Sjećate li se ljeta 2019.? Da, to je ona rekordna turistička 2019. kad su našim dijelom Jadrana, zbog prekomjernog broja turista i nepostojanja kanalizacijskih sustava, plutali otoci fekalija vidljivi iz svemira, prometne gužve i gužve na plažama bile su nepodnošljive, a sustav opskrbe jedva je funkcionirao.
E ta je godina mokri san hrvatske vlade, ugostitelja, vlasnika hotela i apartmana i prema toj se godini ovdje sve mjeri. Jer lova se u državnu blagajnu i odabrane privatne džepove slijevala u potocima. Rasprave o štetnosti masovnog turizma i otoci fekalija nestali su iz sjećanja kao da ih nije ni bilo.
Nerealna očekivanja rezultirala potpunim divljanjem cijena
Svi snovi s vremenom blijede, pa su se Andrej Plenković i njegova vlada proteklih godinu dana silno trudili uvjeriti javnost kako će turistička 2023. biti još bolja, još rekordnija, toliko rekordna da nema cijene koju strani turist neće biti spreman platiti kako bi uživao u pretrpanim i prljavim plažama, šporkom moru, preskupim restoranima, sobama i apartmanima s kraja prošlog stoljeća, ležaljkama za plažu po cijeni dana grčkog rent-a-cara. Tako stvorena nerealna očekivanja rezultirala su potpunim divljanjem cijena turističke ponude koje se naprosto spojilo s općim ovogodišnjim divljanjem potrošačkih cijena koje, kao vidimo, ne posustaje ni na kopnu ni na obali.
Hrvatskoj zvjezdani status preskupe turističke destinacije
I zato sad Hrvatska na europskim i svjetskim naslovnicama uživa zvjezdani status preskupe turističke destinacije, pogotovo po omjeru kvalitete ponude i cijene koja se za tu ponudu plaća. Svijet obilaze svjedočanstva razočaranih gostiju koji su se u lipnju htjeli odmoriti u Hrvatskoj po nižim cijenama, a dočekale su ih cijene iz špice sezone. Kave od sedam eura, kuglica sladoleda od 3,5 eura, bakine sobe pod 80 eura, hotelska noćenja s doručkom u pajzlima po 250 eura, pizza ili carbonara po 20 ili pivo po pet eura nisu mogli proći nezapaženo, pogotovo u zemlji koja je mahom privlačila turiste srednje kupovne moći, koji se i sami u svojim zemljama suočavaju s rekordnom inflacijom ili gospodarskom recesijom.
Pretvara li se san o rekordnoj godini u noćnu moru?
Iako HTZ i Ministarstvo turizma pokušavaju uvjeriti javnost kako nema govora o padu posjeta i da je sve pod kontrolom, iz svjedočanstva hotelijera i vlasnika apartmana jasno se da zaključiti da su rezervacije za srpanj baš potonule i da san o rekordnoj 2023. polako pretvaraju u noćnu moru.
Boris Žgomba, predsjednik Uprave Uniline grupe i član izvršnog odbora Europske udruge turističkih agencija (ECTAA) od početka je godine upozoravao javnost i vladu da su očekivanja još jedne rekordne turističke godine pretjerana i da euforiji nema mjesta. Ovih dana objašnjava onima koji žele čuti da su prošle godine „gosti dolazili s velikom željom i novcima koji su uštedjeli u koroni, i prihvaćali su sve što tražimo, pristajali su na više cijene. Euforija ih je u ovoj godini napustila, susreli su se s vlastitim problemima, od inflacije, recesije, nema više državnih poticaja, subvencija na plaće, ima rasta troškova, otplate kredita… na neki način krenuo je normalan život sa svim problemima koje nosi“.
Žgombini podaci pokazuju da se u drugoj polovici lipnja i početku srpnja apsolutno bilježi slabiji rezultat, slabija popunjenost i dio otkaza rezervacija, stagnacija i lošiji ulaz u glavnu sezonu na europskim emitivnim tržištima, uključujući i Njemačku. Europska tržišta čine većinu turističkog prometa u Hrvatskoj.
Hrvatska bi se mogla pretvoriti u prošlogodišnju Crnu Goru
Među vladajućima, zasad, otvaranje srpanjske rupetine priznaje samo ministar financija Marko Primorac: „Kad čujete koliko te cijene rastu to je nešto što je u svakom slučaju neprihvatljivo i moram priznati da me na neki način to i plaši. Strahujem od dugoročnih učinaka takvog porasta cijena. Ako cijene nastave rasti tom dinamikom, to može ozbiljno ugroziti i turističku sezonu i općenito gospodarstvo“. Očito se već sad proračun ne puni „zadovoljavajućoj dinamikom“, ali kasno Marko na Kosovo stiže.
Kako je krenulo, Hrvatska bi se ovog ljeta mogla pretvoriti u prošlogodišnju Crnu Goru, koja je i sama bila usnula san o rušenju turističkih rekorda, a na koncu je završila ljeto završila debaklom, praznim hotelima, apartmanima, plažama i restoranima i neslavnom reputacijom preskupe turističke destinacije.
Debakl sezone ne mora biti loš za dugoročniji razvoj Hrvatske
Takav je scenarij loš za sve te pohlepom usijane glave, kako na vlasti tako i u privatnom sektoru, ali nužno ne mora biti loš za dugoročniji razvoj Hrvatske. Možda je propast ljetne sezone i jedini način da se konačno suočimo s promašajima ekonomske politike koja se već desetljećima svodi samo na zbrajanje prihoda od rente i turizma, od čega, ruku na srce, većina hrvatskih građana nikakve koristi nema.
POGLEDAJTE VIDEO Svi pričaju o napuhanim cijenama na Jadranu: Umjesto rekorda brojat ćemo prazne sobe?
