Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Premijer Andrej Plenković pozvao je u utorak u Mostaru hrvatske i bošnjačke stranke da pronađu dogovor o izbornoj reformi kako bi svi građani i svi narodi u toj zemlji mogli biti legitimno zastupljeni.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska ne želi da se prolongira kriza u BiH oko izmjena izbornog zakona, rekao je Plenković na svečanosti otvaranja Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2022. kojemu je zemlja partner Mađarska.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Posebno apeliramo na lidere bošnjačkih i hrvatskih stranaka da obnove dodatno povjerenje, obnove savezništvo kako bi se postigle izmjene izbornog zakona".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iskazali smo spremnost da se na najvišoj razini EU organizira nastavak razgovora, rekao je hrvatski premijer. Dodao je kako to Hrvatska radi kao dobronamjerni prijatelj koji želi pomoći funkcionalnosti Bosne i Hercegovine.</para><hmn:article id="0a7b84ac-b3f7-11ec-aef5-626d89e23263" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Hrvatska je drugi najveći investitor u BiH</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Zato je važno da BiH dobro funkcionira, da se uz potporu međunarodne zajednice napravi iskorak i da Hrvati budu legitimno zastupljeni u središnjim i institucijama Federacije BiH“, rekao je Plenković.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodao je kako je potaknuo raspravu o BiH na Europskome vijeću gdje su usvojeni zaključci s poticajem da se postigne dogovor o izbornoj reformi. Po njegovim riječima bio bi to put za nastavak europskog puta BiH.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„To je apel prijatelja, zemlje koja želi da BiH što prije dobije status EU i da ubrza svoj europski put“, rekao je premijer.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska je drugi najveći investitor u BiH i njezin prvi vanjskotrgovinski partner.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Plenković iznimno važnim ocjenjuje nastavak jačanja infrastrukturnih i gospodarskih veza. Pozvao je na nastavak realizacije izgradnje južne plinske interkonekcije Hrvatske i BiH kojim bi ova zemlja dobila diversificiranu opskrbu plinom.</para><hmn:article id="721bb27e-b430-11ec-be22-ae71abe31e8a" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Szijjarto kritizira EU</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mađarski šef diplomacije Péter Szijjártó, koji je kao predstavnik zemlje partnera sudjelovao na otvorenju sajma, oštro je kritizirao Bruxelles zbog sporog približavanja zemalja zapadnog Balkana u članstvo Europske unije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Bruxelles čini stratešku pogrešku ne ubrzavajući integraciju. Takvo ponašanje Bruxellesa štetno je za regionalnu sigurnost“, rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On se zauzeo da Srbija postane članica Europske unije, a da se BiH odobri status kandidata. Srbijanska premijerka Ana Brnabić ocijenila je da svaka regionalna nestabilnost utječe na sve zemlje zapadnog Balkana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Nestabilnost je loša za sve. Potrebno je graditi mostove suradnje i izgraditi napredniju regiju“, rekla je Brnabić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2022. održava se nakon dvogodišnje stanke izazvane pandemijom. Okupio je oko 750 izlagača iz dvadesetak zemalja svijeta. Hrvatski izlagači okupljeni su oko Hrvatske gospodarske komore.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatski premijer i čelnik HDZ-a Andrej Plenković susreo se već s vodstvom HDZ-a BiH, a popodne je predviđen susret s vodstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH.</para>

Plenković apelirao na hrvatske i bošnjačke stranke da se dogovore o reformama: 'Svi narodi trebaju biti legitimno zastupljeni' Hrvatska je drugi najveći investitor u BiH i njezin prvi vanjskotrgovinski partner Premijer Andrej Plenković pozvao je u utorak u Mostaru hrvatske i bošnjačke stranke da pronađu dogovor o izbornoj reformi kako bi svi građani i svi narodi u toj zemlji mogli biti legitimno zastupljeni.Hrvatska ne želi da se prolongira kriza u BiH oko izmjena izbornog zakona, rekao je Plenković na svečanosti otvaranja Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2022. kojemu je zemlja partner Mađarska.„Posebno apeliramo na lidere bošnjačkih i hrvatskih stranaka da obnove dodatno povjerenje, obnove savezništvo kako bi se postigle izmjene izbornog zakona".Iskazali smo spremnost da se na najvišoj razini EU organizira nastavak razgovora, rekao je hrvatski premijer. Dodao je kako to Hrvatska radi kao dobronamjerni prijatelj koji želi pomoći funkcionalnosti Bosne i Hercegovine.Hrvatska je drugi najveći investitor u BiH„Zato je važno da BiH dobro funkcionira, da se uz potporu međunarodne zajednice napravi iskorak i da Hrvati budu legitimno zastupljeni u središnjim i institucijama Federacije BiH“, rekao je Plenković.Dodao je kako je potaknuo raspravu o BiH na Europskome vijeću gdje su usvojeni zaključci s poticajem da se postigne dogovor o izbornoj reformi. Po njegovim riječima bio bi to put za nastavak europskog puta BiH.„To je apel prijatelja, zemlje koja želi da BiH što prije dobije status EU i da ubrza svoj europski put“, rekao je premijer.Hrvatska je drugi najveći investitor u BiH i njezin prvi vanjskotrgovinski partner.Plenković iznimno važnim ocjenjuje nastavak jačanja infrastrukturnih i gospodarskih veza. Pozvao je na nastavak realizacije izgradnje južne plinske interkonekcije Hrvatske i BiH kojim bi ova zemlja dobila diversificiranu opskrbu plinom.Szijjarto kritizira EUMađarski šef diplomacije Péter Szijjártó, koji je kao predstavnik zemlje partnera sudjelovao na otvorenju sajma, oštro je kritizirao Bruxelles zbog sporog približavanja zemalja zapadnog Balkana u članstvo Europske unije.„Bruxelles čini stratešku pogrešku ne ubrzavajući integraciju. Takvo ponašanje Bruxellesa štetno je za regionalnu sigurnost“, rekao je.On se zauzeo da Srbija postane članica Europske unije, a da se BiH odobri status kandidata. Srbijanska premijerka Ana Brnabić ocijenila je da svaka regionalna nestabilnost utječe na sve zemlje zapadnog Balkana.„Nestabilnost je loša za sve. Potrebno je graditi mostove suradnje i izgraditi napredniju regiju“, rekla je Brnabić.Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2022. održava se nakon dvogodišnje stanke izazvane pandemijom. Okupio je oko 750 izlagača iz dvadesetak zemalja svijeta. Hrvatski izlagači okupljeni su oko Hrvatske gospodarske komore.Hrvatski premijer i čelnik HDZ-a Andrej Plenković susreo se već s vodstvom HDZ-a BiH, a popodne je predviđen susret s vodstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH. 'DOBRONAMJERNI PRIJATELJ' 

'DOBRONAMJERNI PRIJATELJ'

