Velike količine oborina dovele su do strašnih poplava diljem zemlje, a mnogi dijelovi i dalje se bore s vodenim valovima koji plave gradove i ceste.
Ivan Güttler, klimatolog, zamjenik glavne ravnateljice DHMZ-a, rekao je u Otvorenom da smo zadnjih dana imali specifično strujanje iz jugozapadnog sektora koji je donio vlažan zrak i velike oborine, ne samo u Hrvatskoj nego i u Sloveniji, BiH i Italiji.
"Iako imamo velika materijalna stradanja, na sreću nema ljudskih žrtava, što nažalost nije slučaj u Italiji", istaknuo je.
'Ovo je očekivano na neki način...'
Na pitanje je li ovakvo vrijeme očekivano, Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, rekla je kako je ovo ekstremni događaj, a da su ekstremni događaji u svojoj srži neočekivani.
"Međutim, ovo je očekivano na neki način, i u skladu sa svima što znanstvenici već gotovo desetljećima najavljuju, a to je da je ekstremno vrijeme prva pojavnost klimatskih promjena", istaknula je.
"Kada govorimo o toplinskim ekstremima, tu je potpis klimatskih promjena vrlo jasan. Svijet se u zadnjih 100 godina zagrijao 1,2 stupnja, dijelovi RH se zagrijavaju otprilike 0,5 stupnjeva svakih deset godina. Kada govorimo o sezonama imamo smanjenje sezonskih količina oborina tijekom ljeta, što potencira sušu i rizik od požara, ali zbog dodatne količine oborina možemo imati period kada na nekim lokacijama možemo očekivati 500 litara i više", rekao je Güttler.
Gotovo 15 posto kopnenog teritorija ranjivo na poplave
Elizabeta Kos, ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja osvrnula se na infrastrukturu.
"Ono što je izgrađeno to je u dobrom stanju, ali problem je onaj dio koji nije izgrađen, a to je dio uz Unu u Hrvatskoj Kostajnici i dio u Karlovcu. To su prioriteti vodnog gospodarstva, što se tiče izgradnje sustava obrane od poplava na tom području", rekla je te dodala da su dodatno stradali i nasipi u Sisačko-moslavačkoj županiji.
"Hrvatska je zbog svog položaja jako ranjiva na poplave. Gotovo 15 posto kopnenog teritorija ranjivo je na poplave. Hrvatske vode godišnje ulažu 100 milijuna eura u održavanje, oko 5 milijuna na sustav obrane od poplave, a preko 40 milijuna eura na gradnju vodnih građevina novih sustava obrane od poplave", rekla je Kos.
Skuplja hrana?
Marija Vučković, ministrica poljoprivrede rekla je kako misli da ova elementarna nepogoda neće imati značajan učinak na proljetnu sjetvu, ali da treba pričekati procjene kada se voda povuče. Rekla je i kako je teško prognozirati hoće li doći do porasta cijena hrane.
"Mi ćemo nastojati sa svim mjerama održati cijeli lanac u ravnoteži", istaknula je.
Güttler se osvrnuo i na projekcije do 2040.
"Sigurno nas čeka nastavak zagrijavanja, za koju godinu ćemo probiti zagrijavanje od 1,5 stupnjeva. Dolazimo u fazu kad se borimo za svaku desetinku stupnja, jer svaka desetinka stupnja zagrijavanja diže vodenu paru za sedam posto u atmosferu. Ako se svijet zagrije do 2100. godine za tri-četiri stupnja, to su ogromni iznosi", rekao je.
Sve informacije oko poplava u Hrvatskoj možete pratiti OVDJE.
