Maria Škof ispričala je da danas nije problem dobiti radnu dozvolu u sektoru turizma u Austriji, no da je primjerice problem dobiti radnu dozvolu za građevinu jer za to postoje kvote koje su ispunjene. No, kazala je, od 1. srpnja će se hrvatski državljani moći zaposliti bez radne dozvole u Austriji, znači isto kako se zapošljavaju u Hrvatskoj. Ono što je važno jest naći poslodavca. Kako kaže odvjetnica, Austrija to očekuje, ali će hrvatski radnici imati priliku raditi i za hrvatske tvrtke u Austriji bez traženja austrijskog poslodavca. To pak znači da neće morati seliti s cijelom obitelji nego će u Austriji moći privremeno raditi.
Kada domaći radnici u Austriji rade za hrvatsku tvrtku, taj poslodavac im je dužan isplaćivati plaću u skladu s austrijskim kolektivnim ugovorom za tu branšu. Isto tako, držeći se austrijskih propisa, radnik mora imati radnička prava, slobodne dane te pravo na 13. i 14. plaću. Ako se hrvatski poslodavci u Austriji ne pridržavaju strogih propisa te države, austrijske inspekcije će ih opaliti po džepu. Austrijske inspekcije su među najrigoroznijima u Euripi i odmah kažnjavaju te se njihove kazne akumuliraju po prekršaju. Što to znači? To znači da se za jedan prekršaj kazna množi s brojem radnika koji rade u Austriji i brojem austrijskih partnera s kojima hrvatska tvrtka radi. Odvjetnica kaže da su te cifre jako visoke i apelira na sve hrvatske tvrtke koje se odluče raditi u Austriji da budu svjesne te činjenice jer će inače bankrotirati.
Kako to izgleda u praksi? Jedan od primjera je tvrtka Brodmont koja je 2015. radila na sanaciji dijela tvornice za proizvodnju papira u Poelsu. Tvrtka je tamo imala 217 radnika, no austrijska financijska policija zamijetila je nepravilnosti što je završilo kaznom u iznosu od 3,2 milijuna eura za Zorana Maksimovića, direktora hrvatske tvrtke. Ako tvrtke ne žele platiti, Austrija i za to ima rješenje - predviđa se kazna zatvora od četiri i više godina. No, Maksimoviću se sreća nasmiješila jer se odlučio ponuniti protiv tako velikih kazni i dobio je spor na europskoj sudskoj instanci. To njegov slučaj čini presedanom i služit će u daljnjoj sudskoj praksi, piše Novac.hr.