Plenković apelirao na hrvatske i bošnjačke stranke da se dogovore o reformama: 'Svi narodi trebaju biti legitimno zastupljeni'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji prema navodima <ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/tko-je-zapravo-gordan-grlic-radman-sanader-ga-nije-volio-s-milanovicem-je-bio-dobar-a-plenkovicu-nije-bio-prvi-izbor-9247643">Jutarnjeg lista </ulink>navodno nije bio prvi izbor Andreja Plenkovića, u intervjuu za <ulink url="https://www.novilist.hr/novosti/gordan-grlic-radman-milanovic-je-medu-glavnim-krivcima-za-ovo-danasnje-stanje-u-bih/">Novi list</ulink> govorio je o stanju u Bosni i Hercegovini, kao i onoj u Ukrajini. Nakon neuspjeha pregovora Hrvata i Bošnjaka u Neumu, Grlić Radman je ustvrdio kako je riječ o "zakašnjelom procesu". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada pogledate 22 godine unazad vidite da su na djelu puzajući procesi u kojima su izravnim intervencijama visokih predstavnika dijelovi izbornog zakona prilagođavani političkim trenucima. A onda se pokazalo da je na djelu bio zapravo jedan politički inženjering koji je rezultirao političkom diskriminacijom Hrvata. Naime, time su ostali bez svojih temeljnih političkih prava konstitutivnog naroda koji su bili predviđeni slovom i duhom Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, a na koncu samim time Ustavom BiH", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodao je kako je cilj hrvatske politike europska perspektiva BiH, a da bi do toga došlo BiH mora poduzeti odgovarajuće reforme i time postati politički stabilna i institucionalno funkcionalna. </para><heading2>'Politička eutanazija Hrvata'</heading2><para>"Povijesno, uvijek je stabilnost BiH ovisila o dogovoru Srba, Bošnjaka i Hrvata. Nije bitno koliko kojeg naroda ima. Hrvati moraju biti ravnopravno zastupljeni i legitimno politički predstavljeni, a to se može jedino ostvariti promjenom izbornog zakona. To što žele Hrvati nije traženje nekog specijalnog statusa. Uz to, izborni je zakon je bio više puta mijenjan na njihovu štetu. Pa već treći puta predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH biraju pripadnici drugog naroda. To znači da su bili majorizirani i da nemaju svog člana Predsjedništva. No, ako se opet dogodi ono što se ne bi smjelo dogoditi, da se izbori održe na stari način i u neregularnim uvjetima, to bi značilo političku eutanaziju Hrvata. A posebno za hrvatsku poziciju postoji opasnost da im se izaberu predstavnici u Domu naroda jer time bi se izgubio taj mehanizam obrane vitalnog nacionalnog interesa", rekao je dodavši kako bi bošnjački narod morao ipak pokazati više razumijevanja za hrvatske zahtjeve ako žele zajednički život u BiH.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Grlić Radman smatra kako dosad ni jedna Vlada nije bila toliko aktivna i prisutna kao što je ova na čelu s Andrejom Plenkovićem. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Recimo, zadnja odluka Vlade da pomogne tamošnje javno zdravstvo slanjem 40 milijuna kuna bolnici u Mostaru. A tu je i premijerov odlazak 13. prosinca prošle godine u Sarajevo kako bi smirio političke tenzije i poslao odgovarajuće poruke protiv bilo kakvog oblika separatizma, ali i bilo kakvog oblika unitarizma koji jednako štete stabilnosti BiH", dodao je.</para><hmn:article id="f72bf310-81d2-11ec-bc19-1671d7f67643" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Milanović je podržavao Komšića'</heading2><para>Dotaknuo se i predsjednika Zorana Milanovića, za kojeg smtra da "želi ostaviti dojam da se nakon godina političkih lutanja, zapravo priključio našim političkim nastojanjima".<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prisjetimo se, on je 2010., kratko prije nego je postao premijer, podržavao Željka Komšića na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji je u to tijelo već ranije bio izabran glasovima Bošnjaka. Nažalost, moram istaknuti da je on među glavnim krivcima za ovo stanje u BiH. Jer baš se za vrijeme njegove Vlade, kada je Hrvatska ušla u EU, bilo dovoljno političkog prostora da se snažno zauzme za pitanje i položaj hrvatskog naroda u BiH. Tu je bila propuštena prilika. Ova Vlada sada pokušava riješiti baš one probleme koje je Milanović dok je bio premijer propustio riješiti", obećava ministar.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smatra kako njegove izjave "oslabljuju pregovaračku poziciju političkim predstavnicima Hrvata".</para><heading2>Neslaganje između dva Milanovića</heading2><para>Postoji veliko neslaganje između Vlade ne samo oko BiH već i oko Ukrajine.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Postoji prije svega neslaganje između Zorana Milanovića iz 2022. i Zorana Milanovića 2015. koji je nakon sastanaka Europskog vijeća u Bruxellesu davao punu podršku Ukrajini, a sada šalje određene poruke nakon kojih se moramo zapitati čiji je on agent. A pritom izmišlja tezu o slanju hrvatskih vojnika u Ukrajini, o čemu nikada nije bilo riječi. Pokazao je da je spreman ugroziti hrvatske nacionalne interese i posvađati nas s partnerima. Hrvatska se zalaže za deeskalaciju napetosti, mirno rješenje spora i sprečavanje sukoba i podršku teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. Kroz iskustvo iz mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja želimo dati doprinos rješenju krize i reintegraciji okupiranog područja Ukrajine", rekao je Grlić Radman.</para><hmn:video id="2cbd228e-85bf-11ec-a3dd-669ed179ed7a"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Još jednom, od Milanovića očekujemo da bude proaktivan. Kritike su naravno uvijek dobrodošle, ali umjesto da izmišlja i negira snažno zalaganje Vlade, bolje neka i sam bude proaktivan. Svojim postupanjem u zadnje vrijeme on je degradirao i obezvrijedio instituciju predsjednika. U inozemstvu bi se trebao snažno zauzimati za stajališta i interese Hrvatske. Mi ne vidimo to njegovo zalaganje", dodao je te istaknuo kako su u više navrata imali pozive našim veleposlanicima nakon nekih izjava predsjednika.</para><heading2>'Ćović je izvučen iz konteksta'</heading2><para>Komentirao je i dolazak Dragana Čovića u Skupštinu Republike Srpske, a posebno njegovu poruku Srbima da čuvaju Republiku Srpsku.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da je to malo izvučeno iz konteksta njegovog govora. Čoviću je u interesu razgovarati sa svima onima koji participiraju u vlasti i koji su dio političkog ustrojstva BiH. I to bi trebalo sagledavati sveobuhvatno. Njegov govor treba sagledavati u činjenici jednog političkog konteksta, ali i razočaranja i nezadovoljstva rezultatima pregovora u Neumu", rekao je.</para><hmn:article id="259312b0-8520-11ec-a4fd-36967a8414d7" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Tu je tezu izmislio Milanović'</heading2><para>Tvrdi da je objasnio i ruskom kolegi Sergeju Lavrovu da treba imati u vidu činjenicu da prijateljstvo Hrvatske s Ukrajinom ne isključuje prijateljstvo s Rusijom. <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sigurno je da pripadnici HV-a neće ići u Ukrajinu budući da čak ni Sjedinjene Države ne predviđaju slanje svojih vojnika. Ali postoji stanovita mogućnost da NATO pozove zemlje članice da pošalju vojnike i opremu u zemlje koje graniče bilo s Rusijom ili Ukrajinom kao što su Litva, Letonija, Estonija ili Poljska", rekao je Grlić Radman.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tezu da će hrvatski vojnici ići u Ukrajini izmislio je Milanović. Kasnije se i sam demantirao", dodao je.</para>

