Samo posve bezidejni nacionalistički populist može pokušavati stvarati politički slučaj iz rubno izgovorene riječi na neformalnom panelu, ocjena je političkog analitičara Davora Gjenera na gungulu nastalu nakon riječi Andreja Plenkovića u Davosu.

Podsjetimo, nastupajući na panelu Foruma u Davosu premijer je kazao: "Ukrajinska vojska je danas jedina koja je prošla takav ispit rata i obrane koji nitko nije doživio u takvim razmjerima. Mi smo mala zemlja, imali smo problem prije 30 godina, ali je to gotovo neusporedivo s onim što je Ukrajina izdržala, pretrpjela i snažno se oduprla kako bi smanjila postotak trenutno okupiranog teritorija s 27 na 19,5."

A onda se desila bura na desnom dijelu političkog spektra. Dio oporbe optužio je premijera da je tom formulacijom obezvrijedio Domovinski rat, dok su iz HDZ-a uzvratili da se izjava čita selektivno i izvan okvira u kojem je izrečena.

Saborski zastupnici Mosta poručili su da je Plenković "omalovažio Domovinski rat", predsjednik Sabora Gordan Jandroković sve odbacuje, no Miro Bulj traži očitovanje o mogućem kršenju Deklaracije o Domovinskom ratu. Nezavisni Josip Jurčević kaže: "Premijer nije povrijedio, nego obezvrijedio Domovinski rat. Skandalozno je da to može reći premijer, to zaslužuje ostavku, isti čas".

Nije nam poznat ijedan svjetski državnik koji je za agresiju na vlastitu zemlju i desetine tisuća mrtvih ljudi upotrijebio izraz 'problem', stoga smo ovaj 'nespretan' izraz premijera, prokomentirali s poznatim političkim analitičarom.

'Bezidejni populisti stvaraju problem ni iz čega'

"To nisu diplomatski razgovori, na kojima se važe svaka upotrebljena riječ, nego svojevrstan razgovor radi konzultacija i razumijevanja suvremenih problema.

Kad bezidejni populisti, stvarajući problem ni iz čega, ponavljaju kvaziduhovitost aktualnog predsjednika o "žderanju kroasana" u vrijeme rata, dakle evidentnu laž (Plenković je bio diplomat u Parizu sredinom dvijetisućitih, a u vrijeme agresije na Hrvatsku je službovao u MVP, najprije u Visokoj, a onda na Zrinjevcu), bilo bi normalno da se nitko ozbiljan na to niti ne osvrne", smatra Gjenero. 

Patetična laž je izrečena i u naslovima o tome kako je "Plenković Domovinski rat nazvao problemom", nastavlja Gjenero.

"Upotreba umanjenica može biti legitimna retorička figura, pa tako i korištenje umanjenice "problem" za strašnu agresiju Srbije i Miloševićeva režima. Korištenje retoričkim figurama legitimno je na ovakvim panelima, što god o tome mislili "eruditi" koji se sada javljaju."

Gjenero tvrdi da Plenković nije imao razloga apostrofirati težinu stradanja Hrvatske u agresiji koju je Srbija vodila protiv nje. Kako kaže, premijer je samo napomenuo da Hrvatska razumije nezamislive razmjere ukrajinskog stradanja.

"Tema međunarodnih razgovora nije ono što se događalo u Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 1995, nego ono što se u protekle četiri godine odvija u Ukrajini. Činjenica da je u četiri godine agresije Rusija, koja sebe smatra supersilom, postigla tek zanemarive teritorijalne dobitke, u odnosu na ono što je Ukrajini okupirala prije početka invazije; ali i to da u postizanju mira pokušavaju dobiti teritorijalne dobitke, koje nisu bili sposobni ostvariti agresijom, i to unatoč golemoj nadmoći i u ljudstvu i u oružju", kaže analitičar te dodaje kako je sve to dokaz superiornosti NATO standarda spram zastarjelog ruskog. 

"Isto je 1995. godine u Hrvatskoj pokazala HV, organizirana po NATO standardima, u odnosu na srpske okupacijske strukture, organizirane po ruskim standardima."

'SRAMOTA U SVIJETU' /

'Ruski Milanović', srpski Rafalei i Plenkovićevi suci... Gjenero analizirao što se pobogu opet događa!?

