Zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš i HSU-a Silvano Hrelja u srijedu su u Saboru na konferenciji za novinare pozvali Vladu da javnu raspravu o mirovinskoj reformi ne provodi u ljetnom periodu, nego da se ona otvori najesen pošto je ministar rada Marko Pavić početkom rujna predstavi, te da se potom počne dijalog i sa socijalnim partnerima.
Mrak Taritaš: 'Građani preplašeni najavom mirovinske reforme'
Mrak Taritaš je kazala da su građani preplašeni najavom mirovinske reforme po kojoj bi im se uzelo ušteđeno u 2. mirovinskom stupu. Apelirala je na Vladu da daje realna obećanja, u granicama mogućeg. "Odgovornost premijera je da ima ministra koji ne pušta probne balone, nego jasnu gospodarsku politiku, a u sklopu nje jasnu useljeničku politiku. Imamo otvorenih 40 tisuća radnih mjesta za useljenike, a iduće godine taj će broj ići i do 100 tisuća pa treba vidjeti s čime se raspolaže i tko želi raditi jer ima i umirovljenika koji žele raditi. Najvažniji dio te gospodarske politike je da imamo poslove koji su dobro i kvalitetno plaćeni", poručila je Mrak Taritaš.
Hrelja: 'Ministarstvo riskira stampedo odlazaka u mirovinu'
Hrelja je bolnim ocijenio to što ministar rada nastupa s dva oprečna položaja, s jedne strane financijska održivost, a s druge adekvatnost mirovina.
"Ministar se žali da imamo 17 milijardi kuna deficita, a s druge strane predlaže rješenje kojim će se taj deficit dodatno povećati. HSU od 1999. godine u kontinuitetu popravlja mirovinsku reformu i pogrešna je ambicija da se provede epohalna mirovinska reforma. Treba korak po korak ispravljati nepravde, kako se uočavaju nedostaci", smatra Hrelja. Ističe da je prvi nedostatak neisplata famoznog dodatka od 27 posto, a drugi što će iduće godine žene početi odlaziti u prve prijevremene dvostupne mirovine koje će biti male, pa im treba osigurati barem minimalnu mirovinu.
"Ministarstvo riskira stampedo odlazaka u mirovinu svih onih kojima prijeti penalizacija, a ti ljudi mogu ostati u svijetu rada, ali neće iz straha da će ih se zbog najava kasnije penalizirati", upozorio je Hrelja. Istaknuo je da je za rješenje problema ključna pravna sigurnost, a ne često mijenjanje, kao, primjerice, 2010. godine kada je veliki broj građana ranije otišao u mirovine zbog tadašnje najave penalizacije.