Plenkovićev ministar optužio Milanovića da je jedan od glavnih krivaca za loše stanje u BiH: 'Prisjetite se samo...' Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman tvrdi da niti jedna Vlada do sada nije toliko pomagala Bosni i Hercegovini kao ova sada, te dodao da je za loše stanje u toj državi kriv i Zoran Milanović Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji prema navodima Jutarnjeg lista navodno nije bio prvi izbor Andreja Plenkovića, u intervjuu za Novi list govorio je o stanju u Bosni i Hercegovini, kao i onoj u Ukrajini. Nakon neuspjeha pregovora Hrvata i Bošnjaka u Neumu, Grlić Radman je ustvrdio kako je riječ o "zakašnjelom procesu". "Kada pogledate 22 godine unazad vidite da su na djelu puzajući procesi u kojima su izravnim intervencijama visokih predstavnika dijelovi izbornog zakona prilagođavani političkim trenucima. A onda se pokazalo da je na djelu bio zapravo jedan politički inženjering koji je rezultirao političkom diskriminacijom Hrvata. Naime, time su ostali bez svojih temeljnih političkih prava konstitutivnog naroda koji su bili predviđeni slovom i duhom Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, a na koncu samim time Ustavom BiH", rekao je.Dodao je kako je cilj hrvatske politike europska perspektiva BiH, a da bi do toga došlo BiH mora poduzeti odgovarajuće reforme i time postati politički stabilna i institucionalno funkcionalna. 'Politička eutanazija Hrvata'"Povijesno, uvijek je stabilnost BiH ovisila o dogovoru Srba, Bošnjaka i Hrvata. Nije bitno koliko kojeg naroda ima. Hrvati moraju biti ravnopravno zastupljeni i legitimno politički predstavljeni, a to se može jedino ostvariti promjenom izbornog zakona. To što žele Hrvati nije traženje nekog specijalnog statusa. Uz to, izborni je zakon je bio više puta mijenjan na njihovu štetu. Pa već treći puta predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH biraju pripadnici drugog naroda. To znači da su bili majorizirani i da nemaju svog člana Predsjedništva. No, ako se opet dogodi ono što se ne bi smjelo dogoditi, da se izbori održe na stari način i u neregularnim uvjetima, to bi značilo političku eutanaziju Hrvata. A posebno za hrvatsku poziciju postoji opasnost da im se izaberu predstavnici u Domu naroda jer time bi se izgubio taj mehanizam obrane vitalnog nacionalnog interesa", rekao je dodavši kako bi bošnjački narod morao ipak pokazati više razumijevanja za hrvatske zahtjeve ako žele zajednički život u BiH.Grlić Radman smatra kako dosad ni jedna Vlada nije bila toliko aktivna i prisutna kao što je ova na čelu s Andrejom Plenkovićem. "Recimo, zadnja odluka Vlade da pomogne tamošnje javno zdravstvo slanjem 40 milijuna kuna bolnici u Mostaru. A tu je i premijerov odlazak 13. prosinca prošle godine u Sarajevo kako bi smirio političke tenzije i poslao odgovarajuće poruke protiv bilo kakvog oblika separatizma, ali i bilo kakvog oblika unitarizma koji jednako štete stabilnosti BiH", dodao je.'Milanović je podržavao Komšića'Dotaknuo se i predsjednika Zorana Milanovića, za kojeg smtra da "želi ostaviti dojam da se nakon godina političkih lutanja, zapravo priključio našim političkim nastojanjima"."Prisjetimo se, on je 2010., kratko prije nego je postao premijer, podržavao Željka Komšića na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji je u to tijelo već ranije bio izabran glasovima Bošnjaka. Nažalost, moram istaknuti da je on među glavnim krivcima za ovo stanje u BiH. Jer baš se za vrijeme njegove Vlade, kada je Hrvatska ušla u EU, bilo dovoljno političkog prostora da se snažno zauzme za pitanje i položaj hrvatskog naroda u BiH. Tu je bila propuštena prilika. Ova Vlada sada pokušava riješiti baš one probleme koje je Milanović dok je bio premijer propustio riješiti", obećava ministar.Smatra kako njegove izjave "oslabljuju pregovaračku poziciju političkim predstavnicima Hrvata".Neslaganje između dva MilanovićaPostoji veliko neslaganje između Vlade ne samo oko BiH već i oko Ukrajine."Postoji prije svega neslaganje između Zorana Milanovića iz 2022. i Zorana Milanovića 2015. koji je nakon sastanaka Europskog vijeća u Bruxellesu davao punu podršku Ukrajini, a sada šalje određene poruke nakon kojih se moramo zapitati čiji je on agent. A pritom izmišlja tezu o slanju hrvatskih vojnika u Ukrajini, o čemu nikada nije bilo riječi. Pokazao je da je spreman ugroziti hrvatske nacionalne interese i posvađati nas s partnerima. Hrvatska se zalaže za deeskalaciju napetosti, mirno rješenje spora i sprečavanje sukoba i podršku teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. Kroz iskustvo iz mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja želimo dati doprinos rješenju krize i reintegraciji okupiranog područja Ukrajine", rekao je Grlić Radman."Još jednom, od Milanovića očekujemo da bude proaktivan. Kritike su naravno uvijek dobrodošle, ali umjesto da izmišlja i negira snažno zalaganje Vlade, bolje neka i sam bude proaktivan. Svojim postupanjem u zadnje vrijeme on je degradirao i obezvrijedio instituciju predsjednika. U inozemstvu bi se trebao snažno zauzimati za stajališta i interese Hrvatske. Mi ne vidimo to njegovo zalaganje", dodao je te istaknuo kako su u više navrata imali pozive našim veleposlanicima nakon nekih izjava predsjednika.'Ćović je izvučen iz konteksta'Komentirao je i dolazak Dragana Čovića u Skupštinu Republike Srpske, a posebno njegovu poruku Srbima da čuvaju Republiku Srpsku."Mislim da je to malo izvučeno iz konteksta njegovog govora. Čoviću je u interesu razgovarati sa svima onima koji participiraju u vlasti i koji su dio političkog ustrojstva BiH. I to bi trebalo sagledavati sveobuhvatno. Njegov govor treba sagledavati u činjenici jednog političkog konteksta, ali i razočaranja i nezadovoljstva rezultatima pregovora u Neumu", rekao je.'Tu je tezu izmislio Milanović'Tvrdi da je objasnio i ruskom kolegi Sergeju Lavrovu da treba imati u vidu činjenicu da prijateljstvo Hrvatske s Ukrajinom ne isključuje prijateljstvo s Rusijom. "Sigurno je da pripadnici HV-a neće ići u Ukrajinu budući da čak ni Sjedinjene Države ne predviđaju slanje svojih vojnika. Ali postoji stanovita mogućnost da NATO pozove zemlje članice da pošalju vojnike i opremu u zemlje koje graniče bilo s Rusijom ili Ukrajinom kao što su Litva, Letonija, Estonija ili Poljska", rekao je Grlić Radman."Tezu da će hrvatski vojnici ići u Ukrajini izmislio je Milanović. Kasnije se i sam demantirao", dodao je. 'ČIJI JE ON AGENT?' 

'ČIJI JE ON AGENT?'

Plenkovićev ministar optužio Milanovića da je jedan od glavnih krivaca za loše stanje u BiH: 'Prisjetite se samo...'

