Prvo, zasad se ne događa ništa bitno. Prijenos politike na hrvatsko tržište je vrlo umjeren, ne vidimo u ovom trenutku značajnije povećanje kamatnih stopa. Druga stvar, naš ulazak u eurozonu nam služi kao osigurač od većeg rasta kamatnih stopa. Izjavio je to guverner HNB-a Boris Vujčić za N1 govoreći o rastu kamata na kredite.
"Ako pogledamo što bi moglo povećanje kamatnih stopa napraviti, kakav bi moglo imati učinak, onda je moguće vidjeti da su kod nas većina kredita građanstvu oni gotovinski. Gotovinski su praktički s fiksnom kamatnom stopom, njima se ništa ne događa, a za ove koji imaju stambeni kredit, za one koji imaju fiksnu pa se ništa ne događa, a drugi imaju varijabilnu, gdje porast kamatne stope povećava otplatnu ratu. Možemo reći kada gledamo te stambene kredite s varijabilnom kamatnom stopom, samo za tu populaciju, za medijalni kredit porast kamatne stope od jednog postotnog poena diže ratu otprilike pet posto godišnje, što nije jako puno", rekao je Vujčić, dodavši da se tu radi oko stotinjak kuna mjesečno.
Rast kamata
Prokomentirao je i najavu da bi nekome mogla kamata na godišnjoj razini rasti i do 7000 kuna godišnje te je rekao da sve ovisi o tome koliki tko kredit ima.
"Kako rastu kamate? To funkcionira tako da banke novac posuđuju od centralne banke. Koliko njima diže cijenu zaduživanja centralna banka, toliko oni prenose na dužnike. Na taj način se kamatnom stopom reguliraju uvjeti na financijskom tržištu. Jedna od tih stvari je stanje viška likvidnosti, odnosno viška sredstava koje banke imaju, koji je kreiran prvenstveno kroz program kupovine obveznica, gdje su u eurozoni to bile prije svega obveznice, a u Hrvatskoj je to bio program kupovine imovine, ali on je bio prvenstveno program kupovine eura, i to u velikoj mjeri eura koji je kreirala Europska središnja banka", rekao je Vujčić.
"Za banke troškovno je jako značajno to da kamatne stope idu gore i da nemaju više ono minimalno potrebna devizna potraživanja, gdje smo tražili da imaju minimalni dio svoje ukupne aktive u likvidnim deviznim sredstvima, jer je Hrvatska visoko eurizirana", rekao je Vujčić pa se osvrnuo na zaduživanje države.
"Tu smo mogli vidjeti da su zemlje poput Mađarske, Češke, Poljske mogle vidjeti vrlo veliki porast stope zaduživanja države, a kod nas to nije tako. To je posljedica upravo našeg ulaska u eurozonu i poboljšanja rejtinga koji je to pratio. Država će se i dalje zaduživati na međunarodnom tržištu, ovisno gdje će se kretati cijena obveznica. Kako je krenulo zaoštravanje monetarne politike, onda su cijene obveznica pale, a prinos porastao. Na domaćem tržištu je taj trošak kratkoročnog zaduživanja države nizak zato što postoji visoka stopa likvidnosti", rekao je Vujčić.
"Ministar financija ne treba biti pretjerano zabrinut posebice i zato što je državni dug jako pao. Prema svim projekcijama trebao bi padati i iduće godine, kao i 2024. godine. To je nastavak puta prema 60 posto, što je vrlo važno za Hrvatsku", rekao je Vujčić.
Značajna zima
Otkrio je da su projekcije za rast gospodarstva oko jedan posto.
"Ova zima će biti značajna, hoćemo li imati ograničavanje korištenja energenata u Europi, ili ćemo imati samo situaciju visokih cijena, koju ćemo sigurno imati. Ako ostanemo na ovome da imamo samo povišene cijene energenata, ako ova zima prođe bez potrebe i neće se poduzećima morati ograničavati potrošnja energije, onda nećemo imati problema. Ako do toga dođe, onda bi recesija mogla biti značajna i to će se odraziti i na nas", rekao je Vujčić i nastavio.
"Ekonomisti nikada nisu gledali prognoze vremena kao ove godine. Prijenos u eurozoni porasta kamatnih stopa ECB-a na kućanstva bio je vrlo blag i kad se kamatne stope povećavaju s povijesno niskih razina od 1-1,5 posto na 2-2,5 posto, sasvim sigurno ne utječe bitno na investicijski ciklus", rekao je Vujčić i dodao da inflacija utječe na usporavanje rasta, kao i energetska kriza.
"Dizanje kamatnih stopa ima odgođeni efekt na tržište, prema tome, znamo da je normalno kašnjenje efekta najmanje šest mjeseci do godine dana, zbog toga je pitanje koje se postavlja je li ECB trebao ranije dizati kamatne stope, ali svakako ne možemo reći da ovo dizanje kamatnih stopa može imati efekta na inflaciju. Bitno je da se inflacija iduće godine smanji i pokuša doći na razinu inflacije od 2 posto. Ako do toga dođe, to će sasvim sigurno utjecati na rast. Postoji i drugi važan instrument monetarne politike, a to je bilanca središnje banke. Zasad je samo prvi instrument aktivan, a to su kamatne stope", poručio je Vujčić.
