Turistička sezona premašila je sva očekivanja. Prošlu, pandemijsku godinu svi su već zaboravili, pa ovogodišnje pokazatelje interesa domaćih i stranih gostiju za naše destinacije uspoređuju s 2019. Tako je već poznato da je ova sezona na otprilike 70 posto pretprošlogodišnje. To pokazuju i podaci koje je u srijedu iznijela ministrica turizma, Nikolina Brnjac, rekavši kako je od 1. siječnja do 24. kolovoza ostvareno 64 posto dolazaka, 74 posto noćenja i 79 posto potrošnje u usporedbi s istim razdobljem 2019. Vrijedi istaknuti i kako je prošli vikend, s više od milijun gostiju na našoj obali, bio udarni.
"Hrvatska je odradila dobar posao“, za Net.hr tvrdi Saša Poljanec Borić, stručnjakinja za turizam s Instituta Ivo Pilar te dodaje kako je prije nekoliko mjeseci prognozirala da će se "sve iznad 60 posto u odnosu na 2019. smatrati uspjehom.“
Val optimizma da će se tako nastaviti i u posezoni mogao bi prekinuti četvrti val zaraze koronavirusom. Već nekoliko tjedana primjetan je rast broja novooboljelih; u srijedu ih je bilo 677, uz četvero preminulih, dok je ukupan broj slučajeva zaraze 2951. No, za turizam se sprema nešto puno opasnije.
Naime, Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC) će u četvrtak objaviti novu kartu epidemiološke situacije u Europi. Naša je obala već nekoliko tjedana "u narančastom", a u javnosti su se već pojavile spekulacije kako bi ona sad mogla otići "u crveno“. Automatski se povlače katastrofične najave o krahu posezone, uspoređujući ih s masovnim egzodusom turista sredinom prošlog kolovoza.
Poljanec Borić upozorava kako u perspektivi turista epidemiološka slika nije jedini faktor zbog kojeg odlučuju hoće li ili neće doći u Hrvatsku. Komentirala je i poduzete mjere, od cijepljenja turističkih djelatnika, pa i samih turista, covid potvrda, punktova za testiranje, kampanje Safe stay in Croatia.
"Mislim da to nisu jedine dimenzije odluke koju turist sagledava u određenom momentu. Tu je još i dostupnost, cijena, stanje konkurencije… Tu ima jako puno dimenzija, ali svakako da to su bile dobre strategije, koje su pripomogle u ukupnom sinergijskom učinku", rekla je Poljanec Borić.
Nije sve tako crveno
Ministrica Brnjac istaknula je da su rezervacije dobre, a potražnja i dalje povećana. "Naša želja je zadržati status zemlje s najpovoljnijom epidemiološkom situacijom na Mediteranu i zato ćemo kao i dosad kontinuirano stavljati fokus na sigurnost kako bi se turistička i društvena zbivanja u ostatku godine mogla što kvalitetnije odvijati", poručila je.
Da ECDC oboji istočnu jadransku obalu u crveno, Poljanec Borić smatra da bi to moglo "sasvim sigurno skratiti sezonu“. No, neće biti jedini faktor (ne)uspjeha, zbog učinaka sličnih onima pri donošenju odluka o tome kamo putovati.
"Posezona će biti bolja od prošlogodišnje i lošija od 2019. Ljudi su stekli veće povjerenje kako se može upravljati krizom, postoje već neke zalihe znanja. Individualnim gostima je jasno da oni mogu živjeti s koronom u turističkom smislu, ako su dovoljno izolirani. Ne vidim da će biti nekakvih velikih problema, ali nesigurnosti koje se pojavljuju i razni rizici koji rastu, naravno da će ljude brže vratiti doma", poručila je i dodala da bi jedan od tih rizika moglo biti i lošije vrijeme.
Ministrica Brnjac je potkraj srpnja istaknula kako svaki dan prve polovine kolovoza nosi 100 milijuna eura. Sada se ista cifra spominje u kontekstu vrijednosti potencijalno izgubljenih, a već dogovorenih aranžmana u slučaju da Jadran postane "epidemiološki rizičan“. To bi sa sobom donijelo smanjeni interes, ali i mogućnost, primjerice, strožih mjera na granicama, ukidanja zrakoplovnih linija… Može li se u posezoni zaraditi 100 milijuna eura?
"Ta brojka je postignuta tako da se broj dolazaka pomnožio s prosječnom potrošnjom, dakle potrošnja puta broj noćenja. To je neka procjena, koja proizlazi i nekog algoritma kojeg koristi turistički sektor. Vjerojatno su oduzeli koliko se inače zaradi u devetom mjesecu od ukupnog prihoda", pojasnila je stručnjakinja Poljanec Borić.
Konkurencija planirano podbacila?
Iako to ne bi trebalo umanjiti uspjeh Hrvatske, turistička se konkurencija ni ove godine nije proslavila. Osim puno lošije epidemiološke situacije, naročito u Španjolskoj, a jednim dijelom i u Portugalu, Sredozemlje su poharali stravični požari koji su u Grčkoj, Turskoj i Italiji spalili stotine tisuća hektara, ponegdje i u popularnim turističkim destinacijama, te odnijeli desetak života.
Poljanec Borić je istaknula još jednu važnu stvar. Čini se kako su konkurentske turističke zemlje digle ruke od ove sezone i prije nego li je ona počela. No, jasno je da to ne može umanjiti uspjeh Hrvatske. "Proučavala sam komunikacijske i poslovne strategije drugih vodećih destinacija i vidjela sam da velike turističke sile nisu očekivale turistički oporavak u 2021., nego govore o 2022. i 2023., kad se saznanja o koroni i karakteru pandemije stabiliziraju", istaknula je.
Svijetla budućnost
Uz umjereni optimizam nad time kakva će biti ovogodišnja posezona, Poljanec Borić smatra da bi se sve moglo vratiti na staro upravo u sljedeće dvije godine.
"U Hrvatskoj je prodrla svijest o potrebi razvoja kvalitetnijeg turističkog smještaja, koji pridonosi individualnom karakteru boravka. Mislim da će rasti kapaciteti autonomne potražnje, jer tome pridonosi opća digitalizacija svih procedura, kako rezervacijskih, tako i putnih. Mislim da će za Hrvatsku u 2022. u 2023. veliki značaj imati ulazak u Schengenski režim, a dotad će se konsolidirati i jedinstvena europska javnozdravstvena strategija po pitanju pandemija. Očekujem značajniju stabilizaciju i jačanje pozicioniranja Hrvatske na međunarodnom turističkom tržištu kao kvalitetne destinacije, naprosto zbog toga što je javni sektor prepoznao značaj i ulogu turizma u domaćoj ekonomiji te rizike koje nosi fokus na turističku monokulturu“, zaključila je Saša Poljanec Borić.