Stručnjak za diplomaciju: 'Bosna i Hercegovina jako se udaljila od onoga Daytona koji smo nekad imali' 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je posjetio Sarajevo i dao podršku jedinstvenoj Bosni i Hercegovini. Poručio da BiH nema većeg prijatelja od Hrvatske. Istaknuo je da je ”bilo važno čuti od predstavnika različitih političkih stranaka snažnu poruku konsenzusa”.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Zalaganje za konsenzus unutar cijele BiH, a to prije svega mislim na političke stranke da se postigne dogovor u kojem bi i Hrvati imali istinske, legitimne zastupnike je vrlo važan”, rekao je Plenković u Sarajevu i dodao da će poticati postizanje konsenzusa. “Želimo nastaviti aktivan dijalog s BiH, održati tijekom proljeća sjednicu Vlade RH i Vijeća ministara u RH”, najavio je.</para><hmn:video id="467f8e8e-5c05-11ec-8f1e-c67a6d865512"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Svojim pismo je Čović do kraja pojasnio svoje pozicije i smatram da je tako otklonio i najmanju sumnju da kod njega postoji bilo kakva dvojba oko karaktera zločina u Srebrenici, a to je genocid. Ta dvojba ne postoji niti u Vladi RH niti kod političkih predstavnika Hrvata u BiH. Mislim da trebamo tražiti rješenje koje je uključivo, a koje neće eliminirati postavke ustavne arhitekture kakvu BiH ima već 26 godina”, prenosi premijerove riječi <ulink url="https://hr.n1info.com/vijesti/uskoro-uzivo-pratite-izjavu-premijera-plenkovica-na-n1-2/">N1</ulink>. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Govorio je i o odnosu BiH i međunarodne zajednice, naročito Europske unije. “Kad se razgovara o BiH, naši europski partneri gledaju u nas i čekaju što ćemo mi reći. Mi smo došli s najboljim namjerama i želimo da se riješi jedna anomalija koja postoji od 2006. godine i muči Hrvate u BiH. Kad bi se malo džentlmenski pristupilo, mislim da imamo sve mogućnosti da BiH dobro funkcionira, a da RH bude akter koji će podržavati BiH”, poručio je Plenković.</para><heading2>Krajnje složena situacija</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na njegove poruke se osvrnuo član Predsjedništva BiH, Dragan Čović. "Drago mi je da smo imali prigodu ugostiti Plenkovića. Jednom riječju oslikati današnju situaciju bilo bi teško. Ona je krajnje složena, izazovna s ekonomskog, političkog i sigurnosnog aspekta, o tome se sve češće priča. Nije moglo biti bolje vrijeme za dolazak predsjednika Vlade RH kao članice EU i NATO saveza i posebne osobe koja ima utjecaj na ovaj prostor. Čini i se da dugo vremena nismo imali pozitivnijih poruka iz BiH kao što smo imali danas. Plenković je jasno kazao na zajedničkom kolegiju Parlamentarne skupštine BiH: 'Dajte riješite ključna pitanja, elektivnog predstavljanja kolektivnog naroda, ugradite presude suda u Strasbourgu, suda BiH i recite kako Hrvatska može pomoći na europskom putu i ekonomskoj i socijalnoj stabilizaciji'. Mislim da su sugovornici vrlo pozitivno reagirali na takve poruke koje su dobili predstavnici srpskog i bošnjačkog naroda, kao i mi Hrvati", komentirao je Čović za <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/4157928/covic-podjela-nece-biti-moja-misija-je-voditi-politiku-koja-ce-osigurati-mir-i-stabilnost-bih/">RTL</ulink>.</para><hmn:article id="cee078ba-5c0f-11ec-bb75-c67a6d865512" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On smatra izmjenu izbornog zakona u BiH nužnom. "Do nje mora doći jer bez izmjene izbornog zakona nema preduvjeta za organizirati izbore iduće godine. Sjetite se koliko nam je trebalo vremena da organiziramo izbore u Mostaru. Ustavni sud je van snage stavio neke odredbe i sad ih treba u Parlamentarnoj skupštini BiH vratiti. Uvjeren sam da će razgovori koji će teći četiri-pet dana od danas, s predstavnicima američke i europske administracije, naći dovoljno snage i mudrosti da napravimo kompromis i riješimo pitanje izbora kad je u pitanju Dom naroda i Predsjedništvo, a iza toga je integracija izbornog procesa, tehničke izmjene izbornog zakona koje su nužde. Optimističan sam nakon današnje posjete, da možemo napraviti snažniji iskorak i riješiti taj posao u ovoj godini", poručio je.</para><heading2>Dodikovi manevri</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S druge strane, Parlament RS je odbacio dio važnih zakona donesenih na razini BiH, čime se ponovno potegnulo pitanje odcjepljenja tog entiteta i zadovoljavanja želja Milorada Dodika. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Hrvati se zalažu da imamo legitimne predstavnike u Domovima naroda i Predsjedništvu BiH da se ne podcijeni uloga zakonodavne vlasti na razini entiteta i BiH i zajednički tražimo rješenja. Bez toga neće biti moguće normalno funkcioniranje BiH zbog izigravanja Ustava smo u ovakvoj političkoj situaciji. Što se tiče odluka Narodne skupštine RS, zaključaka koji trebaju definirati neke odnose, osnova za naše djelovanje je Ustav i Dayton. Ustavno domoljublje mora nadvladati. BiH se ne može podijeliti, pogotovo mirnim putem, a nama je u političkom mandatu, misiji, da čuvamo mir do kraja. Podjela neće biti ali moramo tražiti rješenja za mnoga pitanja koja su otvorena. Predstavnici srpskog naroda su naglasili pitanje vojske u BiH, a i danas ste mogli čudi izjave dužnosnika RS da traže racionalnost u organiziranju vojske, razgovor oko toga pa tek zaključak da će povući drugi potez. Slično razmišljamo i kad su u pitanju druge reforme koje su nužne. Mi smo davno preuzeli paket obveza reformskih obaveza ka EU, zato što stoje se dešavaju ovakve stvari", rekao je Čović.</para><hmn:article id="37f92972-59f5-11ec-a61d-c67a6d865512" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Plenković je te Dodikove manevre ocijenio predizbornim trikovima, no Čović drži da tu nema blefiranja, već naglašavanja ozbiljnih problema BiH, o kojima se mora razgovarati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zaključcima smo natjerali da sjednemo zajedno i riješimo da ne bi došli u situaciju da za 6 mjeseci analiziramo na drugačiji način odnose u BiH", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zakon o zabrani negiranja genocida nije tema u BiH, poručio je član Predsjedništva. "To je bila tema u vrijeme zasjedanja Doma naroda kad nismo razgovarali o Zakonu koji definira odnose, a to je kazneni zakon nametnut od strane visokog predstavnika. Govorili smo o načelima oko čega treba razgovarati da bi Parlament proradio. Sve što se dešavalo kad je u pitanju zločin genocida i protiv čovječnosti, ratni zločin, nisu teme u kojima hrvatski predstavnici i ja imamo probleme. Bio sam u Srebrenici, svaki put smo ispraćali ostatke onih koji su stradali, s poštovanjem prema tim ljudima i onda se napravila politička špekulacija i nije mi trebalo puno vremena. Pismo koje sam uputio predstavnicima međunarodnih institucija s kojima smo dogovarali plan da osposobimo skupštinu BiH i da riješimo pitanje tako da mi to nije bilo teško objasniti Plenkoviću i Milanoviću. Nije u pitanju glasovanje. Potez da vratimo ljude u Parlament je pravi potez", kazao je Čović.</para><heading2>Osigurati mir i stabilnost</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čović je komentirao i najave stranih dužnosnika o slanju vojnika u BiH, ako Dodik nastavi ustrajati na odcjepljivanju. "Svi koji su proživjeli '90. moraju biti odgovorni. Naše poslanje i moja misija je voditi politiku koja će osigurati mir i stabilnost BiH, pravnu državu, ali europsku državu BiH. Jednak problem je separatizam o kojem govorite kao i unitarizam koji se naglašava u pitanju Sarajeva. Oni koji šalju jasne poruke da ima dovoljno onih iz okruženja koji brinu o stabilnosti BiH, nije to samo pitanje stabilnosti jer ako bi se ovdje nešto desilo imamo okruženje koje je sigurnosno upitno kao takvo. Ne znam da je takvih odluka doneseno do par istupa predstavnika institucija koji su rekli da su se spremni staviti u funkciju da osiguraju mir i mi smo spremni zajedno s njima očuvati mir ovdje. Dobro je razmišljati o tome ali da bi izbjegli situaciju moramo se okrenuti reformskim aktivnostima, vratiti povjerenje između predstavnika tri naroda", kazao je Čović.</para>

