Povodom prve neradne nedjelje za trgovce u procesu otvaranja gospodarstva nakon korona krize, oglasile su se Hrvatska udruga poljoprivrednika (HOP) koja predstavlja 4.800 OPG-ova, Nacionalna udruga ugostitelja (NUU) koja predstavlja 1.000 ugostitelja i Udruga Glas poduzetnika (UGP) koja predstavlja preko 10.000 mikro, malih i srednjih poduzetnika.
Opskrbni lanac trgovina maloprodaje i ugostiteljskih objekata u cijeloj Hrvatskoj jako ovisi o proizvodima hrvatskih poljoprivrednika i OPG-ova. Mali poljoprivredni proizvođači su tijekom krize doživjeli velik udar, budući da su restorani kao njihovi veliki kupci bili mahom zatvoreni, kao i tržnice. Neradna nedjelja za njih predstavlja dodatni udarac na prihode.
„Smatramo da nedjelja kao radni dan mora biti regulirana, ali nikako zabranjena. Štetu će imati mnogi OPG-ovi a prema našim procjenama takvih je preko 1.000 koji prodaju svoje proizvode kako na gradskim tržnicama gdje je nedjelja jedan od tri radna dana u tjednu kada tržnice imaju najveću posjećenost. Također nije reguliran niti rad prodaje poljoprivrednih proizvoda na kućnom pragu. Posljedice ćemo sigurno osjetiti i na prodaji poljoprivrednih proizvoda u trgovinama i u voćarnama gdje se prodaju poljoprivredni proizvodi. Također ovim putem dajemo jasnu podršku ugostiteljima u ostvarivanju njihovih prava za normalnim radom jer mnogi OPG-ovci surađuju s restoranima i osjećaju gubitke zbog nemogućnosti rada istih,“ izjavio je Tihomir Jaić, predsjednik HOP-a.
Ugostiteljski objekti i restorani još nisu otvoreni, a početak njihovog rada planiran je za 11.5. za objekte s terasom, ali uz vrlo restriktivne mjere koje uključuju minimalni razmak između stolova od dva metra i pregrade od pleksiglasa. Uz takve uvjete, vjerojatno se mnogi restorani neće niti otvoriti, a oni koji će otvoriti, raditi će puno manji obim posla, navode.
„Iako je nominalno za ugostitelje bolje da jedini ostanemo dostupni kupcima u nedjelju, smatramo da takovom odlukom zadiremo u temeljne ekonomske i ljudske slobode te dodajemo novi sloj kompleksnosti našem društvu. Pad BDP-a koji će to donijeti povrh ovog užasa s korona krizom svi ćemo osjetiti. Osim dućana u Trstu i Sloveniji. Blaženi mi, uvijek se vraćamo u neka stara vremena,“ izjavio je Vedran Jakominić, potpredsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.
U dva mjeseca krize poduzetnici koji se bave trgovinom
neprehrambenim proizvodima nisu imali priliku raditi i
privređivati, ističu u udrugama. S uvođenjem neradne nedjelje
izgubiti će još trideset radnih dana ove godine, ako ovakve mjere
potraju. Dok Austrija, u kojoj je inače nedjelja neradan dan,
mijenja propise kako bi omogućila rad nedjeljom, u Hrvatskoj na
žalost idemo u potpuno suprotnom smjeru.
Prema nekim procjenama, samo u maloprodaji koja sada
zapošljava 90.000 ljudi moglo bi zbog neradne nedjelje i
manjeg fonda potrebnih radnih sati bez posla ostati
između 10 i 15% zaposlenih, a broj izgubljenih
mjesta u ugostiteljstvu, poljoprivredi i drugim vezanim
industrijama mogao bi biti puno veći.
„U ovom trenutku kada je svaka kuna prihoda bitna za svakog
poduzetnika, a svaki fiskalizirani račun koji donosi prohode od
PDV-a u državnu blagajnu je dragocjen, jednostavno ne vidimo
smisla u ograničavanju rada trgovine nedjeljom,“ rekao je
Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas
poduzetnika.
„Neće se samo prihodi maloprodaje smanjiti, treba imati u vidu da
se u trgovačkim centrima nalaze i restorani, kafići i
kino-dvorane, koje će nedjeljom također biti zatvoreni. Nije
realno očekivati da će se sav promet koji se u maloprodaji
ostvari nedjeljom preliti na druge dane, ovisno o vrsti
maloprodaje pad će biti između 5 i 15%, a također će se osjetiti
pad uzrokovan lošijom turističkom sezonom. Mi ćemo sljedeći
tjedan izaći s projekcijom gubitaka radnih mjesta do kraja
lipnja, ali za sada brojevi ne izgledaju nimalo dobro,“
zaključuje Oreščanin.
