Zbog plina i inflacije sve su skuplji ručkovi, kave, frizure, ali i režije. Zbog poskupljenja, za isti novac kupujemo manje namirnica u odnosu na isto vrijeme lani.
"Dvadeset posto je sve poskupjelo. Još ću se zaposliti na treći posao i nekako ćemo to izdržati", kazala je Jesenija Bululukova iz Zagreba za RTL Danas.
Muke za ugostitelje
Osim osnovnih namirnica u dućanima i na tržnicama, cijene su digli frizeri, kozmetičari, ugostitelji… Četveročlana obitelj za menu u restoranu od predjela do deserta s pićem mora izdvojiti više od 1000 kuna.
"Jednostavno tu više nema računice! Dalje, mi moramo dizati cijene našim djelatnicima da bismo zadržali radna mjesta u Hrvatskoj. Mladi ljudi bježe glavom bez obzira iz Hrvatske, sada ovaj zadnji udar padamo na koljena", kazao je Dražen Biljan, vlasnik ugostiteljskog objekta.
Skuplji plin
Skuplji plin jedan je od pokretača vala poskupljenja. Hrvatska ga većinom uvozi iz Rusije preko Balkanskog toka, a sada dominantno preko LNG terminala, dio imamo na domaćim nalazištima, ali nedovoljno za naše potrebe. Lani smo uvezli 2,2 milijuna kubika plina.
Energetski stručnjak Davor Štern kaže da Hrvatska mora početi raditi na svojoj energetskoj neovisnosti. S obzirom na manje ruskog plina, LNG terminal opravdao je svoje postojanje.
"On je apsolutno dao opravdanje i opravdao je ulaganje u njega. Dokazalo se da možemo dobivati plin iz još jednog izvora u ovakvim nestabilnim vremenima. Međutim, činjenica je da je skup, nije sad skup jer je poskupio do velikih razmjera ruski plin. LNG je skuplji zbog svojih karakteristika, treba u tekuće stanje, pa prijevoz, pa opet u plin, to košta", objašnjava Štern.
Štern otkriva i da postoje mjesta gdje se može nabaviti jeftiniji plin.
"Ono što bi moglo donijeti jeftiniji plin je nekakav dogovor s Izraelom i Egiptom koji imaju velike količine plina u svome podmorju. Treba samo vidjeti puteve transporta, kako se to može dogovoriti jer taj plin ne sudjeluje u kreiranju cijene europskih burzi plina na tim čvorištima tako da je to jedna mogućnost", tvrdi Štern.
Svađa na relaciji Bjelovar - Zagreb
Nije lako ni ravnateljima javnih ustanova kojima je stigao račun za plin, bolnica, dječjih domova, pučkih kuhinja, vjerskih ustanova.
Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak digao je frku nakon vijesti da Grad Zagreb i njegove ustanove nisu dobili veće račune za plin za razliku od bjelovarskih, a sve ih opskrbljuje Gradska plinara Zagreb. To ga je toliko naljutilo da najavljuje tužbe i poručuje da Bjelovarčani neće plaćati loše poslovne politike u Zagrebu.
"Dogodilo se to da oni svojim ustanovama nisu poslali anekse ugovora u studenome, a svima nama jesu. Neki su potpisivali te anekse, neki su odbili. Na kraju ispada da su bolje prošli oni koji su odbili, ali dvije naše ustanove su potpisale. Njima je plin došao 350 posto skuplji. Ovo je priča Zagreb je malo u Bjelovaru pa ćemo lakše plaćati račune u Zagrebu, to neće ići, mi ćemo ih tužiti", kazao je Hrebak.
Iz Grada potvrđuju da imaju jeftiniji plin. Objašnjavaju to argumentom da se opskrba mogla ugovoriti prema fiksnoj ili varijabilnoj cijeni pa je zato u Zagrebu jeftinije nego u Bjelovaru.
Paket mjera za pomoć najugroženijima
Inflacija bi ove godine mogla biti od 3,5 do četiri posto pa zato iz Vlade najavljuju paket mjera za pomoć najugroženijima. Ministar gospodarstva, Tomislav Ćorić, odbacuje tvrdnje da nam je život ionako skup zbog visokih nameta.
"Mislim da je porezni klin, da su porezni nameti u Hrvatskoj u pravilu na razinu poreznih nameta u većini država članica Europske unije. Ne podržavam tezu da država konkretno obrtnike previše košta", kazao je Ćorić.
Najveću opću stopu PDV-a u Europi plaćaju Mađari, 27 posto, zatim smo mi, Danci i Šveđani s 25 posto. U Njemačkoj i Rumunjskoj PDV je 19 posto, a najniži u Luksemburgu 17 posto.