Domovinski i ukrajinsko-ruski rat

Uspoređujući Domovinski s ukrajinsko-ruskim ratom Gjenero polazi od temeljne razlike da Hrvatska i Ukrajina u rat nisu ušle iz iste pozicije.

"Hrvatska je napadnuta kad je bila praktički posve razoružana i kad je tek počela formirati svoje obrambene snage. Tako dugo dok su ratovali protiv temeljito nenaoružanih branitelja, agresori, JNA i režim u Beogradu, postizali su i teritorijalne uspjehe, a već u vrijeme sarajevskog primirja, odnosno nakon njihove okupacije Vukovara, osvajačka moć tih snaga je nestala i čak je započela protuofenziva hrvatskih obrambenih snaga", kaže Gjenero.

Rat u Bosni i Hercegovini, primjer je koliko početna nespremnost države može biti pogubna.

"U još goroj su situaciji bili Bošnjaci u BiH kad je započela agresija srpskih snaga na tu državu. U ratu u BiH, od 64 tisuće bošnjačkih žrtava, čak 33 tisuće bili su civili", kaže, naglašavajući da je broj stradalih izvan borbenih redova bio veći od broja poginulih pod oružjem.

Upravo tu vidi jednu od ključnih razlika u odnosu na Ukrajinu. Nakon aneksije Krima i početka sukoba u Donbasu 2014., Ukrajina je, prema Gjeneru, imala gotovo osam godina za restrukturiranje vojske.

"Ono što se u Ukrajini događa u protekle četiri godine nije moguće uspoređivati s početkom agresije na Hrvatsku i s razdobljem do sarajevskog primirja, jer je u razdoblju od 2014. do početka ruske invazije, Ukrajina strukturirala obrambene snage i stvorila vojsku koja je po mnogo čemu na razini NATO standarda.

Takva vojska bila je bitno sposobnija zaštititi živote civilnog stanovništva, nego što su to slabo naoružani hrvatski branitelji mogli u prvoj fazi rata, pa otud i golema razlika u odnosu stradanja civila i branitelja", kaže Gjenero.

"Iako je hrvatski obrambeni rat trajao četiri godine, otprilike onoliko koliko već do sada traje obrana Ukrajine od totalne invazije Rusije, ipak je činjenica da su se sukobi najvećeg intenziteta odvijali u 1991. godini, i onda ponovno u velikim oslobodilačkim operacijama 1995, a da je o ostalom razdoblju snažno razvijan kapacitet HV, da je stvarana strategija obrane i oslobađanja, da je građena zapovjedna struktura HV, dakle ono što je u Ukrajini uglavnom obavljeno nakon aneksije Krima i dijela teritorija u Donjecku i Lugansku."

PORUKA ZDRAVOG RAZUMA /

Plenković u intervjuu za CNN hvalio Hrvatsku, komentirao i Trumpa. 'Nema drugog rješenja...'

Pijuni istoka i zapada?

Predsjednik Milanović više puta je isticao kako hrvatski vojnik neće ratovati u Ukrajini te da se tamo odvija 'rat Rusije i SAD-a'. Predsjednikovu tezu preselili smo u 90.-e pitavši analitičara jesu li možda Hrvati u Bosni i Hercegovini bili pijuni sukoba istoka i zapada, s obzirom na epilog 'Daytona'.

"Niti je agresija na Ukrajinu proxi rat SAD ili NATO saveza protiv Rusije, niti je Hrvatska i za koga vodila neki proxi rat na svom teritoriju. Onaj tko tvrdi da je u Ukrajini na djelu proxi rat NATO i SAD protiv Rusije, tvrdi ujedno i to da se nije radilo o agresiji ruskog režima na susjednu državu, nego da je nepristajanjem na odricanje od državnog suvereniteta i prava da vodi svoju (proeuropsku i euroatlantističku) politiku Ukrajina isprovocirala Rusiju", ističe Gjenero. 

Analitičar se pozvao i na Badinterovu komisiju koja je utvrdila da se u vrijeme proglašenja neovisnosti Slovenije i Hrvatske Jugoslavija već bila raspala zbog Miloševićevih financijskih i represivnih intervencija. "Tvrdnja da je Hrvatska za korist zapada slabila Jugoslaviju u Srbiju, pa da je zato agresija na nju bila opravdana, posve je paradoksalna", zaključuje. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Zaokret u suđenju zbog prijetnji premijeru: Više se ne tvrdi da se Plenković bojao za život