Zgrada u centru Zagreba već 9 i pol mjeseci čeka na obnovu od potresa.
Nakon procjene petero statičara, dobili su narančastu naljepnicu, kojom je zgrada privremeno neuporabljiva. Obrasce za predaju zahtjeva za obnovu zgrade stanari su itekako proučili.
"Ne samo da sam ih pročitala nego sam ih ispunila. Imala sam sreće sa svojim suvlasnicima koji su bili jednoglasno "ZA" da krenemo u obnovu zgrade", kazala je predstavnica stanara Jadranka Kerin.
Dva tjedna je prikupljala dokumente za potrebe Obrasca 2 - temeljnog zahtjeva za početak obnove. Proslijedila ih je Gradskom stambeno-komunalnom gospodarstvu koji ih je dostavio Ministarstvu graditeljstva.
"Dakle od tih 90 i nešto dokumenata ja sam taj jedan većinski dio, skoro dvije trećine ili možda pola uspjela pribaviti, priložiti i željela sam to urudžbirati. Međutim, dobila sam odbijenicu i to me sada bacilo u očaj", kaže Kerin.
Hrpe dokumenata
Uz ovaj, tu je još 8 obrazaca. Starijim generacijama i nekome tko je informatički slabije pismen, ovaj posao predaje zahtjeva je problem.
"Jer hrpe dokumenata treba pronalaziti, vaditi, obilaziti gruntovnice, sudove, matične urede i dokazivati partnere s kojima žive. A zapravo država i grad sve te dokumente imaju i mogli bi ih povući", kazao je sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina.
Horvat: Nema potrebe mistificirati
Nakon pregleda više od 26 tisuća objekata koji su oštećeni u potresu u ožujku, u Zagrebu i Zagrebačkoj te Krapinsko-zagorskoj županiji bilo je više od 5% neuporabljivih i gotovo 20% privremeno neuporabljivih objekata. Njih 75% bilo je uporabljivo.
"Oni zahtjevi koji neće biti kompletirani, a dokumentacija se nalazi u registrima institucija države, službenici ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine će sami ishoditi te dokumente jer su oni danas već u digitalnoj ili digitaliziranoj formi. Dakle, nema bojazni i nema potrebe mistificirati nešto što je postavljeno na zdrave noge", kazao je u srijedu HDZ-ov ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.
A s obzirom na najavu proširenja Zakona o obnovi, ovakvi će se obrasci vjerojatno primijeniti i za obnovu od potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji.
"Ja ne mogu niti obrasce predati. Ne znam hoćemo li i sljedeće zime imati obnovljenu zgradu. Što će se dogoditi svima njima na tom području koje je daleko teže pogođeno nego mi ako primjene isti ovaj obrazac kao i za Zagreb. Ali ako i primjene drugi, što onda sa Zagrebom? Zar će on ostati ovakav? Čekat ćemo da se on uruši", kaže Kerin.
Nakon zagrebačkog potresa četvrtina zagrebačkih zgrada bila je neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, a na njih još 500 uočena su nova oštećenja od posljednjih potresa.