Čović: 'Nema blefiranja kod Dodika'; Plenković: 'Želimo da se riješi anomalija koja muči Hrvate u BiH!' Dragan Čović je pozitivnim ocijenio dolazak Andreja Plenkovića u Sarajevo, ali i istaknuo kako je situacija u BiH vrlo složena Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je posjetio Sarajevo i dao podršku jedinstvenoj Bosni i Hercegovini. Poručio da BiH nema većeg prijatelja od Hrvatske. Istaknuo je da je ”bilo važno čuti od predstavnika različitih političkih stranaka snažnu poruku konsenzusa”.“Zalaganje za konsenzus unutar cijele BiH, a to prije svega mislim na političke stranke da se postigne dogovor u kojem bi i Hrvati imali istinske, legitimne zastupnike je vrlo važan”, rekao je Plenković u Sarajevu i dodao da će poticati postizanje konsenzusa. “Želimo nastaviti aktivan dijalog s BiH, održati tijekom proljeća sjednicu Vlade RH i Vijeća ministara u RH”, najavio je.“Svojim pismo je Čović do kraja pojasnio svoje pozicije i smatram da je tako otklonio i najmanju sumnju da kod njega postoji bilo kakva dvojba oko karaktera zločina u Srebrenici, a to je genocid. Ta dvojba ne postoji niti u Vladi RH niti kod političkih predstavnika Hrvata u BiH. Mislim da trebamo tražiti rješenje koje je uključivo, a koje neće eliminirati postavke ustavne arhitekture kakvu BiH ima već 26 godina”, prenosi premijerove riječi N1. Govorio je i o odnosu BiH i međunarodne zajednice, naročito Europske unije. “Kad se razgovara o BiH, naši europski partneri gledaju u nas i čekaju što ćemo mi reći. Mi smo došli s najboljim namjerama i želimo da se riješi jedna anomalija koja postoji od 2006. godine i muči Hrvate u BiH. Kad bi se malo džentlmenski pristupilo, mislim da imamo sve mogućnosti da BiH dobro funkcionira, a da RH bude akter koji će podržavati BiH”, poručio je Plenković.Krajnje složena situacijaNa njegove poruke se osvrnuo član Predsjedništva BiH, Dragan Čović. "Drago mi je da smo imali prigodu ugostiti Plenkovića. Jednom riječju oslikati današnju situaciju bilo bi teško. Ona je krajnje složena, izazovna s ekonomskog, političkog i sigurnosnog aspekta, o tome se sve češće priča. Nije moglo biti bolje vrijeme za dolazak predsjednika Vlade RH kao članice EU i NATO saveza i posebne osobe koja ima utjecaj na ovaj prostor. Čini i se da dugo vremena nismo imali pozitivnijih poruka iz BiH kao što smo imali danas. Plenković je jasno kazao na zajedničkom kolegiju Parlamentarne skupštine BiH: 'Dajte riješite ključna pitanja, elektivnog predstavljanja kolektivnog naroda, ugradite presude suda u Strasbourgu, suda BiH i recite kako Hrvatska može pomoći na europskom putu i ekonomskoj i socijalnoj stabilizaciji'. Mislim da su sugovornici vrlo pozitivno reagirali na takve poruke koje su dobili predstavnici srpskog i bošnjačkog naroda, kao i mi Hrvati", komentirao je Čović za RTL.On smatra izmjenu izbornog zakona u BiH nužnom. "Do nje mora doći jer bez izmjene izbornog zakona nema preduvjeta za organizirati izbore iduće godine. Sjetite se koliko nam je trebalo vremena da organiziramo izbore u Mostaru. Ustavni sud je van snage stavio neke odredbe i sad ih treba u Parlamentarnoj skupštini BiH vratiti. Uvjeren sam da će razgovori koji će teći četiri-pet dana od danas, s predstavnicima američke i europske administracije, naći dovoljno snage i mudrosti da napravimo kompromis i riješimo pitanje izbora kad je u pitanju Dom naroda i Predsjedništvo, a iza toga je integracija izbornog procesa, tehničke izmjene izbornog zakona koje su nužde. Optimističan sam nakon današnje posjete, da možemo napraviti snažniji iskorak i riješiti taj posao u ovoj godini", poručio je.Dodikovi manevriS druge strane, Parlament RS je odbacio dio važnih zakona donesenih na razini BiH, čime se ponovno potegnulo pitanje odcjepljenja tog entiteta i zadovoljavanja želja Milorada Dodika. "Hrvati se zalažu da imamo legitimne predstavnike u Domovima naroda i Predsjedništvu BiH da se ne podcijeni uloga zakonodavne vlasti na razini entiteta i BiH i zajednički tražimo rješenja. Bez toga neće biti moguće normalno funkcioniranje BiH zbog izigravanja Ustava smo u ovakvoj političkoj situaciji. Što se tiče odluka Narodne skupštine RS, zaključaka koji trebaju definirati neke odnose, osnova za naše djelovanje je Ustav i Dayton. Ustavno domoljublje mora nadvladati. BiH se ne može podijeliti, pogotovo mirnim putem, a nama je u političkom mandatu, misiji, da čuvamo mir do kraja. Podjela neće biti ali moramo tražiti rješenja za mnoga pitanja koja su otvorena. Predstavnici srpskog naroda su naglasili pitanje vojske u BiH, a i danas ste mogli čudi izjave dužnosnika RS da traže racionalnost u organiziranju vojske, razgovor oko toga pa tek zaključak da će povući drugi potez. Slično razmišljamo i kad su u pitanju druge reforme koje su nužne. Mi smo davno preuzeli paket obveza reformskih obaveza ka EU, zato što stoje se dešavaju ovakve stvari", rekao je Čović.Plenković je te Dodikove manevre ocijenio predizbornim trikovima, no Čović drži da tu nema blefiranja, već naglašavanja ozbiljnih problema BiH, o kojima se mora razgovarati. "Zaključcima smo natjerali da sjednemo zajedno i riješimo da ne bi došli u situaciju da za 6 mjeseci analiziramo na drugačiji način odnose u BiH", kazao je.Zakon o zabrani negiranja genocida nije tema u BiH, poručio je član Predsjedništva. "To je bila tema u vrijeme zasjedanja Doma naroda kad nismo razgovarali o Zakonu koji definira odnose, a to je kazneni zakon nametnut od strane visokog predstavnika. Govorili smo o načelima oko čega treba razgovarati da bi Parlament proradio. Sve što se dešavalo kad je u pitanju zločin genocida i protiv čovječnosti, ratni zločin, nisu teme u kojima hrvatski predstavnici i ja imamo probleme. Bio sam u Srebrenici, svaki put smo ispraćali ostatke onih koji su stradali, s poštovanjem prema tim ljudima i onda se napravila politička špekulacija i nije mi trebalo puno vremena. Pismo koje sam uputio predstavnicima međunarodnih institucija s kojima smo dogovarali plan da osposobimo skupštinu BiH i da riješimo pitanje tako da mi to nije bilo teško objasniti Plenkoviću i Milanoviću. Nije u pitanju glasovanje. Potez da vratimo ljude u Parlament je pravi potez", kazao je Čović.Osigurati mir i stabilnostČović je komentirao i najave stranih dužnosnika o slanju vojnika u BiH, ako Dodik nastavi ustrajati na odcjepljivanju.  "Svi koji su proživjeli '90. moraju biti odgovorni. Naše poslanje i moja misija je voditi politiku koja će osigurati mir i stabilnost BiH, pravnu državu, ali europsku državu BiH. Jednak problem je separatizam o kojem govorite kao i unitarizam koji se naglašava u pitanju Sarajeva. Oni koji šalju jasne poruke da ima dovoljno onih iz okruženja koji brinu o stabilnosti BiH, nije to samo pitanje stabilnosti jer ako bi se ovdje nešto desilo imamo okruženje koje je sigurnosno upitno kao takvo. Ne znam da je takvih odluka doneseno do par istupa predstavnika institucija koji su rekli da su se spremni staviti u funkciju da osiguraju mir i mi smo spremni zajedno s njima očuvati mir ovdje. Dobro je razmišljati o tome ali da bi izbjegli situaciju moramo se okrenuti reformskim aktivnostima, vratiti povjerenje između predstavnika tri naroda", kazao je Čović. 'KRAJNJE SLOŽENA SITUACIJA' 

'KRAJNJE SLOŽENA SITUACIJA'

Čović: 'Nema blefiranja kod Dodika'; Plenković: 'Želimo da se riješi anomalija koja muči Hrvate u BiH!'

