Hrvatska radio televizija odlučila je tužiti svoje novinare, Sanju Mikleušević Pavić i Hrvoja Zovka.
Kako je na Twitteru objavila HRT-ova novinarka Maja Sever, HRT tuži Mikleušević Pavić zbog priopćenja u kojem se kao predsjednica ogranka HND-a na HTV-u pobunila protiv "manipulacija i neodgovornog ponašanja privilegirane manjine".
Od Mikleušević Pavić traže 50.000 kuna, dok od Zovka, koji je predsjednik HND-a, traže 250.000 kuna zbog povrede ugleda i časti, tvitala je Sever. U HND-u je za 11 sati najavljena presica o slučaju.
Priopćenje o preprodaji karata
Mikleušević Pavić u spornom priopćenju piše kako je nedopustiva i nemoralna preprodaja karata za Svjetsko nogometno prvenstvo. Naime, tih se dana u velikoj aferi našao udarni sportski novinar HTV-a Drago Ćosić. Njemu se na teret stavljalo da je preprodavao karte za finale Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji koje je dobio kao novinar. Cijela je afera završila tako da je Ćosić dobio otkaz.
Uz to, Mikleušević Pavić u priopćenju piše i kako se HTV-ovim serijalom "Je li moglo drugačije" opravdava grabež korupcija i bezakonje, a projektu je "dodijeljeno više od pola milijuna kuna".
Priopćenje iz rujna zbog kojeg, kako navodi Maja Sever, HTV tuži Mikleušević Pavić prenosimo u cijelosti:
"Ako se pokaže istinitim da su naši djelatnici na bilo koji način sudjelovali u distribuciji ili preprodaji karata namijenjenih HRT-u, a ne odabranim pojedincima, te ako se takva praksa godinama ponavljala, smatramo to nedopustivim i nemoralnim ne samo za njih osobno, već i za ugled novinarske struke. Ako je točno da je naša ustanova tjednima, gotovo mjesecima prikrivala činjenice vezane uz aferu 'karte', kako pred nama, tako i pred građanima, te da su konkretne mjere, čini se, poduzete tek nakon što se afera pojavila u drugim medijima, netko za to mora snositi odgovornost.
Ni na koji način ne sudjelujemo u odluci da se serijalima poput 'Je li moglo drugačije', koji opravdavaju grabež, korupciju i bezakonje, dodijeli više od pola milijuna kuna. Neki od nas već godinama kući u kojoj rade nude projekte za dokumentarne filmove čija je cijena upravo simbolična, ali nismo dobili mogućnost da ih proizvedemo, dok se vanjskim suradnicima dubioznih ideja, čije se profesionalne biografije javno propituju, omogućila izdašna zarada. Mi, novinari HRT-a i članovi HND-a, izrazito se protivimo tome da se novac građana, od kojih su mnogi na socijalnom minimumu, ulaže u manipulativne i moralno upitne projekte.
Naglašavamo da u svemu što se događa u kući u principu i sami doznajemo iz medija, da svojim mišljenjem i stavovima nismo u mogućnosti participirati u procesima koji se događaju u našoj ustanovi, te da je naša pozicija u svim procesima odlučivanja, ili uređivanja programa, posve marginalna. Suodgovorni smo utoliko što radimo svoj posao u tvrtki koju se proziva zbog rušenja vlastitog ugleda, koja ne ispunjava svoju ulogu javnog medija, kao ozbiljnog demokratskog i civilizacijskog postignuća. To ne znači da podržavamo takvo stanje. Naprotiv. No javnost to ne može, niti je mogla čuti, jer nam je zabranjeno javno govoriti. Ako to učinimo, izgubit ćemo posao do kojeg nam je stalo. Ne zbog toga što ga ne radimo, već upravo zbog toga što smo u svakodnevnoj borbi da ga pokušamo odraditi u uvjetima i okolnostima koje nas izrazito ograničavaju, a često i cenzuriraju.
Naša je krivnja, dakle, što dosad nismo otišli, što nismo dali otkaz i što još uvijek nismo odustali. Većina nas, koji vam se ovim putem obraćamo, svakodnevno je na terenu. Izvještavamo, javljamo se s mjesta događaja, radimo reportaže. Borimo se da se objavi nešto za što unaprijed znamo da neće biti objavljeno; barem ne u terminu ili formatu koji smatramo prikladnim. Većina nas je u ovom poslu godinama, pa čak i desetljećima. Mi nismo proizvod ničijeg protekcionizma, ili političke volje. Naša se pozicija ne mijenja s promjenom vlasti. Pojave od kojih se ograđujemo jednako su nam nezamislive, nerazumljive i neprihvatljive kao i bilo kojem drugom građaninu koji svakodnevno zarađuje svoju plaću.
Stoga molimo da nas ne krivite kolektivno. Konstelacije na HRT-u proizvod su zakona u kojima su sudjelovale sve dosadašnje vlasti. Svima je odgovarala privilegirana manjina i većina, kojoj su, osim prava na govor, oduzeta i brojna druga prava. Nipošto ne impliciramo da smo žrtve, ali jednako tako ne pristajemo na tezu da smo krivi. I to zbog toga što nismo odustali, što smo ostali i što vjerujemo da je još uvijek moguće da se sve to promijeni. Da umjesto skandala počnemo proizvoditi kvalitetan program. Da prestanemo biti politički plijen, koji s izbornim promjenama mijenja 'vlasnika', ideologiju, pa čak i sliku stvarnosti koju emitira u eter.
Po tko zna koji put odgovorne za rad i transparentno funkcioniranje HRT-a još jednom pozivamo da se očituju o nalazima iz izvješća bivšeg, naprasito smijenjenog NO HRT-a za 2016., čiji su članovi u izvješću upozorili na brojne nepravilnosti i moguće nezakonitosti u radu i poslovanju. Javnost, naime, baš kao i mi, novinari i zaposlenici – ima pravo znati."
