Vozače su ovog tjedna šokirale cijene goriva, točnije dizela, a koje bi uzročno ponovo mogle dovesti do rasta cijena za krajnje korisnike. Jer kada poskupi dizel, često se dogodi da nakon toga poskupi i sve ostalo - od prijevoza do hrane preko nekih usluga za koje nam ponekad i nije jasno zašto su poskupjele.
Podsjetimo, nakon što su cijene neko vrijeme bile zamrznute, cijene goriva opet su eksplodirale pa će iduća dva tjedna vožnja biti skuplja nego prijašnjih tjedana. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever za Net.hr prokomentirao je nova strahovanja da bi cijene opet mogle porasti. Sever kaže kako Vlada promišlja da ne može predugo držati zamrznute cijene naftnim prerađevinama, jer bi to moglo izazvati nestašice. "U tim uvjetima biranja između toga da cijene povremeno rastu i da su nestašice, vjerujem da je to jedan od glavnih razloga zbog kojih se Vlada odlučuje malo zamrznuti, pa onda malo ne zamrznuti i ići tom jednom metodom toplog i hladnog", ističe Sever.
Napominje da bi nekakvo dulje razdoblje zamrzavanja moglo dovesti do toga da distributeri odluče da ne žele niti nuditi neke vrste goriva, s time da je to dugotrajno zamrzavanje za male distributere teško podnošljivo i njima inače treba nekakav mehanizam potpore kako bi se s time nosili.
"S druge strane, ova varijanta koja se sada događa da se pri odmrzavanju te cijene drastično dižu, će pridonijeti jednom širem valu poskupljenja, gdje pri tome treba razlikovati one koji imaju i nekakvih više razloga u odnosu na neke koji imaju manje ili neke koji su se samo prikopčali na taj vlak pa se švercaju uz druge", rekao je Sever. Pojasnio je da nije isti udar na one kojima je gorivo glavni trošak, kao recimo prijevoznicima, bilo da je riječ o prijevozu ljudi ili roba, ili nekome kome je prijevoz, odnosno transport tek jedna od stavki u troškovima.
Nisu spuštali cijene
"Iz nekakvih ranijih iskustava znamo da su se te prigode za dizanje cijena koristile uvijek i vrlo spretno u uvjetima kada su rasle cijene naftnih prerađevina - benzina, ali posebno kada je riječ o dizelu - i da se s druge strane te cijene nisu spuštale kada je dolazilo do pojeftinjenja", rekao je.
Ti udjeli troška transporta u ukupnim troškovima su bili negdje između tri do pet, maksimalno osam posto. "Ne govorimo o autoprijevoznicima niti o autobusnom prijevozu, nego govorimo o onima čije se robe dovezu s nekakve lokacije na nekakvu drugu lokaciju ili onima koji sami prevoze svoju robu pri čemu je prodaju na nekoj drugoj lokaciji", pojašnjava.
Taj udio, dodaje, sada nije puno veći. "On bi im sigurno rastao puno više s obzirom na to kako rastu cijene goriva, posebice tu govorimo o dizelu. Kako rastu i sve ostale cijene u uvjetima u kojima bi sve druge cijene stajale, a samo bi rasle cijene dizela, u tome bi bilo sasvim jasno da onda i njima udio njihovih troškova prijevoza isto tako drastično raste. Međutim, u situaciji u kojoj i sve druge cijene rastu, sirovina i svega drugoga, i u sklopu toga i troškovi prijevoza, tu su onda ti troškovi prijevoza negdje i dalje u udjelima koje smo spominjali, od tri do pet posto", pojašnjava Sever, dodajući da treba vidjeti do koje mjere se ta poskupljenja događaju i pod kojim uvjetima.
"Kada neko gorivo u nekakvom udjelu troškova od pet posto poskupi, pa i 10 posto - a toliko nije poskupjelo - u tim uvjetima je jasno da je njima to malo poskupljenje u ukupnim cijenama koju imaju u ukupnim troškovima", kaže Sever.
Problem je, međutim, što se "tu svi krcaju". "I tu se to onda obrazlaže da rastu troškovi prijevoza pa samim time moraju rasti i sve druge cijene. Onda dolazimo do zanimljivog detalja. Svi će se taj čas krcati na povećanje cijena u trenutku kada rastu troškovi prijevoza, ali istovremeno kada dođe do smanjenja tih istih troškova, nitko od njih ne spušta cijenu. I koriste dva različita obrazloženja za iste stvari - kada rastu troškovi prijevoza kažu da im je to značajan udar jer im je trošak prijevoza jedan trošak koji nije zanemariv u ukupnim troškovima, a kada dođe do pada cijena goriva, a onda i prijevoza, onda kažu da im taj trošak prijevoza nije toliko velik da bi temeljem toga išli na spuštanje cijena, jer im to nisu nekakvi veliki udjeli", upozorava.
Rast plaća i mirovina
"Opravdavaju rast cijena visokim udjelima, a istovremeno do pada cijena ne dolazi jer se izgovaraju da im udio tog troška nije visok", dodaje. Sever kaže da je sasvim sigurno da će ova poskupljenja koristiti mnogi i da će do rasta cijena doći. "Nema tu nekog velikog mehanizma, Vlada je namijenila visoke iznose sredstava za potporu građanima kada je riječ o cijeni plina i struje, a dodatno se ugroženim kategorijama pridodaju vaučeri", podsjetio je.
U širim mjerama, Sever kaže da Vladi ne ostaje puno toga na raspolaganju te da može još posegnuti za kojom lipom spuštanja trošarina. No, niti to spuštanje trošarina ne može ići unedogled dolje, jer je Europa donijela propise o tome koliko te najniže trošarine smiju iznositi, što znači da ne smiju biti niže od propisanog iznosa.
"Može li i koliko posegnuti za PDV-om? Vjerojatno može, s time da se tu dovodi u situaciju da nema nikakvog mehanizma nadzora i to smo vidjeli i kod hrane da su spuštali PDV na hranu, a istovremeno cijene hrane nisu padale. Mogli bismo zaključiti da kada bi spustili PDV na gorivo, vrlo lako bismo mogli očekivati da bi se dogodilo da cijene ne bi padale i da bi distributeri, trgovci ili netko treći ostavljali u svojim džepovima razliku koju bi tako ostvarili", kaže Krešimir Sever.
Jedini put koji preostaje, dodaje, je put koji je vezan uz povećanje plaća i mirovina. "Drugog modela nema, Vlada će valjda opet kroz neko vrijeme posegnuti za zamrzavanjem cijena goriva pa će se onda opet otpuštati, to će biti nekakva metodologija", rekao je Krešimir Sever.