Srebreničke majke poručile Milanoviću: 'Žalimo Vas' Zbog Milanovićevih izjava kritike stižu na sve strane. Uvrijedio je mnoge svojim najnovijim izjavama. 

<para>Zbog Milanovićevih izjava kritike stižu na sve strane. Uvrijedio je mnoge svojim najnovijim izjavama.</para>

Srebreničke majke poručile Milanoviću: 'Žalimo Vas'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Postoje genocidi i genocidi. Postoji genocid nad židovskim narodima, u Ruandi, postoji genocid u Srebrenici, odnosno jedan događaj definiran kao genocid, a genocid ima vrlo širok raspon, postoji genocid u Drugom svjetskom ratu, postoji Jasenovac… Nije sve isto, kao što ni svaka žrtva nije ista. Najbolje je reći da je sve isto. Nije", govorio je Zoran Milanović još u četvrtak, 2. prosinca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bio je to dan kada je obišao Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, a poslije je odgovarao novinarima na brojna aktualna pitanja. Većina hrvatskih medija stavila je fokus na njegovo protivljenje obaveznom cijepljenju, na pozivanje glavne državne odvjetnice na ostavku, te na još jednu "fleku na stolnjaku HDZ-a", a njegova obrana Milorada Dodika i Dragana Čovića koji su zajednički glasali za ukidanje Zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici u susjednoj BiH za hrvatsku javnost je prošla gotovo posve ispod radara. Ne samo da je dijelio savjete Dodiku i Čoviću, nego se i zauzeo za njih, jer on zna da oni nisu "fašisti", a onda se upustio i u skandalozno i žalosno tumačenje srebreničkog genocida.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednik Hrvatske krenuo je mjeriti srebrenički žrtvu, stavljati je na ljestvicu, a upotrijebio je i otrovnu sintagmu "događaj definiran kao genocid". Uslijedile su reakcije bošnjačkih političara u BiH, a u Hrvatskoj mu je replicirao jedino Armin Hodžić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj koji je poručio da je Milanović prešao "civilizacijsku liniju preko koje nitko ne bi smio ići." Bio je to dan kada su hrvatski tv dnevnici prenijeli vijest da je Milorad Dodik zahvaljivao Milanoviću i ustvrdio da jedino on i Putin razumiju situaciju u BiH.</para><hmn:image id="7bdb3b78-5764-11ec-811b-92592fb33728" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Maliciozno svođenje problema na 'manjinsko'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dan kasnije Zoran Milanović je, ovaj put s izleta u Komižu na otoku Visu, sasuo salvu uvreda na račun Armina Hodžića, osobe koja mu se jedina usudila suprotstaviti u Hrvatskoj. Rekao je da to nije zajednica Bošnjaka "nego neki čovjek za kojeg nikada nije čuo".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo su prilike da ti etno biznismeni dođu do izražaja… Nije dovoljno zvati se Hadžić ili Hodžić da bi mogao govoriti u ime bošnjačke manjine u Hrvatskoj", izvrijeđao je predsjednik Armina Hodžića, a onda je još ustvrdio i da "službeno Sarajevo ne postoji". I onda je opet krenuo rovati po Srebrenici i tumačiti ono što je ili nije rekao prvi put kada je krenuo mjeriti genocid i "događaj definiran kao genocid".</para><hmn:article id="e413cb02-574a-11ec-a871-06372ee03c26" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dan kasnije Armin Hodžić, opet je uzvratio presicom, ovaj puta pojačan Salihom Huremovićem, predsjednikom Udruge veterana Bošnjaka Domovinskog rata. Podsjetio je Milanovića da je u Srebrenici u dva dana ubijeno osam i pol tisuća ljudi, da je to bila zastrašujuća mašinerija smrti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I tako su na hrvatskoj javnoj sceni ostali konfrontirani samo Milanović s jedne strane i predstavnik bošnjačke manjine, Armin Hodžić, kao da je ovo što radi Milanović isključivo nešto što se tiče bošnjačke manjine u Hrvatskoj ili Bošnjaka u BiH, kao da se ne radi o velikom vanjskopolitičkom incidentu i to u izvedbi predsjednika države, dužnosnika na funkciji kojoj su tijekom desetljeća skresane kojekakve dužnosti, ali one u području vanjske politike definitivno nisu.</para><heading2>Velika, teška šutnja</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Milanovićev nastup oko BiH sada već ulazi u fazu kontinuiteta, on sada već redovno suflira i stavlja se na stranu Milorada Dodika i Dragana Čovića, ali ovaj puta je počeo i svojevrsno "oranje" po Srebrenici, mjeriti razinu genocida, proučavati tko se pretjerano stavlja u status žrtve, ali u Hrvatskoj ne čujemo nikakvog ozbiljnog kontriranja oko Milanovićeve politike prema BiH. Do sada se nije oglasio niti jedan bivši ministar ili ministrica vanjskih poslova. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neovisno o ratovanju s Plenkovićem, oko pitanja BiH, Plenković se ne javlja, ali i zašto bi s obzirom da se Milanović lijepo slaže s njegovim predsjednikom HDZ-a BiH, dugovječnim i kontroverznim Draganom Čovićem. Sadašnji ministar vanjskih poslova, Gordan Grlić Radman, ne uživa osobiti autoritet, a i redovito je na repertoaru Milanovićevih sprdnji, a bivši HDZ-ovi ministri vanjskih poslova, i Miro Kovač i Davor Ivo Stier, ušutkani su – jer su na listi za veleposlanička mjesta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali što je s opozicijom? Hrvatska desnica je tradicionalno na strani Dragana Čovića, ali što je s ljevicom? Ne javljaju se ni bivši ministri vanjskih poslova s ljevice (osim načelnih izjava da se ne slažu sa sadašnjom politikom prema BiH), ali ni sadašnji lideri ljevice i centra u Saboru nemaju nikakvog komentara ili jedva izgovore neku vrlo blagu rečenicu ako ih baš prisile novinari u intervjuima na pitanja o Milanovićevoj politici prema BiH, ili sada o ovom petljanju oko Srebrenice. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Velika, teška šutnja. Ili zaobilaženje. Neki će reći da nemaju stručnjaka za vanjsku politiku, drugi će odgovarati da ne znaju zašto to tako radi Milanović, ili da baš ne odobravaju, ali, zašto bi oni to komentirali. Okorjeli milanovićevci pak tvrde da mi to svi skupa ne razumijemo dobro, da treba misliti na "širu sliku".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> "Nisam ja glasnogovornik Zorana Milanovića. (…) Ima podršku SDP-a za stvari koje radi, a koje ulaze u ustavni opis njegove dužnosti. Da se sto posto slažem s njegovim odlukama, ne", govorio je u jednom od posljednjih većih intervjua predsjednik SDP-a Peđa Grbin. Ni iz Možemo, od kojeg se mnogo očekuje na narednim parlamentarnim izborima, nema odlučnih reakcija na poteze predsjednika Milanovića i njegov zagrljaj s Dodikom i Čovićem. Prave se da to ne vide.</para><heading2>Nekoliko modela obrane vlastite slabosti</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zamislite da je Kolinda Grabar Kitarović krenula mjeriti genocid u Srebrenici kao što je to učinio Zoran Milanović. Bi li i tada šutjeli i Možemo i SDP i Klub socijaldemokrata i Centar…?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nema sumnje da Zoran Milanović u svojim nastupima u kojima mitraljira po Andreju Plenkoviću, ministru obrane Mariju Banožiću, funkcioniranju pravosuđa ili dosezima DORH-a, vrlo često pogodi bit i upozori manje ili više jasnim rječnikom na anomalije, ali je li to razlog da mu se oprašta sve što radi oko covid potvrda ili rovarenje u BiH?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izgleda da je lijeva oporba pala u zamku iz koje će se teško iskobeljati. Kao da zaključuju da je bolje ne dirati zvijer koja je toliko popularna u javnosti, osobito oko domoljubno nepopularnih tema. A osim toga, ako ga krenu prozivati, ili ako izgovore nešto što se njemu neće svidjeti hoće li završiti kao oni koji su se to drznuli?</para><hmn:image id="e3a1699e-5764-11ec-abf7-06372ee03c26" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hoće li ih pred kamerama nazivati "narikačama" ili će završiti kao Armin Hodžić s kvalifikacijom da "on" nikad nije čuo za njega? Zamislite ako vam Zoran Milanović kaže da nikad nije čuo za vas! Nije li jadno ako smo došli do toga da se političari ne usuđuju kritizirati predsjednika zato jer se boje da će završiti u njegovim monolozima?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A tu su i oni koji smatraju da se treba voljeti Zorana Milanovića pod svaku cijenu jer ako se bira "između" Andreja Plenkovića i Milanovića, on je ipak "manje zlo". Pa se onda Milanoviću mora progledati kroz prste ako povlači po blatu "babe" ili rovari po Srebrenici. Pravimo se da nismo čuli. Istaknimo ono što je "lijepo spustio" Plenkoviću.</para><heading2>U zagraljaju s Dodikom i Čovićem</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kao da to sve skupa, od baba do Srebrenice, nije jedan te isti predsjednik države. Za neke i dalje najveći frajer među političarima, jedini koji ima petlje podrivati HDZ i Plenkovića koji samo povremeno "malo zastrani". U tom precjenjivanju Milanovićeva "podrivanja" Plenkovića ići će se tako daleko da će mu se i oprostiti kada zaboravi razobličavati velike suštinske probleme, od gospodarstva do korupcije, nego paradno podbada i inzistira na detaljima koji su njemu važni.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Želi li to lijeva opozicija poručivati da im je bolje i lakše pod skutima lidera Milanovića? On udara i juriša, mahnita, okuplja sve i svašta, a i oni koji to vide ne bi se distancirali od toga. Samo bi negdje gdje ih nitko ne vidi malo kolutali očima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kažu neki da nije sad još vrijeme. Pustite Milanovića. Mi nemamo ništa s njim. A zašto bismo se "stalno" distancirali? I tako dalje. A tako pokazuju svoju veliku slabost, nespremnost da otvaraju velike teme, pa i one teške i nepopularne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Puštaju zvijer da raste i naraste. Puštaju tako i da Hrvatska završi kao glavni "pajdo" Milorada Dodika i Dragana Čovića. Kad šute nije to više samo Zoran Milanović u zagrljaju s Dodikom i Čovićem, nego nas sve uvaljuju u zagrljaj s njim.</para>

