Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji prema navodima Jutarnjeg lista navodno nije bio prvi izbor Andreja Plenkovića, u intervjuu za Novi list govorio je o stanju u Bosni i Hercegovini, kao i onoj u Ukrajini. Nakon neuspjeha pregovora Hrvata i Bošnjaka u Neumu, Grlić Radman je ustvrdio kako je riječ o "zakašnjelom procesu".
"Kada pogledate 22 godine unazad vidite da su na djelu puzajući procesi u kojima su izravnim intervencijama visokih predstavnika dijelovi izbornog zakona prilagođavani političkim trenucima. A onda se pokazalo da je na djelu bio zapravo jedan politički inženjering koji je rezultirao političkom diskriminacijom Hrvata. Naime, time su ostali bez svojih temeljnih političkih prava konstitutivnog naroda koji su bili predviđeni slovom i duhom Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, a na koncu samim time Ustavom BiH", rekao je.
Dodao je kako je cilj hrvatske politike europska perspektiva BiH, a da bi do toga došlo BiH mora poduzeti odgovarajuće reforme i time postati politički stabilna i institucionalno funkcionalna.
'Politička eutanazija Hrvata'
"Povijesno, uvijek je stabilnost BiH ovisila o dogovoru Srba, Bošnjaka i Hrvata. Nije bitno koliko kojeg naroda ima. Hrvati moraju biti ravnopravno zastupljeni i legitimno politički predstavljeni, a to se može jedino ostvariti promjenom izbornog zakona. To što žele Hrvati nije traženje nekog specijalnog statusa. Uz to, izborni je zakon je bio više puta mijenjan na njihovu štetu. Pa već treći puta predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH biraju pripadnici drugog naroda. To znači da su bili majorizirani i da nemaju svog člana Predsjedništva. No, ako se opet dogodi ono što se ne bi smjelo dogoditi, da se izbori održe na stari način i u neregularnim uvjetima, to bi značilo političku eutanaziju Hrvata. A posebno za hrvatsku poziciju postoji opasnost da im se izaberu predstavnici u Domu naroda jer time bi se izgubio taj mehanizam obrane vitalnog nacionalnog interesa", rekao je dodavši kako bi bošnjački narod morao ipak pokazati više razumijevanja za hrvatske zahtjeve ako žele zajednički život u BiH.
Grlić Radman smatra kako dosad ni jedna Vlada nije bila toliko aktivna i prisutna kao što je ova na čelu s Andrejom Plenkovićem.
"Recimo, zadnja odluka Vlade da pomogne tamošnje javno zdravstvo slanjem 40 milijuna kuna bolnici u Mostaru. A tu je i premijerov odlazak 13. prosinca prošle godine u Sarajevo kako bi smirio političke tenzije i poslao odgovarajuće poruke protiv bilo kakvog oblika separatizma, ali i bilo kakvog oblika unitarizma koji jednako štete stabilnosti BiH", dodao je.
'Milanović je podržavao Komšića'
Dotaknuo se i predsjednika Zorana Milanovića, za kojeg smtra da "želi ostaviti dojam da se nakon godina političkih lutanja, zapravo priključio našim političkim nastojanjima".
"Prisjetimo se, on je 2010., kratko prije nego je postao premijer, podržavao Željka Komšića na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji je u to tijelo već ranije bio izabran glasovima Bošnjaka. Nažalost, moram istaknuti da je on među glavnim krivcima za ovo stanje u BiH. Jer baš se za vrijeme njegove Vlade, kada je Hrvatska ušla u EU, bilo dovoljno političkog prostora da se snažno zauzme za pitanje i položaj hrvatskog naroda u BiH. Tu je bila propuštena prilika. Ova Vlada sada pokušava riješiti baš one probleme koje je Milanović dok je bio premijer propustio riješiti", obećava ministar.
Smatra kako njegove izjave "oslabljuju pregovaračku poziciju političkim predstavnicima Hrvata".
Neslaganje između dva Milanovića
Postoji veliko neslaganje između Vlade ne samo oko BiH već i oko Ukrajine.
"Postoji prije svega neslaganje između Zorana Milanovića iz 2022. i Zorana Milanovića 2015. koji je nakon sastanaka Europskog vijeća u Bruxellesu davao punu podršku Ukrajini, a sada šalje određene poruke nakon kojih se moramo zapitati čiji je on agent. A pritom izmišlja tezu o slanju hrvatskih vojnika u Ukrajini, o čemu nikada nije bilo riječi. Pokazao je da je spreman ugroziti hrvatske nacionalne interese i posvađati nas s partnerima. Hrvatska se zalaže za deeskalaciju napetosti, mirno rješenje spora i sprečavanje sukoba i podršku teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. Kroz iskustvo iz mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja želimo dati doprinos rješenju krize i reintegraciji okupiranog područja Ukrajine", rekao je Grlić Radman.
"Još jednom, od Milanovića očekujemo da bude proaktivan. Kritike su naravno uvijek dobrodošle, ali umjesto da izmišlja i negira snažno zalaganje Vlade, bolje neka i sam bude proaktivan. Svojim postupanjem u zadnje vrijeme on je degradirao i obezvrijedio instituciju predsjednika. U inozemstvu bi se trebao snažno zauzimati za stajališta i interese Hrvatske. Mi ne vidimo to njegovo zalaganje", dodao je te istaknuo kako su u više navrata imali pozive našim veleposlanicima nakon nekih izjava predsjednika.
'Ćović je izvučen iz konteksta'
Komentirao je i dolazak Dragana Čovića u Skupštinu Republike Srpske, a posebno njegovu poruku Srbima da čuvaju Republiku Srpsku.
"Mislim da je to malo izvučeno iz konteksta njegovog govora. Čoviću je u interesu razgovarati sa svima onima koji participiraju u vlasti i koji su dio političkog ustrojstva BiH. I to bi trebalo sagledavati sveobuhvatno. Njegov govor treba sagledavati u činjenici jednog političkog konteksta, ali i razočaranja i nezadovoljstva rezultatima pregovora u Neumu", rekao je.
'Tu je tezu izmislio Milanović'
Tvrdi da je objasnio i ruskom kolegi Sergeju Lavrovu da treba imati u vidu činjenicu da prijateljstvo Hrvatske s Ukrajinom ne isključuje prijateljstvo s Rusijom.
"Sigurno je da pripadnici HV-a neće ići u Ukrajinu budući da čak ni Sjedinjene Države ne predviđaju slanje svojih vojnika. Ali postoji stanovita mogućnost da NATO pozove zemlje članice da pošalju vojnike i opremu u zemlje koje graniče bilo s Rusijom ili Ukrajinom kao što su Litva, Letonija, Estonija ili Poljska", rekao je Grlić Radman.
"Tezu da će hrvatski vojnici ići u Ukrajini izmislio je Milanović. Kasnije se i sam demantirao", dodao je.
