'Kriza u Agrokoru imat će skoro sigurno posljedice na BDP. One bi bile posebno izražene ako se kriza bude rješavala po tzv. neurednom scenariju. Ako pak proces bude upravljan i koordiniran, posljedice bi mogle biti mnogo blaže. Puno je faktora i međuovisnosti u igri, te je zbog toga, i činjenice da još nije jasno na koji način će se odvijati restrukturiranje, prerano za procjenu koliki će biti utjecaj na kretanje BDP-a', rekao je Vujčić.
HNB nalagao smanjivanje izloženosti
On kaže kako je HNB kontinuirano nalagao bankama čija je izloženost prema pojedinom riziku premašivala 25 posto kapitala banke da tu izloženost smanje te da je bilo mnogo nezadovoljstva oko toga.
'Naš stav je bio jasan. Koncentracija izloženosti kod znatnog broja hrvatskih banaka danas je bitno niža nego što je bila prije tri godine. Mi se tim rizikom sustavno bavimo godinama i to u okolnostima kad nismo imali puno saveznika, dapače. Kad smo uočili da su banke prestale direktno kreditirati klijenta, ali su to nastavili činiti indirektno – davanjem kredita dobavljačima koji su pak sa svoje strane povećali izloženost do te mjere da su neupitno postali jedan rizik s klijentom – njihovu izloženost prema dobavljačima počeli smo tretirati kao isti rizik.
'Bili smo na udaru sa svih strana'
Povezali smo jednu dinamičnu mrežu zbog koje smo bili na udaru sa svih strana, ali zahvaljujući tome danas i dalje imamo stabilan financijski sustav. Da u tome nismo uspjeli, danas bismo imali domino efekt i s bankama. Ponavljam, financijski je sustav stabilan, i takav će ostati zahvaljujući pravovremenim potezima središnje banke', rekao je Vujčić za Večernji.