Neugodna šutnja hrvatske opozicije: Puštaju popularnu zvijer da naraste, a što će onda? Dok Milanović uvodi Hrvatsku u zagrljaj s Dodikom i Čovićem, ne čuje se nikakva ozbiljna kritika iz hrvatskih političkih redova, a to je proces koji mora zabrinuti sve građane, a ne samo vanjskopolitičke analitičare ili predstavnika bošnjačke manjine u Hrvatskoj "Postoje genocidi i genocidi. Postoji genocid nad židovskim narodima, u Ruandi, postoji genocid u Srebrenici, odnosno jedan događaj definiran kao genocid, a genocid ima vrlo širok raspon, postoji genocid u Drugom svjetskom ratu, postoji Jasenovac… Nije sve isto, kao što ni svaka žrtva nije ista. Najbolje je reći da je sve isto. Nije", govorio je Zoran Milanović još u četvrtak, 2. prosinca.Bio je to dan kada je obišao Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, a poslije je odgovarao novinarima na brojna aktualna pitanja. Većina hrvatskih medija stavila je fokus na njegovo protivljenje obaveznom cijepljenju, na pozivanje glavne državne odvjetnice na ostavku, te na još jednu "fleku na stolnjaku HDZ-a", a njegova obrana Milorada Dodika i Dragana Čovića koji su zajednički glasali za ukidanje Zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici u susjednoj BiH za hrvatsku javnost je prošla gotovo posve ispod radara. Ne samo da je dijelio savjete Dodiku i Čoviću, nego se i zauzeo za njih, jer on zna da oni nisu "fašisti", a onda se upustio i u skandalozno i žalosno tumačenje srebreničkog genocida.Predsjednik Hrvatske krenuo je mjeriti srebrenički žrtvu, stavljati je na ljestvicu, a upotrijebio je i otrovnu sintagmu "događaj definiran kao genocid". Uslijedile su reakcije bošnjačkih političara u BiH, a u Hrvatskoj mu je replicirao jedino Armin Hodžić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj koji je poručio da je Milanović prešao "civilizacijsku liniju preko koje nitko ne bi smio ići." Bio je to dan kada su hrvatski tv dnevnici prenijeli vijest da je Milorad Dodik zahvaljivao Milanoviću i ustvrdio da jedino on i Putin razumiju situaciju u BiH.Maliciozno svođenje problema na 'manjinsko'Dan kasnije Zoran Milanović je, ovaj put s izleta u Komižu na otoku Visu, sasuo salvu uvreda na račun Armina Hodžića, osobe koja mu se jedina usudila suprotstaviti u Hrvatskoj. Rekao je da to nije zajednica Bošnjaka "nego neki čovjek za kojeg nikada nije čuo"."Ovo su prilike da ti etno biznismeni dođu do izražaja… Nije dovoljno zvati se Hadžić ili Hodžić da bi mogao govoriti u ime bošnjačke manjine u Hrvatskoj", izvrijeđao je predsjednik Armina Hodžića, a onda je još ustvrdio i da "službeno Sarajevo ne postoji". I onda je opet krenuo rovati po Srebrenici i tumačiti ono što je ili nije rekao prvi put kada je krenuo mjeriti genocid i "događaj definiran kao genocid".Dan kasnije Armin Hodžić, opet je uzvratio presicom, ovaj puta pojačan Salihom Huremovićem, predsjednikom Udruge veterana Bošnjaka Domovinskog rata. Podsjetio je Milanovića da je u Srebrenici u dva dana ubijeno osam i pol tisuća ljudi, da je to bila zastrašujuća mašinerija smrti.I tako su na hrvatskoj javnoj sceni ostali konfrontirani samo Milanović s jedne strane i predstavnik bošnjačke manjine, Armin Hodžić, kao da je ovo što radi Milanović isključivo nešto što se tiče bošnjačke manjine u Hrvatskoj ili Bošnjaka u BiH, kao da se ne radi o velikom vanjskopolitičkom incidentu i to u izvedbi predsjednika države, dužnosnika na funkciji kojoj su tijekom desetljeća skresane kojekakve dužnosti, ali one u području vanjske politike definitivno nisu.Velika, teška šutnjaMilanovićev nastup oko BiH sada već ulazi u fazu kontinuiteta, on sada već redovno suflira i stavlja se na stranu Milorada Dodika i Dragana Čovića, ali ovaj puta je počeo i svojevrsno "oranje" po Srebrenici, mjeriti razinu genocida, proučavati tko se pretjerano stavlja u status žrtve, ali u Hrvatskoj ne čujemo nikakvog ozbiljnog kontriranja oko Milanovićeve politike prema BiH. Do sada se nije oglasio niti jedan bivši ministar ili ministrica vanjskih poslova. Neovisno o ratovanju s Plenkovićem, oko pitanja BiH, Plenković se ne javlja, ali i zašto bi s obzirom da se Milanović lijepo slaže s njegovim predsjednikom HDZ-a BiH, dugovječnim i kontroverznim Draganom Čovićem. Sadašnji ministar vanjskih poslova, Gordan Grlić Radman, ne uživa osobiti autoritet, a i redovito je na repertoaru Milanovićevih sprdnji, a bivši HDZ-ovi ministri vanjskih poslova, i Miro Kovač i Davor Ivo Stier, ušutkani su – jer su na listi za veleposlanička mjesta.Ali što je s opozicijom? Hrvatska desnica je tradicionalno na strani Dragana Čovića, ali što je s ljevicom? Ne javljaju se ni bivši ministri vanjskih poslova s ljevice (osim načelnih izjava da se ne slažu sa sadašnjom politikom prema BiH), ali ni sadašnji lideri ljevice i centra u Saboru nemaju nikakvog komentara ili jedva izgovore neku vrlo blagu rečenicu ako ih baš prisile novinari u intervjuima na pitanja o Milanovićevoj politici prema BiH, ili sada o ovom petljanju oko Srebrenice. Velika, teška šutnja. Ili zaobilaženje. Neki će reći da nemaju stručnjaka za vanjsku politiku, drugi će odgovarati da ne znaju zašto to tako radi Milanović, ili da baš ne odobravaju, ali, zašto bi oni to komentirali. Okorjeli milanovićevci pak tvrde da mi to svi skupa ne razumijemo dobro, da treba misliti na "širu sliku". "Nisam ja glasnogovornik Zorana Milanovića. (…) Ima podršku SDP-a za stvari koje radi, a koje ulaze u ustavni opis njegove dužnosti. Da se sto posto slažem s njegovim odlukama, ne", govorio je u jednom od posljednjih većih intervjua predsjednik SDP-a Peđa Grbin. Ni iz Možemo, od kojeg se mnogo očekuje na narednim parlamentarnim izborima, nema odlučnih reakcija na poteze predsjednika Milanovića i njegov zagrljaj s Dodikom i Čovićem. Prave se da to ne vide.Nekoliko modela obrane vlastite slabostiZamislite da je Kolinda Grabar Kitarović krenula mjeriti genocid u Srebrenici kao što je to učinio Zoran Milanović. Bi li i tada šutjeli i Možemo i SDP i Klub socijaldemokrata i Centar…?Nema sumnje da Zoran Milanović u svojim nastupima u kojima mitraljira po Andreju Plenkoviću, ministru obrane Mariju Banožiću, funkcioniranju pravosuđa ili dosezima DORH-a, vrlo često pogodi bit i upozori manje ili više jasnim rječnikom na anomalije, ali je li to razlog da mu se oprašta sve što radi oko covid potvrda ili rovarenje u BiH?Izgleda da je lijeva oporba pala u zamku iz koje će se teško iskobeljati. Kao da zaključuju da je bolje ne dirati zvijer koja je toliko popularna u javnosti, osobito oko domoljubno nepopularnih tema. A osim toga, ako ga krenu prozivati, ili ako izgovore nešto što se njemu neće svidjeti hoće li završiti kao oni koji su se to drznuli?Hoće li ih pred kamerama nazivati "narikačama" ili će završiti kao Armin Hodžić s kvalifikacijom da "on" nikad nije čuo za njega? Zamislite ako vam Zoran Milanović kaže da nikad nije čuo za vas! Nije li jadno ako smo došli do toga da se političari ne usuđuju kritizirati predsjednika zato jer se boje da će završiti u njegovim monolozima?A tu su i oni koji smatraju da se treba voljeti Zorana Milanovića pod svaku cijenu jer ako se bira "između" Andreja Plenkovića i Milanovića, on je ipak "manje zlo". Pa se onda Milanoviću mora progledati kroz prste ako povlači po blatu "babe" ili rovari po Srebrenici. Pravimo se da nismo čuli. Istaknimo ono što je "lijepo spustio" Plenkoviću.U zagraljaju s Dodikom i ČovićemKao da to sve skupa, od baba do Srebrenice, nije jedan te isti predsjednik države. Za neke i dalje najveći frajer među političarima, jedini koji ima petlje podrivati HDZ i Plenkovića koji samo povremeno "malo zastrani". U tom precjenjivanju Milanovićeva "podrivanja" Plenkovića ići će se tako daleko da će mu se i oprostiti kada zaboravi razobličavati velike suštinske probleme, od gospodarstva do korupcije, nego paradno podbada i inzistira na detaljima koji su njemu važni.Želi li to lijeva opozicija poručivati da im je bolje i lakše pod skutima lidera Milanovića? On udara i juriša, mahnita, okuplja sve i svašta, a i oni koji to vide ne bi se distancirali od toga. Samo bi negdje gdje ih nitko ne vidi malo kolutali očima.Kažu neki da nije sad još vrijeme. Pustite Milanovića. Mi nemamo ništa s njim. A zašto bismo se "stalno" distancirali? I tako dalje. A tako pokazuju svoju veliku slabost, nespremnost da otvaraju velike teme, pa i one teške i nepopularne.Puštaju zvijer da raste i naraste. Puštaju tako i da Hrvatska završi kao glavni "pajdo" Milorada Dodika i Dragana Čovića. Kad šute nije to više samo Zoran Milanović u zagrljaju s Dodikom i Čovićem, nego nas sve uvaljuju u zagrljaj s njim. MJERENJE GENOCIDA 

MJERENJE GENOCIDA

Neugodna šutnja hrvatske opozicije: Puštaju popularnu zvijer da naraste, a što će onda?

Postroll

Preroll

Plenković apelirao na hrvatske i bošnjačke stranke da se dogovore o reformama

plenković

Hrvatska

Članak

HINA

Grlić Radman: 'Postoji samo neslaganje između dva Milanovića'

Zoran Milanović

Danas.hr

<para>Predsjednik RH Zoran Milanović otvoreno se stavio na stranu Milorada Dodika i Dragana Čovića</para>

ilustracija BiH: Milanović-Čović-Dodik

net.hr

Dragan Čović o situaciji u BiH

 Mostar: Nakon sastanka Čović i Plenković održali konferenciju za medije 

RTL Danas

Nepotrebne izjave predsjednika

RTL VPN Stream BCK 5h-2021-12-08 18-32-42-3.JPG

Net.hr

Zoran Milanović o genocidu u Srebrenici: Neugodna šutnja opozicije

Kulumna

djurdjicaklancir.png

Đurđica Klancir